Enes LJEVAKOVIĆ: Najviše ih je, prema našim saznanjima, djelo onih koji sebe smatraju „selefijama“, ili kako ih neki kolokvijalno, pežorativno nazivaju „vehabije“. Također, ovdje djeluje i tzv. Džemat ahmedije kao i neke prošiitske organizacije i grupice. Sve ove grupacije, odnosno paradžemati, svoje vjerske i duhovne autoritete imaju izvan institucije Islamske zajednice, njezinih organa i ustanova – naveo je Ljevaković.

Enes Ljevaković, muftija sarajevski i član Vijeća za fetve pri Rijasetu IZ-a u BiH, smatra štetnim vaninstitucionalno formiranje i djelovanje paradžemata, tj. neformalnih grupica ljudi koji se okupljaju u privatnim objektima radi obavljanja nekih vjerskih obreda, a čije organizirano obavljanje spada u isključivu nadležnost Islamske zajednice.

- Takvo djelovanje narušava njeno jedinstvo, otvara prostor za unošenje smutnje i razdora te za razne oblike manipulacije i instrumentalizacije, a pojedinci i grupice u tim izoliranim i zatvorenim paradžematima pogodno su tlo za širenje ideja isključivosti i nasilnog ekstremizma – kazao je prof.dr. Enes Ljevaković.

Nijedan imam ne može predvoditi džemat, prije svega džuma- namaz u džematu, bez dekreta (murasela) nadležne islamske vlasti, tj. reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i obavljanje te dužnosti bez murasele narušava institucionalni autoritet Zajednice i reisu-l-uleme.

- To je zapravo pokušaj da se kroz anarhiju i nered uspostave paralelni džemati i zajednica, s dalekosežnim negativnim posljedicama po islam i muslimane na ovim prostorima - naglasio je Ljevaković.

Na području Muftiluka sarajevskog, iako su informacije nepotpune, takvih ilegalnih mjesta u kojima određene osobe i grupice obavljaju neke vjerske obrede ima desetak.

- Najviše ih je, prema našim saznanjima, djelo onih koji sebe smatraju „selefijama“, ili kako ih neki kolokvijalno, pežorativno nazivaju „vehabije“. Također, ovdje djeluje i tzv. Džemat ahmedije kao i neke prošiitske organizacije i grupice. Sve ove grupacije, odnosno paradžemati, svoje vjerske i duhovne autoritete imaju izvan institucije Islamske zajednice, njezinih organa i ustanova – naveo je Ljevaković.

Nakon propisa Rijaseta IZ-a u BiH koji je obavezao glavne imame na područjima svih muftijstava da razgovaraju s organizatorima i predvodnicima, nelegalnih džemata, kako bi se oni pripojili Islamskoj zajednici i svoj rad uskladili s njenim pravilima, muftija Ljevaković kaže da su poduzete aktivnosti na uspostavljanju kontakata i razgovora s predvodnicima tih paradžemata još u početnoj fazi tako da o tom pitanju nemaju dostatnih relevantnih informacija.

Očekuje da će članovi tih paradžemata, ma koje provenijencije bili, uvidjeti neophodnost njihovog integriranja u regularne džemate u okviru Islamske zajednice, u skladu s Ustavom Islamske zajednice, i da u tom smislu neće biti većih problema.

Sva mjesta u kojima se obavljaju vjerski obredi mimo struktura Islamske zajednice i Tarikatskog centra, koji djeluje unutar sistema Zajednice, Ljevaković kaže da podliježu zahtjevu za integracijom unutar sistema Islamske zajednice, ili njihovom prestanku radu (samo)dokidanjem.

- Nije dobro što pojedini mediji kreiraju atmosferu linča, progona, koriste govor mržnje, atakuju na dostojanstvo, čast i dignitet pojedinih osoba na temelju vanjskog izgleda, nekih formalnih stvari, nesvjesno koristeći slične metode koje koriste oni protiv kojih govore i pišu – naglasio je Ljevaković.

Ponašaju se istovremeno, dodao je, kao tužilac, sudija i egzekutor.

- Nisam siguran da će takvo ponašanje rezultirati bržem, efikasnijem i na zakonu zasnovanom rješavanju problema paradžemata - kazao je.

Podsjeća da ni Muhammed a.s. nije dozvolio uspostavljanje paradžemata u njegovo vrijeme, već je to osujetio, dok je Kur'an nelegalno izgrađenu džamiju okvalificirao kao štetan postupak i pokušaj unošenja razdora među vjernicima.

Muftija Ljevaković pojašnjava da je Hanefijski mezheb nastao na tragu i u okrilju škole „ehli-r'eja“, racionalističke orijentacije, odlikuje se potrebnom fleksibilnošću i adaptibilnošću, ovdje je prisutan više stoljeća, bez konkurencije i prisustva drugih mezheba, „tako da je potpuno nepotrebno u mezhepski kompaktnu zajednicu samovoljno, nekritički unositi elemente drugih mezheba ili pokušavati instalirati novi mezheb“.

- To je beskoristan i neopravdan, a u realnosti se pokazalo i kao štetan, eksperiment. U višemezhepskim sredinama kroz historiju je bilo mnogo međumezhepskih trzavica i nesuglasica, pa i sukoba, a to nam je u ovom vremenu i ovim okolnostima dodatno, a posve nepotrebno, opterećenje i uteg – zaključio je muftija sarajevski prof.dr. Enes Ljevaković.