Povodom pokretanja javne rasprave oko Nacrta "Zakona o suradnji Crne Gore sa iseljeništvom", organizacije Bošnjaka porijeklom iz Sandžaka i Crne Gore, koji žive u državama zapadne Europe i Sjeverne Amerike, okupili su se oko inicijative za zaštitu svojih vitalnih nacionalnih i građanskih interesa. Predstavnici 39 bošnjačkih organizacija u povodu pomenutog Nacrta, prepoznali su u njemu diskriminatorski odnos vladajućeg režima prema pripadnicima bošnjačkog nacionalnog korpupsa koji su velikim dijelom uzrokom srpsko-crnogorske veliko nacionalističke ratne politike prognani i bili prisiljeni da potraže spas u zapadnim zemljama. Sada, dvije i pol decenije nakon posljednjeg vala progona, iste te vlasti namjeravaju nametnuti pomenuti zakon ne pitajući predstavnike iz bošnjačke dijasporalne zajednice, koji su osujetili takve namjere i koji su se oglasili saopćenjem za javnost sa jasnim stavom, da: Bošnjaci ne prihvataju zakon za poliranje ružne slike Crne Gore. Bošnjaci.Net su došli do Prijedloga izmjena i dopuna Nacrta Zakona o saradnji Crne Gore sa iseljeništvom koje je uradila Radna grupa Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka u Federaciji Bosne i Hercegovine. Pomenuti dokument u nastavku objavljujemo u cjelosti. Poželjno je da predstavnici bošnjačke dijaspore koji djeluju u zemljama zapadne Europe, SAD, Australije... da isto tako urade svoj prijedlog primjedbi na Nacrt i upute ga što prije na relevantne adrese u CG.

---

---

CRNA GORA
Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija
Uprava za dijasporu

Povodom Nacrta Zakona o saradnji Crne Gore sa iseljeništvom (u daljem tekstu: Zakon), primjenom Uredbe o postupku i načinu sprovođenja javne rasprave u pripremi zakona („Službeni list CG“, broj 12/12), Udruženje građana porijeklom iz Sandžaka u Federaciji Bosne i Hercegovine, u okviru kojeg djeluju Zavičajno udruženje Pljevlja, Podružnice Berane, Petnjica, Bijelo Polje i Rožaje, upućuje:


Prijedlog: izmjena i dopuna Nacrta Zakona o saradnji Crne Gore sa iseljeništvom

1. U članu 3. riječi: „crnogorske nacionalne manjine“, zamijenjuju se riječima:
„u skladu sa Ustavom Crne Gore.“

Obrazloženje:
Zakon treba temeljiti na principima iz člana 79. (5. Posebna – manjinska prava, Zaštita identiteta) i člana 80. (Zabrana asimilacije) Ustava Crne Gore, u vezi sa članovima 1, 2, 6, 7. i 17. Ustava. Poziv na Ustav Crne Gore najbolja je garancija u zaštiti postulata definisanih odredbom člana 3. Zakona.

2. U članu 4. stav 1. u alineji 3. riječi: „realizaciju bilateralnih i međunarodnih ugovora i drugih međunarodnih instrumenata kojima se štite interesi, uređuju prava i položaj iseljenika iz Crne Gore i crnogorske nacionalne manjine“, zamijenjuju se riječima:
„i informiše nadležne organe vlasti i zainteresovane predstvanike iseljeničkih zajednica o realizaciji bilateralnih i međunarodnih ugovora i drugih međunarodnih instrumenata kojima se štite interesi, uređuju prava i položaj iseljenika iz Crne Gore.“

Obrazloženje:
Pitanje informisanja mora biti posebno naglašeno, naročito kada je riječ o iseljeničkim zajednicama. Predloženim rješenjem ovo značajno pitanje dodatno se pojašnjava.

3. U članu 8. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi:
„Savjet se osniva uz prethodne konsultacije sa iseljeničkim udruženjima, zavičajnim klubovima i asocijacijama koje artikulišu njihove interese.“

Obrazloženje:
Novim stavom (2) pojašnjava se postupak osnivanja Savjeta, što je u funkciji jačanja principa transparentnosti.

4. U članu 9. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi:
„Predstavnici naroda i nacionalnih manjina Crne Gore su proporcionalno zastupljeni u Savjetu u odnosu na veličinu iseljeničkih zajednica u drugim državama.“
Dosadašnji stav (2) postaje stav (3).

Obrazloženje:
Članovi Savjeta za saradnju sa iseljeništvom u svom sastavu moraju odražavati proporcionalnu zastupljenost naroda, nacionalnih manjina i nacionalnih zajednica Crne Gore, što je u skladu sa Ustavom Crne Gore. Na ovaj način postiže se harmonizacija državotvornih interesa Crne Gore.

5. Član 10. mijenja se i glasi:
„Zajednice iseljenika predlažu svoje predstavnike u Savjet iz redova najbrojnijih i najuticajnijih iseljeničkih udruženja, zavičajnih klubova i asocijacija srazmjerno broju članova u sredinama u kojima žive.“

Obrazloženje:
Brojnost članstva i aktivnost iseljeničkih udruženja, zavičajnih klubova, asocijacija i drugih oblika udruživanja koja artikulišu njihove interese, bitan je element za kandidovanje u članstvo Savjeta, čime se obezbjeđuje i jača princip javnosti i transparentnosti. Predloženim rješenjem daje se prednost opštem interesu u odnosu na pojedinačan.

6. U članu 11.stav (1) u alineji 1. iza riječi:„Srbije“ dodaju se riječi:
„Bosne i Hercegovine.“

U alineji (3) rječi: „Bosna i Hercegovina“ brišu se.

Obrazloženje:
Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne iHercegovine i Republika Srpska, te Brčko Distrikta. Opravdano cijenimo da umjesto jednog, Savjet treba da ima tri svoja predstavnika iz BiH. Na području Federacije BiH i Distrikta Brčko živi 4/5 ukupnog broja građana porijeklom iz Crne Gore uglavnom Bošnjaka.

7. U članu 12. precizirati broj predstavnika ostalih nosilaca saradnje (veza član 5. Nacrta).

Obrazloženje:
Treba precizirati broj članova ostalih nosilaca saradnje u Savjetu, na koji način se obezbjeđuje dosljedna primjena principa transparentnosti.

8. U članu 13. stav (2) iza riječi: „Predsjednik“ dodaju se riječi:
„i podpredsjednici.“

Stav (3) briše se.

Stav (4) mijenja se i glasi:
„Generalnog sekretara imenuje Vlada na usaglašen prijedlog Ministarstva i Savjeta.“

Obrazloženje:
Polazeći od nesporne činjenice da podpresjednici Savjeta izražavaju identične, istovremeno i specifične interese iseljeničke populacije, smatramo opravdanim da se oni biraju na isti način kao i predsjednik Savjeta. Generalnog sekretara treba da imenuje Vlada na usaglašeni prijedlog Ministarstva i Savjeta, čime bi se postigla puna harmonizacija i transparentnost u međusobnim odnosima iseljeničke zajednice i Vlade.

9. U članu 30. stav (2) mijenja se i glasi:
„Način obilježavanja, kao i sva druga organizacijska, tehnička i specifična pitanja koja se odnose na ovu manifestaciju propisuje Ministarstvo.“

Obrazloženje:
Značaj „Dana iseljeništva“ je od neprocjenjivog značaja za sve narode, nacionalne manjine i nacionalne zajednice u Crnoj Gori. Pozitivan primjer je manifestacija koja se niz godina održava na Alipašinim izvorima u Plavsko-Gusinjskoj regiji. Imajući prednje u vidu, neophodno je da se podzakonskim aktima ovo pitanje uredi na što kvalitetniji način. Naš prijedlog ima za cilj poboljšanje predloženog teksta ovog člana.

10. U članu 31. stav (1) u alineji 1. riječi: „Nikola Petanović“ brišu se.

U alineji 2. riječi: „Miodrag Dado Đurić“ brišu se.

U alineji 3. riječi: „dr Ante Gvozdenović“ brišu se.

U alineji 4. Riječi/prazan prostor - briše se.

U alineji 5. riječi: „Vaso Ćuković“ brišu se.

U stavu (2) riječi: „dodijeljuju se“ zamijenjuju se riječima: „dodjeljuje Ministarstvo.“

Obrazloženje:
Prijedlog podrazumijeva dodjeljivanje nagrada po određenim oblastima, bez navođenja njenog naziva. Na ovaj način biće zadovoljena predložena suština, ali će se izbjeći mogući nesporazumi i neželjene konotacije. Sadržaj našeg prijedloga, cijenimo, dat je u duhu ustavnih rješenja.

ALTERNATIVA

10. U članu 31. stav (1) iza alineje 5. dodaje se nova alineja 6. koja glasi:
„nagrada „Advo Međedović“ za ukupni kreativni doprinos u nauci, književnosti, kulturi i istoriji Bošnjačkog naroda, i afirmaciji zavičaja.“

U stavu (2) riječi: „dodijeljuju se“ zamijenjuju se riječima: „dodjeljuje Ministarstvo.“

Obrazloženje:
Uvrštavanje datog prijedloga obezbijedit će ravnopravnost naroda i nacionalnih manjina, te multikulturalnost u skladu sa rješenjima iz Ustava Crne Gore, kao i već utvrđenim principima u ponuđenom Nacrtu Zakona.

Radna grupa UGPS u F.BiH

1) Nazif Babaić – predsjednik
2) Prof. dr. Enes Pelidija - član
3) Mr. Erol Ramusović – član
4) Dr. Šemsudin Hadrović – član
5) Ismet Ramčilović - član
6) Prof. dr. Ismet Kurtagić – član
7) Husein Borišić – član
8) Omer Begović – član
9) Bećo Hasanović – član

Sarajevo, 20.02.2014. godine

Podnosilac prijedloga:
Ramiz Dreković, predsjednik UGPS u FBiH

---

Podsjećanje na ustavni osnov u vezi sa ovim zakonom:
Crna Gora je po Ustavu država naroda i nacionalnih manjina koji žive u Crnoj Gori: Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Albanci, Muslimani, Hrvati i drugi.

Crna Gora je građanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava.

Članom 76 Ustava Grne Gore - Posebna manjinska prava – zaštita identiteta utvrdjena su prava manjinskih naroda i manjinskih nacionalnih zajednica, ali koliko nam je poznato, niti jedan zakonski odnosno provedbeni propis nije preciznije definirao ko su manjinski narodi i zajednice u Crnoj Gori. Time skrećemo pažnju na problem pravne neuredjenosti ove problematike koja se kao takva, negativno reflektira uopšte pa i na sami sadržaj pojedinih pravnih normi nacrta zakona o saradnji sa iseljeništvom i njihovog obrazloženja.

Ustav Crne Gore je pravno i politički na vrhunskom ustavnom i civilizaciskom nivou definirao sva pitanja položaja i prava gradjana, naroda, nacionalnih manjina i nacionalnih zajednica, što nije slučaj sa zakonskom legislativom.

---