Dr. Tarik ZAIMOVIĆ, predsjednik Upravnog odbora Fondacije "POPIS 2013"
BESMISLENO JE UČESTVOVATI U POPISU KOJI JE POGUBAN ZA BOŠNJAKE!
Autor: Faruk Vele
Objavljeno: 09. Jun 2013. 22:06:52

Dr. Tarik ZAIMOVIĆ: Bošnjaci moraju biti svjesni značaja ovog historijskog popisa. Mi moramo biti u potpunosti jedinstveni i bez popustljivosti prema bilo kome. Ovo je u posljednjih 130 godina najvažniji momenat s kojim se Bošnjaci suočavaju. Nakon odbrane Bosne 1992. godine, danas smo ponovo pred jednim od najznačajnijih momenata u našoj povijesti – momenat kada svima, i susjedima, a i Evropi moramo jasno kazati: ''Mi smo Bošnjaci!''. I bez ustezanja uputiti jasnu poruku da nas neće dijeliti, rasipati i manipulirati sa nama...
Predsjednik Upravnog odbora Fondacije ''POPIS 2013'' koja okuplja pet temeljnih bošnjačkih institucija među kojima su Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini (IZBiH), Bošnjački institut – Adil Zulfikarpašić, ''Preporod'', ''Merhamet'' i Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) dramatično je upozorio u razgovoru za agenciju Anadolija (AA) kako je cilj pojedinih krugova iz Bosne i Hercegovine i Evrope da Bošnjaci budu atomizirani i da dođe do smanjenja njihovog broja.

Nakon što je Međunarodna monitoring misija dala zeleno svjetlo BiH da se od 1. do 15. oktobra ove godine održi popis stanovništva, profesor Zaimović za agenciju Anadolija krajnje otvoreno govori o propustima u pripremi bosanskohercegovačkih popisa koji bi mogli skupo koštati Bošnjake. Ukazuje i na činjenicu da se ne shvataju ozbiljno svi ti izazovi.

''Cilj je smanjenje broja Bošnjaka u BiH po svaku cijenu. To se vidi iz svih poteza do sada. Osim toga, komplicirano dizajnirana pitanja o mjestu stanovanja mogu dodatno smanjiti broj Bošnjaka u Republici Srpskoj (RS) i imati pogubne posljedice na povratničku populaciju. Bošnjaci moraju biti svjesni značaja ovog historijskog popisa. Mi moramo biti u potpunosti jedinstveni i bez popustljivosti prema bilo kome. Ovo je u posljednjih 130 godina najvažniji momenat s kojim se Bošnjaci suočavaju. Nakon odbrane Bosne 1992. godine, danas smo ponovo pred jednim od najznačajnijih momenata u našoj povijesti – momenat kada svima, i susjedima, a i Evropi moramo jasno kazati: ''Mi smo Bošnjaci!''. I bez ustezanja uputiti jasnu poruku da nas neće dijeliti, rasipati i manipulirati sa nama'', navodi Zaimović za agenciju Anadolija.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu podsjeća na preporuke Ujedinjenih naroda (UN) da se popisi mogu realizirati samo u zemljama koji imaju ukupnu društvenu i političku stabilnost. U suprotnom, kako ističe, mogu se dobiti samo pogrešni statistički podaci.

Podsjeća kako Vlada FBiH radi u ''otežanim uvjetima'', kantonalne vlade smjenjuju se kao na traci, a ekonomska i društvena kriza pogađa RS...

Upozorio je da ne postoje ''potreban mir i ležernost da bi na adekvatan način proveli popis, a politički diskurs može lako dobiti svoju manifestaciju u popisnim rezultatima''. Potrebno je, veli on, prije svega, osigurati adekvatne političke i društvene uvjete za provođenje popisa.

''Zaključci Vijeće ministara BiH su u najmanju ruku sporni, a IMO tim, EUROSTAT i Evropska komisija (EK) to prihvataju. Osnovna statistička praksa i preporuke definirane od samog EUROSTAT-a jesu da izvršna vlast ne može i ne smije utjecati na rad statističkih institucija, a posebno na provođenje popisa. IMO tim ne samo da ovo prihvata već u svojim izvještajima navode da je dobro što je Vijeće ministara donijelo "zaključke'', ističe Zaimović.

Govoreći o obradi i analizama popisnih podataka, profesor Zaimović je u više navrata ponovio da se u medijima ''opasno špekulira sa istinom" i naveo je da je jedino Vlada RS od samog početka imala namjeru da "mijenja sadržaj popisnica''.

Popisnice se, prema njemu, ne smiju mijenjati i moraju biti zadržane u izvornom formatu, a popularno formulirano pitanje "šifrarnika" sa pojedinačnim odgovorima građana nema apsolutno nikakve veze.

Međutim, kaže on, većina pitanja na popisu zahtjeva neki oblik grupiranja, te iznalaženja adekvatnih modaliteta jednostavnije statističke obrade i interpretacije tih rezultata. Odnosno, metodologiju objedinjavanja podataka na višim razinama (šifrarnici) se mora usaglasiti prije provođenja popisa.

Podvukao je kako zaključci Vijeća ministara BiH koji određuju da će ova metodologija biti priređena i usvojena nakon obrade podataka, a ne prije popisa, jesu ishitreni i doneseni bez potpunih informacija.

''Nakon probnog popisa u prijedlogu "šifrarnika" smo imali preko 690 ponuđenih modaliteta od čega 19 modaliteta izjašnjavanja Jevreja, 15 modaliteta izjašnjavanja romske populacije, 12 modalitete za Špance u BiH... I nikome nije sporno kada će se ovu modaliteti nakon popisa objediniti u jednoobrazne grupe. Problem je samo sa Bošnjacima! Muslimani do 1993, i Bošnjaci danas su jedan narod i ne možete ga vještački dijeliti . Čak i predstavnici IMO tima priznaju da im je potpuno jasno da se svi modaliteti koji Bošnjaci koriste moraju objediniti kod statističkih analiza obzirom da nije moguće raditi socio-ekonomske, statističke i različite demografske analize ukoliko se Muslimani i Bošnjaci ne objedine. Ipak, nameće se pitanje zašto se onda ne mogu objediniti u ukupnom zbiru. Na ovo pitanje predstavnici IMO tima postavljaju "uvjet" da Bošnjaci promjene ime i da se zovu Bošnjaci-muslimani'', rekao je on.

Posebno je tragično, veli profesor Zaimović, kako Bošnjacima ponovo drugi žele da nadijevaju ime.

''Bošnjaci su kroz historiju, na prethodnih 12 popisa, imali nametnuto ime. Sva naša do sada korištena "imena" su nam bila nametnuta. Bili smo ''muhamedanci', Srbi-muslimani ili Hrvati-muslimani, ''neopredijeljeni'', ''muslimani po etničkoj pripadnosti'', te na kraju ''Muslimani'' sa velikim ''M''. Mi smo 1993. godine u ratnom Sarajevu na Bošnjačkom saboru jasno odlučili da nam niko više neće nametati imena i vratili staro narodno ime "Bošnjak". Kako to Abdulah Sidran lijepo kaže: ''Prastari evropski narod, prelijepog imena Bošnjak''. Sada dolazi IMO tim i želi da nas preimenuju. Kao što su nas nekad Beograd ili Zagreb imenovali, kao što nas je nekada Austro-Ugarska imenovala, sad nam Europa i njen EUROSTAT žele nadijevati ime kako oni to žele i kako njima odgovora", odlučan je bio profesor Zaimović.

Nadalje, Zaimović u intervjuu za agenciju Anadolija upozorava kako su teritorijalne ambicije naših susjeda oduvijek imale sličnu pozadinu.

''Premisa je uvijek ista: u Bosni i Hercegovini ne živi neki poseban narod, nego su to Srbi ili Hrvati druge (islamske) vjeroispovijesti. To imamo posljednjih 100 godina i skupu smo cijenu platili. Danas ovu politiku nastavlja IMO tim EUROSTAT-a sa pokušajima da nas se ponovo ostavi u domenu nekog nepostojećeg naroda islamske vjeroispovijesti. Stoga, na ovom popisu moramo jasno i glasno, svima, pa i Evropi, reći da u BiH živi autohtoni narod čije ime je Bošnjak. Narod, koji je sam odabrao svoje ime, koji ima svoju kulturu, svoj jezik, običaje, mitove i ne razlikuje se od ostalih europskih naroda. Evropa to mora prihvatiti i iskreno može mnogo toga od nas naučiti'', podvukao je.

Naglašava kako su Bošnjaci u proteklom ratu platili visoku cijenu da bi bili narod i ''svoji na svome na ovom prostoru''.

''U želji da živimo u miru platili smo cijenu genocida u Srebrenici. Neću spominjati Prijedor, Sarajevo, Višegrad, Foču i mnoge druge gradove širom Bosne. A sada imamo situaciju gdje nam se silom pokušavaju nametnuti standardi koji nigdje u svijetu ne bi bili prihvaćeni", tvrdi čelnik Fondacije ''Popis 2013.'' za agenciju Anadolija.

Upitan o motivima takvih htjenja iz Evrope, Zaimović ističe da ne želi govoriti o motivima već posljedicama.

''Oni žele postići drastično smanjenje broja Bošnjaka vještačkom manipulacijom kao što je urađeno 1961. godine kada su Bošnjaci u BiH, tada muslimani, vještački reducirani na 25 procenata. Tada su istom manipulacijom, kroz šifrarnik, oni koji se nisu opredijelili za određeni modalitet zbrajali sa modalitetima Jugoslavena. S druge strane, nudi se situacija u kojoj Bošnjaci dobiju neko novo ime, u kojem bi se zadržala "vjerska konotaciju" ''musliman'' sa malim ''M''. Ustav BiH kaže da su konstitutivni narodi Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Onaj ko nije to, ide u kategoriju ''ostalih''. Ovdje ustavno uređenje ne ostavlja nimalo prostora'', smatra Zaimović, dodajući da Bošnjaci često ne uče iz svoje prošlosti.

Treba da nas poštuju


Ocijenio je da je problem Bošnjaka stalna potreba ''da se svima sviđamo''.

"Nevažno je da li im se sviđamo. Treba da nas poštuju, jer ovo je i naša zemlja'', poručio je.

Nadalje, govoreći u kontekstu usvajanja spornog šifrarnika tvrdi da je za bošnjački narod sramota da ministri Sredoje Nović i Nikola Špirić ''odlučuju o tome kako će se Bošnjaci zvati i zbrajati''.

''Vijeće ministara BiH nema šta o tome odlučivati'', naglasio je Zaimović, pitajući se kako bi završio ministar koji bi želio određivati kako će se Jevreji izjasniti i zbrajati na popisu u nekoj europskoj zemlji.

''Razmislite o sljedećem scenariju? Zamislite scenario da se zbog nedostatka koncenzusa šifrarnik nikada ne usvoji. U toj situaciji svaki načelnik bio Srbin, Hrvat, Bošnjak može objedinjavati podatke na prostoru svoje općine kako on to želi. Smanjivat će broj pripadnika ovog ili onog naroda. Svaki će kanton ili entitet početi da provodi svoje lokalne manipulacije u zavisnosti šta je njihova dnevno-politička potreba. Slično se i danas manipulira podacima iz 1991. godine. Učestvovati u procesu za koji se zna da će dati rezultate pogubne za najbrojniji narod je besmisleno? Zašto legitimizirati taj proces'', rekao je profesor Zaimović.

Bošnjački narod gleda u nas


Pita se šta u ovim okolnostima bošnjačke institucije mogu poručiti Bošnjacima kada je popis u pitanju.

''Narod gleda u bošnjačke institucije, čekaju od nas stav da li mi želimo ići u taj proces ili ne. Mi nismo političke institucije. Islamska zajednica, ''Preporod'', VKBI, ''Merhamet'', Bošnjački institut su institucije bošnjačkog naroda i mi se borimo za prava našeg naroda uz puno poštivanje statističke prakse. Važno je da Bošnjaci učestvuju na popisu. No, ako se nastavi sa praksom grubog ignoriranja svih legitimnih zahtjeva predstavnika Bošnjaka u popisnim tijelima, zbilja ne znam kako možemo nastaviti sa tom porukom'', ukazuje Zaimović.

Mogući masovni otkazi Bošnjacima u RS


Profesor Zaimović na praktičnim primjerima ukazuje na važnost popisa.

''Zakon o lokalnoj samoupravi RS čl. 3 kaže da će se odredba o konstitutivnosti naroda primjenjivati izuzev ako u općini živi natpolovična većina jednog naroda prema posljednjem popisu. To znači po sadašnjem stanju stvari da ni u jednoj općini RS-a neće biti primijenjene odredbe o konstitutivnosti. Bošnjak neće moći biti predsjednik Skupštine, ni zamjenik načelnika , niti na bilo kojoj značajnoj funkciji u općinskoj administraciji. Suočit ćemo se sa situacijom masovnih otpuštanja naših ljudi u RS nakon popisa jer će se u RS pozivati na rezultate popisa 2013. godine, a ne na rezultate popisa 1991. godine. Kad tome pridodate manipulacije sa razdvajanjem Bošnjaka i muslimana, možete zamisliti kakve će to posljedice imati na našu povratničku populaciju'', zaključio je Zaimović.