21.godišnjica rentegracije dijela Vogošće u prosto Federacije BiH
DANAS U VOGOŠĆI IMAMO MANJE NOVCA ALI VIŠE ULAŽEMO U KVALITET ŽIVOTA
Autor: Eset Muračević
Objavljeno: 21. Feb 2017. 14:02:22



Avdo Hebib: Naišli smo na slike u kojima se odslikavao fašizam u svim oblicima
Simboličnim postavljanjem table na zgradu općine Vogošća i isticnjm zastave sa obilježjima Federacije Države Bosne i Hercegovne, dio Vogšće je 23. februara 1996.e reintegrisan u prostor Federacije Bosne i Hercegovne. Bio je to dan koji je prognanim Vogošćima omgućio da se vrate na svoja ognjišta. Avdo Hebib, tadašnji ministar unutrašnjih poslova sjeća se tog dana.

-Ujutro 23.februara 1996.godine, sa Policijskim snagama, krenuli smo u Vogošću, u razrušeni i ubijeni grad da ga oživimo i da mu udahnemo dušu. Naišli smo na slike u kojima se odslikavao fašizam u svim oblicima, na zgradama, na ulicama, objektima komunalne infrastrukture, barbarizam koji ne dolikuje čovjeku... Raduje me ono što danas vidim. Mnogo toga je obnovljeno ili nanovo napravljeno.

-Raduje me saznanje kada vidim da su napori koje smo od 1996. godine i dalje činili na planu povratka ljudi na svoja ognjišta, obnovi porušenog i devastiranog stambenog fonda i objekata komunalne infrastrukture, obrazovnih, vjerskih i kulturnih institucija te planu zapošljavanja ljudi, dali rezultate i život građana u Vogošći učinili podnošljivim, kaže Muhamed Kozadra, nekadašnji Načelnik općine Vogošća koji je, između ostalih,doprinio da proces reintegracije Vogošće protekne u najboljem redu.

Godine povratka i obnove zamijenile su godine razvoja i novih projekata. Dvadesetijednu godina od reintegracije, općina Vogošća postala je mjesto koje se, uprkos ratnim razaranjima, naglo počelo razvijati i koje je, uistinu, postalo mjesto ugodnog živjenja. Oni koji danas prolaze kroz Vogošću nemalo bivaju iznenađeni onim što vide. Teško mogu vjerovati da se ona, u uslovima kada nema nekadašnji broj uposlenih i kada nema prihode kakve je imala prije odbrambeno-oslobodilačkog rata u BiH 1992.-1995.godine, razvija brže i bolje.

Edin Smajić, načelnik Općine Vogošća: Iz tih ruševina trebalo je graditi grad u kome će se udobno osjećati svi.



Muhamed Kozadra, nekadašnji Načelnik općine Vogošća
-U prošlom sistemu bili smo druga općina u bivšoj Jugoslaviji po bruto društvenom dohodku, a Vogošća sama od toga nije imala previše koristi nego je taj dohodak, dobrim dijelom išao na izgrađivanje nekih drugih dijelova Sarajeva, kaže Edin Smajić, aktuelni načelnik ove općine. Postoji percepcija da prije fabrike ovdje nije bilo ničega, a mi imamo arheološka nalazišta koja potvrđuju postojanje naseobine na ovom području još u trećem vijeku. Danas možda imamo manje novca, ali više ulažemo u kvalitet života u Vogošći. I sigurno je da danas imamo više tog vogošćanskog identiteta. Ono što agresor nije razorio svojim borbenim dejstvima to se potrudio da uništi prilikom reintegracije napuštajući Vogošću i ostavljajući iza sebe pustoš. Iz tih ruševina trebalo je graditi grad u kome će se udobno osjećati svi. I oni koji su se nakon četiri godine rata vratili svojim domovima i oni koji su u podrinju i drugim krajevima BiH ostavili svoje domove i kosti najmilijih tražeći priliku za novi život upravo ovdje. Pravo je čudo kako se Vogošća razvijala u tim i takvim okolnostima.

Uspjeli smo da odolimo i adekvatno odgovorimo na izazove svega što nas je snašlo i danas imamo pokazatelje rasta, stabilan budžet i otvaranje novih firmi i novih radnih mjesta. Nama život diktira pravce razvoja. Intenzivna stanogradnja i doseljavanje u Vogošću zahtijeva i dodatna ulaganja u razvoj komunalne infrastrukture. Uspjeli smo da to intenzivno širenje Vogošće u smislu stanogradnje stavimo pod kontrolu i da ga pratimo adekvatnom komunalnom infrastrukturom. Nastojimo da naši projekti budu usklađeni i da rješavajući jedan problem pokušamo riješiti i druge. Ne čekamo da se problemi koji nas prate riješe sami od sebe. Činimo sve da vlastitim snagama uradimo ono što se može i da urađenim podstaknemo više nivoe vlasti da nam priskoče u pomoć. Od životnog značaja za nas je izgradnja Prve transverzale. Dali smo urbanističku saglasnost za izgradnju tunela kroz Kobilju Glavu. Radimo regulacione planove za područja kroz koja će ona proći. Što se tiče vodosnabdjevanja i odvodnje otpadnih voda to je bio i ostaje jedan od naših prioriteta. Nastojimo stavljanjem Peračkog vrela u punu funkciju riješiti ovo pitanje. Što se tiče vojne kasarne u Semizovcu dobili smo je na korištenje.U taj prostor planiramo uvođenje privrednih subjekata, a jedan dio namjeravamo iskoristiti za postavljanje zabavno-rekreativnih i edukativnih sadržaja.Volio bih da se izvrši pritisak sa nadležnih nivoa vlasti da se namjenska industrija u „Pretisu“ značajnije stavi u funkciju, kao i da se bolje iskoriste kapaciteti „Wolksvagena“ u Vogošći. To bi, samo po sebi, dovelo do novog zapošljavanja, do stvaranja nove vrijednosti i razvoja ne samo lokalne zajednice. Istina, zakonska rješenja o raspodjeli javnih prihoda nikako nam ne idu na ruku. Sa jedne strane zvanični statistički podaci uporno prikazuju kako u Vogošći živi neuporedivo manje stanovnika nego što ih zaista ima. To direktno utiče na procjenu razvijenosti naše općine, stavlja nas neopravdano u red razvijenih općina, i po tom osnovu nam oduzima dio prihoda na koji bismo imali pravo da su podaci realno prikazani.