Bismillahir-Rahmanir-Rahim

“Za muslimane nema drugog boga osim Allaha, a Muhammed je Njegov Poslanik.” “Islam je uzvišeniji od krišćanstva.” (Tolstoj)

Hatib Abdullah HODŽIĆ: Tolstoj je pošteno i hrabro prikazao kako njegovi sunarodnjaci s neprimjerenom vojnom silom i s neljudskom svirepošću razaraju čečenska sela, progone i ubijaju plemenite i odvažne gorštake i njihove porodice, ruše i pale njihove džamije, pogane čiste planinske izvore. Veliki pisac i moralist smogao je moralne snage i hrabrosti da opjeva dostojanstvo i odvažnost čečenskog otpora, da osudi cara Nikolaja zbog njegovog nasrtaja na život i svetinje jednog naroda. On kaže: “Junak moje priče, onaj koga volim svom dušom – to je istina.”

“Koga Allah uputi, taj je na Pravom Putu! A koga On zabludi prepusti, takvome nećeš zaštitnika, naputitelja ti naći.” (El-Kehf, 17) “Ti reci: ‘O ljudi! Došla vam je evo Istina od Gospodara vašega! Ko se drži Pravog Puta, taj se doista uputio za svoje dobro njime, a ko krivim putem krene, na svoju štetu krenuo je. Ja nisam vaš zaštitnik!’” (Junus, 108) “Doista ti ne možeš koga ti želiš uputiti, nego Allah upućuje na Pravi Put koga On hoće!” (El-Kasas, 56) “Pa, ko se na Stazu Pravu uputi, za dobro samoga sebe se uputi, a ko se zabludi prepusti, ti reci: ‘Ja sam samo od onih koji opominju!’” (En-Neml, 92)

Slavni ruski pisac Lav Nikolajevič Tolstoj, napisao je poslanicu o Allahovom poslaniku Muhammedu, s.a.v.s., koja je bila dugo skrivana knjiga. Tolstoj je stalno tragao za spoznajom svijeta i smislom čovjekova života. Pitao se: je li smrt uistinu kraj čovjekovog postojanja?! Nema učenika, studenta i iole obrazovana čovjeka u svijetu a da nije čitao ili čuo za Tolstojeve romane Rat i mir, Ana Karenjina, Uskrsnuće, Hadži Murat i druga, prevedena su na 108 jezika i objavljena u preko 220 miliona primjeraka. Iako iz bogate porodice, Tolstoj je na strani običnog, moralnog i hrabrog čovjeka iz naroda.

Tolstoj je pošteno i hrabro prikazao kako njegovi sunarodnjaci s neprimjerenom vojnom silom i s neljudskom svirepošću razaraju čečenska sela, progone i ubijaju plemenite i odvažne gorštake i njihove porodice, ruše i pale njihove džamije, pogane čiste planinske izvore. Veliki pisac i moralist smogao je moralne snage i hrabrosti da opjeva dostojanstvo i odvažnost čečenskog otpora, da osudi cara Nikolaja zbog njegovog nasrtaja na život i svetinje jednog naroda. On kaže: “Junak moje priče, onaj koga volim svom dušom – to je istina.” U svojim djelima slavni pisac stalno postavlja pitanja morala, pravednosti, istine i vjere, dobra i zla, života i smrti, pitanja odnosa pojedinca i zajednice. Čuveni pisac je zazirao od svih mržnji i svakog nasilja.

Drugi znameniti pisac toga doba Romen Rolan zapisao je: “U cijeloj Evropi, nakon Tolstojeve smrti, nema više nijednog velikog moralnog autoriteta.” Sa moralnim gromadama poput Tolstoja svijet bi bio smisaoniji i ljepši. Nažalost, na Balkanu glavnu riječ vode pisci zadojeni nacionalizmom i šovinizmom, pa ne čudi što živimo u nesigurnosti, duhovnom siromaštvu i moralnom glibu.

Tolstoj je bio grof, ali je orao zemlju sa siromasima i darivao im svoje bogatstvo. Mogao je biti najbogatiji čovjek svoga vremena, a on se odrekao autorskih prava u korist siromašnih, kao što je govorio Allahov poslanik, s.a.v.s.: “Allahu moj! Oživi me sa siromašnima, dušu mi uzmi sa siromašnima i njima me pridruži.”

Tolstoj je u svojim Dnevnicima imao odvažnosti da postavi pitanje svetosti crkve, koja blagosilja vojsku, ulaguje se vlasti i novcu. Tolstoj piše u pismu svetom Sinodu, koji ga je ekskomunicirao kao bezbožnika: “…počeo sam time što sam volio crkvu više nego moj mir; zatim sam više volio kršćanstvo nego crkvu, sada više volim istinu nego sve na svijetu.”

Tolstoj je tražio odgovor na vječno pitanja morala i grijeha: “Da li sam ja počinio grijeh u odnosu prema drugima, ili su drugi griješni prema meni?” “Da li sam moralan i ispravan prema svetinjama, prema vjeri i prema Bogu?” Čitavog života je težio vlastitom moralnom usavršavanju. Pri tome nije štedio ni sebe ni druge, pa ni one koji su smatrani nedodirljivim.

Eh, ovakav Lav Tolstoj je napisao poslanicu vezanu za hadise pejgambera Muhammeda, s.a.v.s. Naime, riječ je o tajanstvenom djelu koje nije moglo biti predstavljeno čitaocima. Svjetski slavni pisac, kakav je bio Tolstoj, bio je zainteresiran da govor Muhammeda, s.a.v.s., sakupi i objavi, u želji da to podijeli sa ruskim narodom. Tolstoj je probrao hadise iz knjige Hadisi Muhammeda, s.a.v.s., indijskog učenjaka Abdullaha es-Suhreverdija, od kojih je napravio manju zbirku. Za nas je važno to što je jedan izuzetan čovjek, slavni ruski i svjetski pisac Tolstoj, pripremio ovu zbirku hadisa, što je želio ljepotu Poslanikovog govora podijeliti s ljudima i što je štampao ovu knjigu.

Drago nam je što postoji mogućnost da je jedan takav genij, kao Lav Tolstoj, preminuo kao musliman, i ponosni smo što je sačinio poslanicu o Muhammedu, s.a.v.s. Drago nam je i što su islam primile slavne ličnosti poput Žana Kustoa, Rože Garodia, Morisa Bukaja, Muhammeda Alija, Muhammeda Asada, Murata Hofmana, Jusufa Islama, što su o islamu tako divno govorili veliki Gete, Bernard Šo, Gandi, Bizmark, A. Puškin i dr.

Tolstojevo divljenje koje je osjećao prema Muhammedu, s.a.v.s., i islamu, što ćemo kasnije vidjeti, navodi nas na ubjeđenje da je Tolstoj postao, umro i sahranjen kao musliman. Autentični dokumenti, informacije i izvori će to potvrditi. Poslušajmo Tolstojeve riječi: “Kad bi čovjek imao pravo da bira, svaki razuman pravoslavac i svaki čovjek, bez sumnje i nedoumice prema islamu, prihvatio bi samo Allaha i Njegovog Poslanika.” Ova izjava je vrednija od cijele knjige podataka.

Tolstojevo djelo “Muhammed” je napisano u hrišćanskoj Rusiji, u periodu presije, i objavljeno 1909. godine. Jedna Ruskinja, Valerija Porohova, primila je islam i prevela Kur’ani-Kerim na ruski jezik. Ona je u medijima ozbiljno i hrabro govorila o Tolstoju i islamu. Gospođa Porohova, koja je 11 godina živjela u S. Arabiji, u sovjetskim medijima je izjavila da je Tolstoj pred kraj svog života prihvatio islam i da je ostavio oporuku da bude ukopan kao musliman. Sovjetska vlada je dugo nastojala sakriti ovu činjenicu.

Prema izjavi gospođe Porohove, slavni pisac Lav Nikolajevič Tolstoj je ukopan po islamskim pravilima. Kao dokaz za to je činjenica da na njegovom grobu nema krsta kao simbola kršćanstva. Zbog Tolstojevog uticaja i njegove omiljenosti među ruskim narodom i prosvjetiteljima, mogućnost njegovog prelaska na islam držala se u tajnosti. To je i razlog što je poslanica s hadisima Muhammeda, s.a.v.s. dugo vremena bila skrivana od ljudi.

Drago nam je što postoji mogućnost da je jedan takav genij, kao Lav Tolstoj, preminuo kao musliman, i ponosni smo što je sačinio poslanicu o Muhammedu, s.a.v.s. Drago nam je i što su islam primile slavne ličnosti poput Žana Kustoa, Rože Garodia, Morisa Bukaja, Muhammeda Alija, Muhammeda Asada, Murata Hofmana, Jusufa Islama, što su o islamu tako divno govorili veliki Gete, Bernard Šo, Gandi, Bizmark, A. Puškin i dr.

Poslušajte šta kaže Clement Torez, jedan od vodećih ljudi Komunističke partije u Francuskoj, u francuskom časopisu “Match”, 1983. godine: “Ljudi se više neće okretati komunizmu, nego Kabi, pravoj kibli, s komunizmom je gotovo…” Subhanallah! Skoro tri decenije poslije ove izjave, doista vidimo da je s komunizmom gotovo, iako se još uvijek nađe pokoji komunista.

Već se govori da je gotovo i s kapitalizmom, te da će ljudi zbilja tražiti rješenja za krize u islamu i učenju Poslanika Muhammeda, s.a.v.s. Sjetimo se riječi glasovitog Bernarda Šoa: “Kad bi došao Muhammed, svjetski problemi bi se riješili dok bi čovjek popio šoljicu kafe.”

Doista je čast, ponos i najveće dostojanstvo biti musliman i sljedbenik Poslanika Muhammeda, s.a.v.s., kojem su se divili Lav Tolstoj i svi umovi svijeta. Uzvišeni Bože, učvrsti nas na Pravom Putu, oprosti nam grijehe, usadi ljubav u naša srca prema Tebi i svim Tvojim stvorenjima, iskorijeni mržnju i neslogu, posij harmoniju među sve ljude, bez obzira na njihove razlike, usmrti nas kao vjernike i čestite ljude i uvedi nas u Džennet sa Tvojim miljenicima i odabranicima.