Razmišljanje naglas: kad stari pas laje, treba vidjeti šta je
MILO BITANGA!
Autor: Avdo Metjahić
Objavljeno: 30. Jan 2014. 01:01:06
Avdo METJAHIĆ: Kao što je javnosti poznato, ovaj manipulant i nekadašnji odani Miloševićev poslušnik i saradnik bez imalo savjesti, pred prošle izbore posjetio je Tuzi, da bi iznudio glasove birača. Kao i uvijek obećavao im isto, posebno opštinu, da raspisivanjem referenduma imaju šanse da je dobiju, ali sjećate se: dok je to govorio pokazao je Tužanima srednji prst, te je tim gestom ponizio stanovnike Tuzi i čitave Malesije. U obraćanju glasačima Tuzi dalo se primijetiti kolika je oholost i manipulacija ove crnogorske bitange i LAŽOVA.
Pažnja koja je posvećena lokalnim izborima u Crnoj Gori, 'natjerala' je i uključila doživotnog crnogorskog premijera Mila Đukanovića da agituje, tako da bi se zadržalo isto stanje, koje je prisutno posljednjih dvadeset i pet godina, a koje odgovara njemu i njegovim interesima, a ne narodima u toj balkanskoj republici. Čitava mašinerija DPS-a je na nogama, a uključeni su i kaolicioni partneri, tako da tumače ove izbore prema svom nahođenju, pa i interesima koje zastupaju. Opet kao i uvijek, i na ovim lokalnim izborima upotrebljavaju se isti segmenti, što je tradicija vječnog majoriziranja, potkupljivanja, manipuliranja, pa čak i zastrašivanja malih i nemoćnih i naravno nepoštivanja narodne volje. Kao na svim pa i na ovim izborima, ne bira se način kako najbolje izmajmunisti birače, koji su na rubu siromaštva, gdje mnoge bijeda i ucjene natjera da prodaju svoj glas, i to baš onome koji ih je proganjao, ubijao i “šmirglao” posljednjih dvije i po decenije.

Muka je natjerala premijera, jer mu se ljulja tlo pod nogama, pa se našao u mjestima gdje se ne bi smio pojaviti, jer je po n-ti put iznevjerio birače i građane tih mjesta.


VIDEO: Kliknite na sliku!
Kao što je javnosti poznato, ovaj manipulant i nekadašnji odani Miloševićev poslušnik i saradnik bez imalo savjesti, pred prošle izbore posjetio je Tuzi, da bi iznudio glasove birača. Kao uvijek obećavao im isto, i posebno opštinu, da raspisivanjem referenduma imaju šanse da je dobiju, ali sjećate se dok je to govorio pokazao je Tužanima srednji prst, te je tim gestom ponizio stanovnike Tuzi i čitave Malesije. U obraćanju glasačima Tuzi, dalo se primijetiti kolika je oholost i manipulacija ove crnogorske bitange i LAŽOVA.

Vjerujemo da su albanske partije u Malesiji ali i u cijeloj CG nešto naučile, kome treba i kome ne treba vjerovat, specijalno ne Đukanoviću, koji ih je iznevjerio po stoti put. Dok obećava opštine pojednim mjesnim zajednicama, za vrijeme izbora, kao što su Tuzi, koje broji skoro trinaest hiljada stanovnika, on i njegova stranka donose zakon o teritorijalnoj reorganizaciji kojom otežava formiranje novih opština, pa su nade koje gaje građani Gusinja izjalovljene i nemaju puno šanse da je dobiju, jer mjesna zajednica je uzrokom politicida, ekonomicida i progona svedena na manje od četiri hiljade stanovnika, i to sa onima koje ljeti nazivaju turistima, i koji se vjerovatno nikada neće vratiti. Ko zna po koji put su i moji Gusinjani od crnogorskog vožda dobili srednji prst, da ih nije zaobišao isti gest kao u Tuzima. Valjda i dalje misli da se sa “nepismenim i nesvjesnim” lahko vlada, pa pokazivanjem srednjeg prsta pokazuje koliko ima poštovanja prema glasaču, odnosno prema čovjeku i građaninu. Eto tako ti je kad pokvarenjaci zavladaju, onda čestiti propadaju, ali dizanjem srednjeg prsta građanima Malesije korisnije je i vrijednije od svih pravila mudrosti, jer su konačno utvrdili da se uzaludno igrati sa Miloševićevim pudlicama.

Na pokazivanje srednjeg prsta od premijera Đukanovića valjda će građani nešto naučiti, a specijalno Bošnjaci i Albanci, kojima je taj prst pokazivan mnogo puta, ali zbog trke za životom i od siromaštva nisu se obazirali. Sada, poslije ovog incidenta, pitamo premijera: ko je ustvari ovdje bitanga?


Obratit ćemo pažnju na video koji je plasiran na Facebooku, i koji daje odgovor kuda idu Bošnjaci i Albanci iz Crne Gore, specijalno iz Plava. Milo Đukanović je prihvaćen kao spasilac, gdje poslanik Husnija Šabović pita: “Zašto se ne nađe neki Bog da spasi deset hiljada nevino ubijenih u Srebrenici?” Poslanik Šabović zaobilazi da pita svoje stranačke kolege zašto je preko dvadeset hiljada Plavljana i Gusinjana u Americi, i još toliko po Evropi i diljem ostalog svijeta, a čitava opština danas broji trinaest hiljada, i da taj broj opada svakim danom. Zašto Husnija ne pita ko je upropastio privredu plavske opštine, ako to nije Milo i njegova DPS, ko je onda? Zašto DPS-ovac Husnija Šabović ne daje odgovor na pitanje ko je kupio Hotel Plavsko jezero, za koliko i zašto je zapušten, jer ta radna organizacija je mogla funkcionisati bez problema i poslije sloma Jugoslavije, a danas je samo betonska deponija na obali Plavskog jezera, najljepšeg prirodnog dragulja na Balkanu. Ima mnogo pitanja za Husniju i sve govornike koji se pojavljuju na ovom video-u. Ali najveće je ZAŠTO (?) toliki crnogorski bajraci pod kojim su Crnogorci upravo tu na Racini napravili genocid nad našim narodom 1912.-1913. godine, i zašto je naša omladina zatrovana i oslijepljena, da bi mahali tim bajracima, natopljenim krvlju naših predaka. Zašto, Šaboviću?

Dakako, Milo Đukanović nije spasilac baš ničega, kao ni Husnija Šabović i njemu slični, koji se pojavljuju na ovom videu; oni su grobari našeg naroda!

“Nije sramota pasti, sramota je ne dići se", kaže narodna poslovica, pa ovo neka svim poštenim građanima CG, Bošnjacima i Albancima bude opomena, putokaz, kompas i dokaz, koga glasaju i za kime idu. Neka im je jasno po stoti put da je jedan dio ljudi iz njihovih nacionalnih stranaka i sredina privržen Milu, koji ih drži u šaci. U ovu grupu spadaju pojedinci iz manjinskih naroda, a specijalno vođstvo Bošnjačke stranke, u koju su ušli odnosno protureni i ubačeni ljudi vjerni Milu i vladajućoj stranci, ljudi iz državne bezbjednosti, naravno Bošnjaci, odnosno kvazi Bošnjaci. Moram priznati, kad je formirana Bošnjačka stranka, za Bošnjake u CG došla je kao mehlem na ranu, ali danas je posredstvom izdajničkih elemenata postala stranka minder-puza, (ne)ljudi, izdajnika, fukarluka i bijede ljudskog duha.

Dok pišem ove istinite redove o nacionalnoj stranci moga naroda, drhtim i crvenim se od stida, ne vjerujući ni sebi da moj narod prodaje i izdaje sebe, ali sam prinuđen, radi istine, stvarno nemam drugog izbora. Žao mi je onih članova BS-a koji se još zadržavaju u njoj, misleći - eto, možda će doći do promjene.

Poslije osnivanja Bošnjačke stranke bila je nada kod svih poštenih i svjesnih Bošnjaka, da će to bit stranka našeg naroda, o čemu nije bilo nikakve dileme, koju će vodit najbolji sinovi, oni koji svoje znanje, umijeće u ljudskost stavljaju u službu svog naroda i istine. Ne, nije se to desilo, “tresla se gora, rodio se miš”. Što se ustvari desilo u stranci, eto da ne bih duljio upotrijebit ću onu narodnu: riba smrdi od glave, a taj smrad je instalirana iz vana.

Moja mi savjest i dužnost nalažu da pišem o dešavanjima u mom narodu, pa se često desi da kao i ovaj put razmišljam naglas o ljudima i dešavanjima u mom nacionalnom korpusu. Najradije bih pisao o lijepim stvarima, o napretku i dobrim ljudima, ali nažalost nema toga mnogo za pisat. Ne kad se radi o BS-u, na koju smo svi polagali mnogo nade i koja je trebala biti vodič svog naroda. Izgubili smo je, ne pazeći ko se uvlači u njenie redove.

Prema informacijama koje dolaze do nas iz Rožaja, bošnjačka omladina, njih skoro sedam stotina se okupilo oko DPS-a. Pobjegla od svojih, dezertirala, od BS-a koja je imala za dužnost da ih uputi na pravi put i organizuje u Bošnjački omladinski savez ili pak front. To je BS propustila, jer su zauzeti dvorenjem “kapa di tutu kapi” koji im svakom prilikom pokazuje srednji prst, eto da ne bi zaboravili gdje su i kosu.

Rafet Husivić u jednoj nedavnoj TV emisiji odgovara na pitanje zbog čega je nezapošljenost u Južnom Sandžaku pet puta veća nego u ostalim djelovima CG. Odgovorio je da je bio zauzet problemima u Nikšiću, ali se sjetio da kritikuje prelazak Muftije Zukorlića u politiku te formiranjem BDZ u CG. Jest, nije zaboravio da brani ni Njegoša i put Crne Gore, priželjkujući novog Njegoša i potvrđujući konstatacije medija da je Njegoš živ on bi u stihovima hvalio Bošnjake!
Na čelu Bosnjačke stranke usidrila se gomila bezličnih, plašljivih, nesposobnih, za vlast prodatih i povampirenih duhova, koji zaboravljaju svoje obaveze i emanet prema narodu. Ovakvi obiluju različitim političkim, ideološkim i drugim stavovima, prema potrebi, što u većini slučajeva oslikava stanje društvene svijeti, nažalost.

Na sreću, nasuprot ovim spomenutim i kitnjastim medaljama neljudskosti stoje oni koji su časni i nepotkupljivi, oni koje bi Husović da podcijeni i ocrni, ali za svakim dobrim konjem se prašina diže.


VIDEO: Kliknite na sliku
Što se tiče muftije Zukorlića, ako je riješio preći u politiku, onda ga je muka natjerala, jer jedan istinski patriota daje sve od sebe da ispravi greške koje rade ljudi kova Husovića i njegovih pajdaša.

Bošnjačka demokratska zajednica, iako je novostvorena, jedina je uz svoj bošnjački narod u CG, ona ima svoju vrijednost i težinu, kao jabuka koja dockan sazri, ona dugo stoji. Preporuka Rafetu Husoviću u vezi BDZ je: ne preziri tek rođeno mladunče, jer uskoro postaje lav.
Jedna narodna umotvorina kaže: “Ko hoće da živi u miru, neka ne govori ono što zna i neka ne vjeruje ono što čuje”. Izgleda vođstvo BS-a se pridržava ove narodne krilatice, ali doklen će, ne izgleda za dugo! Tri stvari vode u propast: lahkoumnost, požuda i samoljublje, a to je ono što je zahvatilo Bošnjačku stranku u CG, ondosno njeno vođstvo. Iz BS-a trebaju znati: “Ko se na tuđim kolima vozi neće daleko stići”.

Bio je jedan adet u nas, da se kolju pijetlovi koji ne pjevaju i sabah ne najavljuju. Takav običaj je odbačen u savremenom svijetu, pa oni koje narod postavi pred sebe, zna ih tako brzo srušiti, kao kulu od karata. Narod je ona snaga koju ne treba zanemariti, pa onaj ko je uz narod i sa narodom duga je vijeka, što nije slučaj sa BS-om.

Znamo da učenje demokracije na tim prostorima ide sporo, ne što su ti ljudi tupi ili glupi, nego što nemaju vakta za razmišljanje, i što nose breme siromaštva i teškog preživljavanja. Vlast za koju glasaju na svim izborima želi zadržati isto stanje radi lakšeg vladanja nad njima. Jer čovjek nije važan, ne u tim novostvorenim “demokracijama”, odnosno opresivnim sistemima.
Po prirodnim zakonima, za razliku od ljudi, psi, kad se najedu, spremni su da prepuste jedan drugome ono što je ostalo, ali dešavanja na Balkanu, a specijalno u CG, pokazuju da je drugačije nego kod pasa.