U Zagrebu je danas umro istaknuti intelektualac hrvatskog, italijanskog i bosanskohercegovačkog porijekla Predrag Matvejević u 85. godini.

On je preminuo nakon duge i teške bolesti. Kako je izrazio želju, njegov posljednji ispraćaj bit će će u uskom krugu najbližih.

Matvejević je bio jedan od najvažnijih intelektualaca Balkana, ali i Evrope. Njegov “Mediteranski brevijar” preveden je na 23 svjetska jezika, od Tokija do Los Angelesa.

Rodio se u Mostaru 1932., od oca Vsevoloda Matvejeviča rođenog u ukrajinskoj Odesi, sudije u Mostaru nakon povratka iz ratnog zarobljeništva u Njemačkoj 1945. godine. Prema Predragovim izjavama, otac je imao boljševistička uvjerenja i velike simpatije prema ruskoj kulturi unatoč tome što su njegov otac i brat umrli od gladi u Gulagu. Predragova majka Angelina bila je Hrvatica iz BiH.

Do 1991. godine predavao je francusku književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Za vrijeme velikosrpske invazije na Hrvatsku, kao umirovljenik, napušta Zagreb te od 1991. do 1994. predaje slavenske književnosti na Trećemu pariškom sveučilištu (Nouvelle Sorbonne), a od 1994. do 2007. srpski i hrvatski jezik i srpsku i hrvatsku književnost na Rimskom sveučilištu La Sapienza.

Matvejević je primio počasni doktorat u Francuskoj (Perpignan) i dva u Italiji (Genova, Trst), a dodijeljen mu je 2002. godine i počasni doktorat na Sveučilištu „Džemal Bijedić“ u njegovu rodnom Mostaru.

Matvejević je jedan od najprevođenijih hrvatskih autora u svijetu. Njegov "Mediteranski brevijar" preveden je na 23 jezika (samo u Italiji prodan je u više od 300.000 primjeraka), a „Druga Venecija“ na desetak. Matvejevićevu publicističku knjigu "Jugoslavenstvo danas" uredili su Jovan Radulović i Rajko P. Nogo a objavio beogradski BIGZ 1984. kao džepno izdanje u 30.000 primjeraka.