Dan sjećanja na genocid u Srebrenici, u Antwerpenu organizovala BKZ Belgije i grad domaćin > Nikada zaboraviti i uvijek pamtiti šta nam se dogodilo u toku agresije na BiH.



Pod pokroviteljstvom Bošnjačke kulturne zajednice u Belgiji i grada Antwerpena, u okviru manifestacije “Dani sjećanja na genocid u Srebrenici” organizovana je izložba slika o genocidu u Srebrenici.

Srebrenica. Naša ljuta rana. Rana svakog Bošnjaka, koja evo već 18 godina ne može da zacijeli. I ne treba čekati 11.juli - dan kada je srpsko-crnogorski agresor okupirao Srebrenicu. Za nas je svaki dan taj tragični 11. juli. Srebrenica i Srebreničani su simbol stradanja i hrabrosti Bošnjaka.



Zajednička tuga i bol
Srebrenica je i na savjesti svjetskih moćnika koji su mogli zaustaviti masovno ubistvo blizu deset hiljada nevinih. A nisu, lakše im je bilo da su kod očiju slijepi I kod ušiju gluhi.
A jedina greška pobijenih na pravdi Boga bila je što su Bošnjaci, što se zovu drugačije od njihovih dželata Srba. I danas se za mnogim tijelima ubijenih Srebreničana traga po silnim gudurama i bespućima gdje su ih četnici sakrivali da prikriju genocide i ubojstva.

U dijaspori se povodom tragedije Strebrenice, koja je naša zajednička najveća nesreća, naša tuga i naša bol, ali i naša snaga da u budućnost idemo jači i da više nikada ne dozvolimo da nam se dogodi Srebrenica, Bratunac, Sarajevo, Bratunac, Zvornik, Višegrad, Foča, Brčko, Prijedor… Suze su okupale mezarje Potočari, ali i brojna druga šehidska mezarja. Ali te suze su postale naša snaga.

U dijaspori se obilježavanju ovog tragičnog datuma izuzetno vodi računa. čini se da su ljudi izvan granica naše domovine emocionalniji. Ali, pošteno treba kazati Srebrenica je u srcu svakog Bošnjaka pa gdje god on bio.

Bošnjačka kulturna zajednica Belgije je poznata po svojim brojnim akcijama sve u cilju borbe za Bošnjake da dođu do cilja, a da nikada ne zaborave ono što im se dogodilo. I ovom prilikom u subotu 29. 06. 2013. nedaleko od Brisela i evropskih institucija, u gradskoj sali za prijeme Atlas BKZ-Belgije je na originalan način obilježila sjećanje na tragične dane srebreničke golgote, koju je bošnjački narod pretrpio za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Pored upečatljivih prizora stradanja Bošnjaka, Bošnjačka kulturna zajednica Belgije je u zajednici sa gradom Atntwerpenom predstavljene su ilustracije bošnjačkog karikaturiste Šukrije Meholjića.

Interesovanja Belgijanaca je bilo iznenađujuće iako je početak izložbe najavljen u 13 sati, u sali je već bilo prisutno desetak osoba prije početka izložbe.

Brojni gosti
Učešće na izložbi su uzeli: Delegacija Ambasade BiH u Briselu na čelu s njenom ekselencijom dr. Biserom Turković, “Unija Turaka” u Belgiji, etnolog Sulejman Aličković, predstavnici džemata Paris na
čelu sa Abduselamom ef. Fetićem, Bošnjačka nacionalna fondacija Njemačke na čelu sa Ismetom Zukorlićem, predstavnici Evropske dijaspore Bošnjaka, predstavnici grada Antwerpena, predstavnici Džemata Ensaria, kao i KUD Behar Gent.

Među prvim posjetiocima stigli su predstavnici ''Unije Turaka”
u Belgiji' koju je predvodila gospođa Semra Coban. Oni su upoznati s našom tragedijom, dobro poznaju Bosnu i naši su veliki prijatelji. Unija je već organizirala putovanje svojih članova u Srebrenicu autobusima iz Belgije, “Srebrenica je rana na srcu turskom i bošnjačkom narodu”, kazala je Semra Coban.

Memorijalni program je počeo projekcijom filma ''Srebrenica 95'', preveden na engleski jezik. Stravična istina se vrtjela na ekranu gdje su se mogli čuti jecaji prisutnih.
Skupu se prvi obratio Srebreničanin Sakib Hasić, borac Armije RBiH ranjenik, koji je preživio genocid, kojem su prve riječi bile:
''Bošnjaci ne dozvolite da nas dijele, Podrinjci, Sarajlije, Krajišnici, Sandžaklije i druge... svi smo jedno tijelo''. Sakib je pojasnio pojedine scene u dokumentarnom filmu, staze kuda je i on lično prošao i ispričao prisutnim golgote kroz koje su prolazili ranjenici u borbi za spas svojih života. Hasić trenutno piše knjigu o koja bi uskoro trebala biti završena. Zahvalio se organizatorima na dočeku i poručio da naša djeca moraju znati šta se desilo u Srebrenici.

Njena ekselencija ambasador Bosne i Hercegovine prof. dr. Bisera Turković se s velikim emocijama obratila prisutnima i ispričala priču svog oca koji joj je još kada je bila dijete pričao kako je vođen na strijaljanje i kako se historija nažalost ponovila.

Presjednik BKZ-Belgije Nedžad Ćeman je izjavio da se u Srebrenici nažalost nije dogodio jedini genocid nad Bošnjacima i da je prije Srebrenice bilo još deset genocida nad našim narodom. Naglasio je i da ne smijemozaboraviti ni genocide u Šahovićima, Limskoj dolini kao ni genocid u plavsko-gusinjskog regiona gdje je 1912-13. izvršen pokolj muslimana, Bošnjaka i Albanaca, itd.

Ćeman je dodao da BKZ- Belgije planira tradicionalno svake godine obilježavati dane Srebrenice kroz kulturne manifestacije i marševe mira. Presjednik BKZ-Belgije se pojedinačno zahvalio svim prisutnim i kazao da je njihovo prisustvo današnjem skupu i obaveza svakog Bošnjaka da se podsjeti na one koji su dali svoje živote branei svoju naciju i državu.

Komemorativni program je završen riječima i dovom imama Abduselama ef. Fetića:
“I ne recite za one koji su poginuli na Allahovom putu 'mrtvi su'. Ne oni su živi samo vi to ne osjećate”. El Fatiha, prenosi Press služba BKZ-Belgije.