Mersada Nuruddina Agović: Bošnjačku 'elitu' u općem smislu riječi čine najsposobniji pripadnici bošnjačkog naroda, njegovi autoriteti i vođe. Po mišljenju eminentnih politologa elitocid, tj. 'obezglavljivanje' naroda predhodi genocidu nad tim narodom. Bošnjacima su se tokom 20-tog stoljeća događali elitocidi i genocidi kao planirani velikosrpski i velikohrvatski projekti, a u mirnodopskom vremenu na funkcije su se postavljali inferiorni bošnjački podanici koji su spremni za tuđi interes glumiti elitu, a ustvari biti marionete i sredstvo za sprovođenje susjednih agresivnih politika.

Pogledajmo njihova višegodišnja nastojanja i pokušaje da islam, kao duhovnu i svjetovnu religiju, provuku kroz kršćanske klišee i njihovo tumačenje uticaja religije na politiku. Kada govore o religijskoj inspiraciji za činjenje zločina, ovi političari stavljaju zločinca i žrtvu u isti koš, što je van svakog zdravo-razumskog rasuđivanja i što objelodanjuje njihove nečasne namjere i pokušaje sakrivanja istine.

Istina je da Bošnjaci nikad ni prema kome nisu počinili genocid i da niko iz Islamske zajednice nije inspirisao zločine, za razliku od obje crkve (posebno pravoslavne) koja je to konstantno činila. Među današnjim prodanim bošnjačkim funkcionerima se mogu naći oni koji javno obznanjuju da im ne smeta miješanje politike u vjeru, ali im, kako vele, smeta miješanje vjere u politiku. Oni svjesno odbijaju prihvatanje tumačenja islamskih teologa da Islam u svom učenju podrazumijeva punu svjetovnu i političku prisutnost.

Destruktivci, kriminalci i nesposobnjakovići na vlasti
Vlast trenutno drže korumpirani političari kriminalci i destruktivci koji za neuspjeh krive tobožnju nemoć koju im prouzrokuje neko drugi ko je za sve kriv. I kao što astrolozi gledaju u zvijezde ne mareći mnogo za zbivanja na Zemlji, tako i oni gledaju u svoj lični interes, ne mareći za interes svoga naroda.

Neki od aktuelnih političara nisu sposobni da upravljaju niti jednom mjesnom zajednicom, a kamoli državom. Mnogi od njih ne razumiju ni kako država funkcioniše, a kamoli da porade na njenom prosperitetnom razvoju. Najgore od svega je što su mnogi od njih prodali svoju čast i što neće ni pokušati razmišljati svojom glavom, a čine sve da sputaju one koji to hoće.

Svaka elita kao najbolji sloj društva bi morala posjedovati visoke moralne osobine, budnost, znanje i osjećaj za narodne potrebe. Mogli bismo kazati da u izvjesnom smislu ipak postoji jaka moralna bošnjačka elita koja u formalnopravnom smislu to trenutno nije, ali koja to jeste po kvalitetu, moći i utjecaju koji u društvu ima. Brojne islamsko-bošnjačke organizacije i udruženja kao nevladin sektor već duže vrijeme neumorno rade za dobrobit svoga naroda. Nevladin sektor inače često obavlja veoma važne funkcije koje iz nekih razloga nisu u mogućnosti obavljati vladine organizacije. Četrdesetak bošnjačkih nevladinih organizacija na prostoru Bosne i Hercegovine međusobno veoma kvalitetno sarađuje i također usko sarađuje sa krovnom vjerskom institucijom IZ i nacionalnom bošnjačkom krovnom institucijom. Njihovi članovi su poput neumornih mrava koji konstantno rade za dobrobit svoje zajednice.

Mravlja kolonija kao uzor bošnjačkim aktivistima
Iako smo u prethodnom prilogu govorili o pčelinjem društvu, da se podsjetimo, i na to da je društvo mrava kolonija u kojoj svi članovi u potpunosti izvršavaju svoje obaveze. Da bi izgradili svoj mravinjak mravi 'tkalci', naprimjer, donose lišće koje prenose preko živog lanca kojeg formiraju svojim tijelima. Veliku ulogu u lijepljenju tog lišća ima mrav 'larva', njihova sestra. Ona svu svoju energiju troši na proizvodnju lepljivih vlakana i zato nikada ne može postati odrasli mrav. Ali, njena žrtva ne prolazi nenagrađeno. Kolonija kasnije brine o njoj do kraja života.
Harun Jahja u svojoj knjizi ,,Čudo mrava'' navodi podatak da, naprimjer, mravi 'poljoprivrednici' cijelo vrijeme režu i nose velike komade lišća u mravinjak u usporedbi u kojoj bi čovjek morao preći 1 km za 2,5 minuta sa 250 kg tereta na leđima. Mravi 'graditelji' grade puteve za prijenos hrane, a mravi 'vojnici' čuvaju mravinjak i u svakoj sekundi su spremni žrtvovati živote za dobrobit kolonije. Na ove mrave liče Bošnjaci koji su na svojim plećima ponijeli teški teret spasavanja naroda iz potlačenosti i iz ničega krenuli da grade značajne bošnjačke institucije.

Vjerska bošnjačka elita preuzima bajrak bošnjačke slobode
'U muci se poznaju junaci' i u mravljoj koloniji i u ljudskom društvu. Stvarna bošnjacka elita je danas, kao nikad, na ispitu snage i od nje se očekuje da, uprkos preuzimanja ogromnog tereta kojeg jedva nosi, ipak bude na visini zadatka. Činjenica je da je linija koju je držala zvanična bošnjačka politička elita odavno pala i da je bajrak slobode danas preuzela bošnjačka vjerska elita.
U Kur'anu a.š. se kaže: „Reci: 'Klanjanje moje, i obredi moji, i život moj, i smrt moja doista su posvećeni Allahu, Gospodaru svjetova...' '' (El En'am 162.)

Čelnici bošnjačke nacionalne institucije SBK

Bošnjačka vjerska elita je ubijeđena da će za politički aktivizam kao svojevrsni vid ibadeta biti nagrađena i na ovom i na budućem svijetu. Aktivizam koji podstiče pozitivne promjene i kreativni razvoj društva je danas neophodan. On se izražava i kroz volonterski rad mladih i vrijednih Bošnjaka.

Volonterizam mladih Bošnjaka
Volonterstvom, kao neplaćenom aktivnošću, pojedinci doprinose dobrobiti zajednice i cijelog društva. Dobrovoljni rad je, po mnogim sociolozima, kamen temeljac civilnog društva. Moto većine volonterista je: ,,Misli globalno, djeluj lokalno!'' u skladu sa činjenicom da se strpljivim redanjem pojedinačnih cigli na kraju oblikuje cijela građevina.
Po državnim statistikama Velike Britanije u ovoj zemlji dobrovoljni rad doprinosi zaradi od 4,8 milijardi funti bruto nacionalnog dohotka. S obzirom da Bošnjaci tek odnedavno izgrađuju svoje značajne nacionalne institucije, bošnjački volonterizam je neophodan. Jedna od značajnih bošnjačkih nacionalnih institucija koja djeluje u okviru nevladinog sektora jeste svakako Svjetski bošnjački kongres (SBK) koji je prošle godine počelo sa radom, što bi se kazalo, od nule. Nakon samo jedne godine, danas je to jaka krovna bošnjačka institucija zahvaljujući požrtvovanosti onih koji je vode i patriotski motivisanom volonterskom radu savjesnih Bošnjaka.

Bošnjaci – najodlučniji čuvari Bosne i Hercegovine
Veliki broj Bošnjaka je raseljeno po dijaspori, a oni se nisu sami iseljavali, već su to činili pod prisilom. Nacionalna institucija Svjetski bošnjački kongres, kao i sve ostale bošnjačke nevladine organizacije, ima obavezu da raseljene Bošnjake ponovo okupi, učini ih jakima i zaštiti od daljih mogućih genocida. Stoga je od bitne važnosti prihvatanje obaveze na preuzimanje pojedinačnog emaneta da je ''svaki Bošnjak odgovoran za drugog Bošnjaka''.
Bošnjaci vape za državom u kojoj im prava neće biti ugrožavana, u kojoj će moći slobodno misliti i govoriti, slobodno se kretati i ispoljavati svoja ubjeđenja. U tom cilju je neophodno njihovo samoorganiziranje i uključivanje mladih kao glavnih nositelja pozitivnih društvenih promjena. Bošnjaci su, kako se pokazalo, najodlučniji branitelji i čuvari integriteta svoje matične domovine Bosne i Hercegovine.
Društvo se ne bi moglo smatrati naprednim kad ne bi moglo ili znalo odgovoriti pitanjima današnjice i rješavanju njegovih problema. Zato je ovakav bošnjački politički aktivizam, čvrsto vjerujemo, sposoban promijeniti domaće i svjetske tokove, a odane patriote kao časni Bošnjaci sposobni postati uzori ljudskog društva u cjelini. U tom smislu, politički aktivizam je velika vjerska i patriotska obaveza Bošnjaka. (Saff, 354)