Sarajevski muftija prof. dr. Enes Ljevaković: Muslimani Bosne i Hercegovine i Balkana, općenito, obilježavaju nastupanje nove hidžretske godine na dostojanstven način prigodnim programima u džamijama, mevludima, predavanjima, svečanim akademijama i sličnim manifestacijama. Nema tu mjesta za razmetljivost i pretjerivanja bilo koje vrste, kakva se mogu vidjeti kod obilježavanja nastupanja nekih drugih novih godina

Muslimani širom svijeta obilježavaju dolazak nove 1436. hidžretske godine, koja, prema lunarnom kalendaru, nastupa danas sa zalaskom sunca - akšamom.

Sarajevski muftija prof. dr. Enes Ljevaković, u razgovoru za AA, objasnio je hitorijat muslimanskog kalendara i računanja vremena po hidžri.

"Računanje muslimanskog kalendara prema Hidžri usvojeno je konsenzusom muslimana u vrijeme halife Omera r.a. Kao početak računanja uzet je događaj Hidžre, odnosno preseljenja Vjerovjesnika Muhammeda a.s. iz Mekke u Jesrib, koji će kasnije biti preimenovan i nazvan Medinom, zbog njegove historijske važnosti za muslimanski ummet”, ističe Ljevaković.

On napominje da hidžra predstavlja i traganje za slobodom i pravdom, ali i jačanjem sigurnosti u svijetu.

"Hidžra simbolizira kretanje u potrazi za slobodom i pravdom, borbu za princip jednakosti i sigurnosti svih ljudi u društvu. Hidžra je predstavljala prekretnicu u životu prve muslimanske zajednice. Obilježavajući početak nove hidžretske godine, mi se prisjećamo vrijednosti, poruka i pouka Hidžre. Nova hidžretska godina nas podsjeća i na prolaznost vremena i svega što je podložno vremenskim mijenama, kao i na trajnost principa i vrijednosti koje simbolizira Hidžra”, smatra muftija sarajevski.

On dodaje kako je nastupanje nove hidžretske godine izvanredna prilika za jačanje dobrih odnosa između muslimana.

"Obilježavanje dolaska nove hidžretske godine prilika je da se muslimani podsjete i prisjete još jednog važnog događaja koji se desio neposredno nakon hidžre, a to je bratimljenje muhadžira i ensarija koje je organizirao Vjerovjesnik a.s. kao pretpostavke nastanka i funkcionisanja Ummeta. Imajući u vidu unutrašnje sporove i sukobe u muslimanskom svijetu, čini nam se da je danas potrebnije nego ikada isticati važnost principa bratstva u islamu. Nadamo se da će nastupanje nove hidžretske godine obnoviti sjećanje na ovaj presudan događaj kao i na vrijednosti koje simbolizira i predstavlja. U tome, između ostaloga, prepoznajem važnost obilježavanja nove hidžretske godine”, objašnjava prof. Ljevaković.

Arapska riječ “hidžra” znači iseljenje poslanika Muhammeda i njegovih sljedbenika iz Mekke i prelazak u Medinu 622. godine. Hidžretska godina traje oko 354 dana, a sastoji se od 12 mjeseci. Jedanaest dana je kraća nego u sunčevom kalendaru. Zbog toga se datum hidžretske nove godine razlikuje svake godine.

Državni praznik u islamskom svijetu
Hidžretski kalendar je službeni kalendar u mnogim islamskim zemljama, uključujući Saudijsku Arabiju. Druge islamske zemlje koriste gregorijanski kalendar za civilne svrhe i okrenuti su hidžretskom kalendaru samo za vjerske potrebe.

Hidžretska nova godina je državni praznik u zemljama kao što su Bangladeš, Komori, Džibuti, Egipat, Indonezija, Irak, Iran, Jordan, Kuvajt, Libanon, Libija, Malezija, Maldivi, Mauritanija, Maroko, Senegal, Sudan, Tunis, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) i Jemen.

Ljevaković ističe kako muslimani u BiH, ali i u regionu, na vrlo lijep i dostojanstven način obilježavaju nastupanje nove hidžretske godine.

U BiH i regiji obilježavanje skromno, bez razmetljivosti
"Muslimani Bosne i Hercegovine i Balkana, općenito, obilježavaju nastupanje nove hidžretske godine na dostojanstven način prigodnim programima u džamijama, mevludima, predavanjima, svečanim akademijama i sličnim manifestacijama. Nema tu mjesta za razmetljivost i pretjerivanja bilo koje vrste, kakva se mogu vidjeti kod obilježavanja nastupanja nekih drugih novih godina”, kazao je Ljevaković.

Na kraju napominje kako muslimani u BiH obilježavaju ovaj blagdan dodajući da bi njihovo prisustvo na ovim manifestacijama moglo biti i masovnije.

"Muslimani u Bosni i Hercegovini obilježavaju ovaj blagdan manje-više u mjeri u kojoj obilježavaju i druge slične datume/blagdane iz muslimanske povijesti. Prisustvo ovim manifestacijama je solidno, ali bi moglo biti i masovnije, s obzirom na važnost same hidžre i svih vrijednosti koje ona simbolizira”, ističe prof. Ljevaković.