Na današnji dan, 31. maja 1992. godine vlasti Prijedora, putem radija, nesrpskom stanovništvu naredile su da na vidna mjesta na svojim tijelima istaknu bijele trake, a na kuće bijele čaršafe. Vojska i policija Republike Srpske na taj način prepoznavala je nesrbe u Prijedoru, nakon čega su ih odvodili u logore i ubijali, piše NAP.

Nepuna dva mjeseca ranije, početkom aprila, na isti način označavani su i ubijeni i nesrbi Bijeljine.

U BiH, Hrvatskoj, ali i nekim drugim zemljama 31. maj se već nekoliko godina obilježava kao Dan bijelih traka.

Ipak, srpske vlasti još uvijek ne žele priznati zločine nad nesrbima Prijedora i okolnih mjesta. Negiraju postojanje zločina. Osporavaju i masovnu grobnicu Tomašica u blizini Prijedora, koja je jedna od najvećih masovnih grobnica pronađena na tlu Evrope.

U presudi Haškog tribunala prvom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, osuđen na 40 godina zavora zbog zločina u BiH, Prijedor se također spominje kao mjesto gdje je srpska vojska počinila zločine.

Goran Zorić iz prijedorskog Udruženja „Kvart“ prije nekoliko dana pokušao je u lokalnim novinama objaviti sjećanje na ubijenu djecu Prijedora, ali mu urednici novina to nisu dozvolili. Tokom stradanja u Prijedoru 1992. godine ubijeno je više od 100 djece, uglavnom Bošnjaka te nekoliko djece hrvatske nacionalnosti.

Ugledni banjalučki politički analitičar i sociolog Srđan Puhalo rekao je da je danas „dan kada smo ponižavajući Bošnjake u Prijedoru ponizili sebe“, piše NAP.