Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine u Sarajevu organizovao izložbu 29. oktobra „Turska i Prvi svjetski rat“ povodom nacionalnog praznika Republike Turske
UJEDINJENI U SJEĆANJU
Autor: Tim Bošnjaci.Net
Objavljeno: 30. Oct 2014. 13:10:04
ENGLISH / ENGLESKI
Povodom nacionalnog praznika Republike Turske u Sarajevu je 29. oktobra Arhiv Federacije u galeriji „Yunus Emre“ organizirao desetodnevnu izložbu „Turska i Prvi svjetski rat“. Izložbu je otvorio Adamir Jerković, direktor Arhiva Federacije, turski ambasador u Bosni i Hercegovini Cihad Erginay i direktor „Yunus Emre Instituta“ Mehmet Akif Yaman.
U prigodnom obraćanju pred rekordnim brojem posjetitelja direktor Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine Adamir Jerković je rekao:
Osmansko carstvo bilo je prisutno na prostoru Bosne i Hercegovine skoro pet stotina godina. Naravno, ono je ostavilo snažan trag u životima ljudi. Primijetit ćete - ne kažem muslimana, nego općenito svih ljudi koji su živjeli na prostoru Bosne i Hercegovine. Turska i Bosna i Hercegovina danas su povezane mnogim nitima, kao što su uostalom bile u čvrstoj vezi više vijekova zajedničke prošlosti. Mnogo paša i znatan broj velikih vezira dala je Bosna i Hercegovina osmanskom prijestolju, što jasno govori o povezanosti naših naroda. Unutar Carstva Bosna i Hercegovina je bila integralna cjelina, a kada se nakon Berlinskog kongresa Otomanska imperija zvanično povukla odavde 1878. godine, ostavili su Bosnu i Hercegovinu cjelovitom. Većina stanovnika naše države, prije svih mislim na Bošnjake, povlačenje osmanlija sa ovih prostora je teško primila. Razumljivo je stoga što se ovdje i nakon uzmicanja Imperije svaku vijest iz Carigrada očekivala sa posebnom pažnjom.
Ulazak Otomanskog carstva u Prvi svjetski rat praćen je sa nagašenim interesovanjem. Na početku 20 vijeka osmanska država je bila jako iznurena, slomljena stalnim ratovanjem, izložena pritisku zapadnih država, koje su željno očekivale njenu smrt. Kolokvijalno su Osmansko carstvo nazivali „Bolesnikom sa Bosfora“, na čijem čelu je stajao slabi sultan Abdullhamid II.
U Prvom svjetskom ratu znatan broj Bošnjaka se borio na strani Osmanlija i to govori o snažnim vezama između dva naroda. To je naročito vidljivo u bici na Galipolju. Prema nekim izvorima u toj bici je sudjelovalo blizu 20.000 Bošnjaka. Turci su odnijeli veliku pobjedu nad snagama Antante, čime su spriječili zauzimanja Carigrada a konačni cilj Britanije i Francuske bio je da se iz daljnjeg toka rata izbaci Osmansko carstvo i da se uspostavi pomorska veze sa Rusijom. Nekoliko godina nakon te čuvene bitke, tadašnji turski predsjednik Kemal Ataturk je u dirljivom govoru rekao:
- „Vi, majke koje ste poslale sinove iz dalekih zemalja, obrišite suze. Vaši sinovi sad počivaju u miru u našim srcima. Izgubivši živote na ovom tlu, oni su postali i naši sinovi“ (kraj navoda). Podsjećajući na ovu bitku i na učešće bošnjačkih gazija, kao i drugih islamskih naroda u odbrani države, predsjednik Republike Recep Tayyip Erdogan je rekao:
- “Pobjeda u Canakkaleu, koliko god je pobjeda Turske, Anadolije i Trakije, ona je isto tako i pobjeda svih bratskih naroda, bratskih narodnosti i sve braće u cijelom svijetu”(kraj navoda).
Sam tok Galipoljske bitke, koja je vođena od 25. aprila 1915. do 6. januara 1916., prikazana je na panoima izložbe Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine.
Inače, cjelokupna drama kroz koju je prolazi o turski narod, ispričana je upravo na ovim panoima. Vidjet ćemo nesretno i brzopleto uključivanje Otomanske imperije u rat 1914. , zatim tok rata, velike žrtve koje su podnijeli turski vojnici na frontovima, kojih je bilo mnogo, potom borbu za opstanak i nezavisnost koja je vođena pod rukovodstvom Mustafe Kemal Paše, svrgavanje sultana i uspostava nezavisne Turske Republike 29. oktobra 1923. godine.
Ovu izložbu koja je posvećena prijateljstvu naroda Bosne i Hercegovine i Republike Turske organizirali smo ne slučajno 29. oktobra, na dan koji se u Turskoj, u svim njenim DKP-ima u svijetu, obilježava svečano i uz dužno podsjećanje na velike žrtve koje su položene za nezavisnu i slobodnu Tursku.
Ovom prilikom direktor Jerković je govorio i o modernoj Turskoj označivši predsjednika Republike Recepa Tayyipa Erdogana novim Ataturkom 21. stoljeća, koji je ujedinio osjećanja i energiju cijele Turske.
Izložbama „Sarajevski atentat“, „Turska i Prvi svjetski rat“, i „Veliki rat“, Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine zaključuje jednu izuzetno plodnu godinu. Obilježili smo stotinu godina od Velikog rata i na taj način uvrstili smo se u red vodećih arhiva, a sa izložbom „Srebrenički inferno“, koju smo pokazali širom svijeta, postali smo i međunarodni arhiv., rekao je Adamir Jerković.
Okupljenim posjetiocima se obratio i ambasador Turske u BiH Cihat Erginay i zahvalio se Arhivu Federacije Bosne i Hercegovine na izuzuetno pripremljenoj izložbi o historiji Turske.
Povodom nacionalnog praznika Republike Turske u Sarajevu je 29. oktobra Arhiv Federacije u galeriji „Yunus Emre“ organizirao desetodnevnu izložbu „Turska i Prvi svjetski rat“. Izložbu je otvorio Adamir Jerković, direktor Arhiva Federacije, turski ambasador u Bosni i Hercegovini Cihad Erginay i direktor „Yunus Emre Instituta“ Mehmet Akif Yaman.
 Otvaranje izložbe - govor direktora Adamira |
U prigodnom obraćanju pred rekordnim brojem posjetitelja direktor Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine Adamir Jerković je rekao:
Osmansko carstvo bilo je prisutno na prostoru Bosne i Hercegovine skoro pet stotina godina. Naravno, ono je ostavilo snažan trag u životima ljudi. Primijetit ćete - ne kažem muslimana, nego općenito svih ljudi koji su živjeli na prostoru Bosne i Hercegovine. Turska i Bosna i Hercegovina danas su povezane mnogim nitima, kao što su uostalom bile u čvrstoj vezi više vijekova zajedničke prošlosti. Mnogo paša i znatan broj velikih vezira dala je Bosna i Hercegovina osmanskom prijestolju, što jasno govori o povezanosti naših naroda. Unutar Carstva Bosna i Hercegovina je bila integralna cjelina, a kada se nakon Berlinskog kongresa Otomanska imperija zvanično povukla odavde 1878. godine, ostavili su Bosnu i Hercegovinu cjelovitom. Većina stanovnika naše države, prije svih mislim na Bošnjake, povlačenje osmanlija sa ovih prostora je teško primila. Razumljivo je stoga što se ovdje i nakon uzmicanja Imperije svaku vijest iz Carigrada očekivala sa posebnom pažnjom.
Ulazak Otomanskog carstva u Prvi svjetski rat praćen je sa nagašenim interesovanjem. Na početku 20 vijeka osmanska država je bila jako iznurena, slomljena stalnim ratovanjem, izložena pritisku zapadnih država, koje su željno očekivale njenu smrt. Kolokvijalno su Osmansko carstvo nazivali „Bolesnikom sa Bosfora“, na čijem čelu je stajao slabi sultan Abdullhamid II.
 Ambasador Cihad Erginay i direktor Adamir Jerković |
U Prvom svjetskom ratu znatan broj Bošnjaka se borio na strani Osmanlija i to govori o snažnim vezama između dva naroda. To je naročito vidljivo u bici na Galipolju. Prema nekim izvorima u toj bici je sudjelovalo blizu 20.000 Bošnjaka. Turci su odnijeli veliku pobjedu nad snagama Antante, čime su spriječili zauzimanja Carigrada a konačni cilj Britanije i Francuske bio je da se iz daljnjeg toka rata izbaci Osmansko carstvo i da se uspostavi pomorska veze sa Rusijom. Nekoliko godina nakon te čuvene bitke, tadašnji turski predsjednik Kemal Ataturk je u dirljivom govoru rekao:
- „Vi, majke koje ste poslale sinove iz dalekih zemalja, obrišite suze. Vaši sinovi sad počivaju u miru u našim srcima. Izgubivši živote na ovom tlu, oni su postali i naši sinovi“ (kraj navoda). Podsjećajući na ovu bitku i na učešće bošnjačkih gazija, kao i drugih islamskih naroda u odbrani države, predsjednik Republike Recep Tayyip Erdogan je rekao:
- “Pobjeda u Canakkaleu, koliko god je pobjeda Turske, Anadolije i Trakije, ona je isto tako i pobjeda svih bratskih naroda, bratskih narodnosti i sve braće u cijelom svijetu”(kraj navoda).
Sam tok Galipoljske bitke, koja je vođena od 25. aprila 1915. do 6. januara 1916., prikazana je na panoima izložbe Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine.
 Ambasador Turske Erginay obilazi izložbu |
Inače, cjelokupna drama kroz koju je prolazi o turski narod, ispričana je upravo na ovim panoima. Vidjet ćemo nesretno i brzopleto uključivanje Otomanske imperije u rat 1914. , zatim tok rata, velike žrtve koje su podnijeli turski vojnici na frontovima, kojih je bilo mnogo, potom borbu za opstanak i nezavisnost koja je vođena pod rukovodstvom Mustafe Kemal Paše, svrgavanje sultana i uspostava nezavisne Turske Republike 29. oktobra 1923. godine.
Ovu izložbu koja je posvećena prijateljstvu naroda Bosne i Hercegovine i Republike Turske organizirali smo ne slučajno 29. oktobra, na dan koji se u Turskoj, u svim njenim DKP-ima u svijetu, obilježava svečano i uz dužno podsjećanje na velike žrtve koje su položene za nezavisnu i slobodnu Tursku.
Ovom prilikom direktor Jerković je govorio i o modernoj Turskoj označivši predsjednika Republike Recepa Tayyipa Erdogana novim Ataturkom 21. stoljeća, koji je ujedinio osjećanja i energiju cijele Turske.
Izložbama „Sarajevski atentat“, „Turska i Prvi svjetski rat“, i „Veliki rat“, Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine zaključuje jednu izuzetno plodnu godinu. Obilježili smo stotinu godina od Velikog rata i na taj način uvrstili smo se u red vodećih arhiva, a sa izložbom „Srebrenički inferno“, koju smo pokazali širom svijeta, postali smo i međunarodni arhiv., rekao je Adamir Jerković.
Okupljenim posjetiocima se obratio i ambasador Turske u BiH Cihat Erginay i zahvalio se Arhivu Federacije Bosne i Hercegovine na izuzuetno pripremljenoj izložbi o historiji Turske.
 Izuzetno zanimanje za izložbu |