Serijal 16: Da se ne zaboravi
GENOCID U VITEZU
Autor: Emir Ramić
Objavljeno: 10. Nov 2012. 14:11:54
Emir RAMIĆ: Zločini nad Bošnjacima u Ahmićima, 16. aprila 1993, planirani su i pripremljeni, te izvršeni organizirano i sistematski. Oni su jedan od najstravičnijih zločina počinjenih nad Bošnjacima za vrijeme agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Na primjeru zločina u Ahmićima Haški tribunal je utvrdio da je Republika Hrvatska izvršila agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu, čime je oružani sukob dobio karakter međunarodnog oružanog sukoba „i to zbog direktne umiješanosti Hrvatske vojske (HV) i zbog postojanja opće kontrole Hrvatske nad snagama i vlastima bosanskih Hrvata.“
Vitez kao urbano naselje nastaje tek poslije Drugog svjetskog rata i spada u red najmlađih gradova u Bosni i Hercegovini. Danas Vitez predstavlja ekonomski, kulturni, prosvjetni i administrativni centar istoimene općine koja je smještena u dolini rijeke Lašve, desetak kilometara uzvodno od njenog ušća u rijeku Bosnu. Vitez graniči se sa općinama: Novi Travnik, Travnik, Zenica, Busovača i Fojnica. Općina Vitez ima površinu od 159 km2, a po Popisu iz 1991 godine imala je ukupno 27.859 stanovnika, od čega: 11.514 Muslimana (Bošnjaka), 12.675 Hrvata, 1.501 Srba, 1.377 Jugoslovena i 792 Ostalih.

Postrojbe Hrvatske vojske i kolaboracionalisti HVO su, od kraja 1992, a posebno tokom aprila i maja 1993. u dolini rijeke Lašve izvršile brojne zločina nad bošnjačkim civilnim stanovništvom, kao što su: masovni i pojedinačni pokolji, nasilna raseljavanja i nezakonita hapšenja civila, napadi na gradove, uništavanje sela i vjerskih objekata i dr. Bila je to smišljena i sistematska politika genocida koju je Hrvatska vojska sa HVO-m, organizovano provodila na pomenutom području.

Zločini nad Bošnjacima u Ahmićima, 16. aprila 1993, planirani su i pripremljeni, te izvršeni organizirano i sistematski. Oni su jedan od najstravičnijih zločina počinjenih nad Bošnjacima za vrijeme agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Na primjeru zločina u Ahmićima Haški tribunal je utvrdio da je Republika Hrvatska izvršila agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu, čime je oružani sukob dobio karakter međunarodnog oružanog sukoba „i to zbog direktne umiješanosti Hrvatske vojske (HV) i zbog postojanja opće kontrole Hrvatske nad snagama i vlastima bosanskih Hrvata.“

Za zločine u Ahmićima do sada je odgovaralo osam osoba, od čega samo dvije za direktno učešće u zločinu, a šest po komandnoj odgovornosti.


Zločini nad Bošnjacima u Ahmićima, 16. aprila 1993, planirani su i pripremljeni, te izvršeni organizirano i sistematski.
Ukupno 4.611 ili 40.04% Bošnjaka je protjerano iz svojih domova na području općine Vitez. U tom progonu mnogi su prošli logore i doživjeli druga poniženja neprimjerena civiliziranom svijetu. Nakon protjerivanja, jedan dio njih je našao svoj privremeni boravak na dijelu općine Vitez na kojem nije bilo postrojbi HVO-a, drugi dio se zadržao na prostoru susjednih općina – Zenica i Travnik, dok je treći ujedno i najmanji dio prognanih Bošnjaka Viteza našao svoj privremeni smještaj u drugim općinama Bosne i Hercegovine, ili je otišao u druge zemlje.

Osim činjenice da je značajan broj Bošnjaka protjeran iz svojih domova, neophodno je naglasiti i da je veliki broj njih ubijen tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu.

Da su agresori gotovo jednako napadali i ubijali civile kao i pripadnike Armije Republike Bosne i Hercegovine vidi se i na primjeru Viteza, gdje je ubijeno 140 civila bošnjačke nacionalnosti. Gotovo sve civilne žrtve bošnjačke nacionalnosti su stradale u vrijeme agresije Republike Hrvatske na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Pored civilnih žrtava, za odbranu ove općine i države poginulo je i 374 pripadnika ARBiH bošnjačke nacionalnosti.

Prema nezavršenim istraživanjima, za vrijeme agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, sa područja općine Vitez ubijeno je ukupno 514 ili 4,46% građana bošnjačke nacionalnosti.

Izvori naučnih saznanja:

1. Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu
2. Institut za istraživanje genocida, Kanada
3. Međunarodni krivični tribunal za područije bivše Jugoslavije
4. Međunarodni sud pravde