Reisu-l-ulema govori u Londonu Pastor Adeboje govori na konferenciji Reisu-l-ulema sa pastorom Adebojeom Reisu-l-ulema u Domu lordova sa pastorom Adebojeom, njegovom suprugom i baronsom Karlinom Koks

Učesnici na međunarodnom seminaru o globalnoj etici u čast 70. rođendana nigerijskog pastora Enoka Adebojeau Londonu

Među uglednim vjerskim, akadamskim i političkim zvanicama jučer (ponedjeljak, 16.04.2012) je u Londonu reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić prisutvovao međunarodnom seminaru o globalnoj etici u čast 70. rođendana nigerijskog pastora Enoka Adebojea (Enoch Adeboje), kojeg je 2009. god. Newsweek Magazine (USA) proglasio kao jednog od pet najuticajnijih ljudi u svijetu. Slučajno ili ne, organizator seminara u Londonu Interparlamentarana koalicija za globalnu etiku nije prpupostio priliku da i reisu-l-ulemi dr. Cerću čestita njegov 60. rođendan od 05, februara ove godine, pa mu je, stoga, ukazano počasno mjesto do postaro Adebojea, kao i čast da govori odmah poslije slavljenika kao drugi slavljenik rođendana. Pastor Adeboje je sa riječima poštavonja šestitao reisu-l-ulemi dr. Ceriću 60. rođendan i poželio mu dobro zdravlje i uspješnu misiju u širenju mira i povjerenja među vjerama, narodima i kulturama u svijetu. Nadalje, u svom uvodnom govoru nigerijski pastor Adeboje je podsjetio na preambulu Uneskoeve deklaracije u kojoj se kaže: "budući da ratovi počinju u glavama ljudi, onda se i odbrana mira mora graditi u ljudskim glavama", te nastavio: - Na globalnoj razini događaju se krupne promjenu u odnosu mir i sigurnost. Bliži se kraj vremena kad su uglavnom ustaljene zapadne sile kontrolirale mehanizme i međunarodne odnose u svijetu. Ne javljaju se samo Kina i Indija, već i Indonezija i Južna Koreja, pa i moja zemlja Nigerija kao faktori utjecaja na politiku međunarodne trgovine, mira, suzbijanja sukoba, poštivanje ljudskih prava i vladavine prava.

Ova promjena u ratvnoteži globane moće ima, također, utjecaja na vjerske vođe. Kako svijet sve više postaje glabalan i multipolaran tako i uloga privrednika, masmedija i vjerskih lidera postaje sve važnija... Religija mora biti ključ za mir i jeidinstvo u svijetu koji se mijenja nevjerovatnom brzinom... Uvjeren sam da ćete se svi složiti sa mnom da je sav ljudski napor bez pomoći Uzvišenog Boga uzaludan. Postoje stvari koje su jednostavno iznad ljudske moći. Zbog toga mi koji vjerujemo u Boga moramo raditi zajedno i moliti se Bogu da interveniše tako da dođemo do općeg mira u svijtu u našem vremenu, ali i za vrijeme naših potomaka - zaključio je svoj svečano obračanje nigerijski pastor Enok Adeboje.

U svom polusatnom obračanju u čast 70. rođendana pastora Adebojea, reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić je govorio o temi: Suvremeni izazovi - uloga religije i religijskih vođa u sadašnjim nacionalnim, regionalnim i globalnim viđenjima. Zahvalivši se na početku pastoru Adebojeu na rođendanskoj čestitki i poklonu, reisu-l-ulema je zamolio pastora Adeboje da primi bosanski bijeli cvijet, kao ručni rad žene "Gračaničke kere", kojim se želi skrenuti pažnja na nevinost žrtava genocida nad Bošnjacima, ali i poruka mira i pomirenja u svijetu. "Ovaj cvijet iz Bosne neka bude poruka muslimanima i kršćanima u Nigeriji da dijalog kojim se postiže mir i pomirenje među ljudima i vjerama nema alternativu. Hvala vam, Vaš Eminencijo, što ste pihvatili ovaj cvijet kao znak vašeg suosjećanja sa žrtvama genocida i kao izraz njihove poruke svijetu da se više nikad i nikome ne ponovi ni Aušvic ni Srebrenica. Pošaščen sam pozivom da govorim u časti vaših sedam decenija plodnog rada na promicanju međuvjerskog dijaloga i na širenju mira i pomirenja među ljudima. Ako doživim sedamdeseti rođendan, ako Bog da, pozvat ću vas da mi ukažete čast svojim prisustvom i govorom na isti način kao što ste vi meni ukazali čast da vam čestitam sedamdeseti rođendan i da vam poželim da doživite još decenijskih rođendana na radost vaše porodice i prijatelja.

Dakako, najveći suvremeni izazaov za religiju i za religijske lidere je da nađu mjeru u svom govoru i u svom djelovanju u svijetu koji nikad nije bio ni jednonacionalan, ni jednokulturan, ni jednouman. Svijet je oduvijek bio raznolik u svom jedinstvu humanosti i humanizma. Tu istinu je oduvijek bilo važno znati, ali čini mi se da je tu istinu danas važnije znati i prihvatiti više nego ikad ranije u povijesti čovječanstva. Čovječanstvo nema izbora već da se vrati osnovnim vrijednostima, a to su moral i etika kao temelj za odnos prema Bogu, prema čovjeku i prema prirodi. Otuda se nama muslimanima kazuje da Allahov Poslanik Muhammed, a.s., nije poslan da ustanovi novu vjeru, već da "usvarši moral i etiku kod ljudi" (إنما بعثت لأتمم مكارم الاخلاق). Dakle, jasno je da ovo stoljeće mora biti stoljeće moralne obnove čovječanstva ili ga neće biti. U tom smislu podžavam inicijativu Stalnog foruma parlamentaraca, akademika i vjerskih lidera za kulturu mira i globalne etike u okviru Ujedinjenih Nacija.

Mi muslimani u Europi, a posebno mi na Balkanu nakon genocidua u Srebrenici, zabrinuti smo zbog agresivnog odnosa prema našoj vjeri i kulturu, ustvari prema našem prisustvu, o čemu svjedoči suđenje ovih dana dokazanom teroristi Andersu Behringu Brejviku u Oslu, koji otvoreno prijeti nasiljem muslimanima zašto je kao inspiraciju našao u teoriji i praksi srpskih protagonista progona, logora i genocida protiv Bošnjaka muslimana krajem prošlog stoljeća. Ništa manje nisu zabrinuti ni Jevreji u Europi zbog, u zadnje vrijeme, sve češćeg anisemitizma. Kao vjerski velikodostojnici koji moraju imati viši stupanj moralne odgovornosti i ljudske savjesti moramo dići svoj glas proti islamofobije, antisemitizma, ali i antikršćanstva u nekim dijelovima svijeta. Mi moramo pokazati svojim primjerom da se bojimo Boga kako b i drugi ljudi shvatili da zlo neče i ne može preživjeti ma koliko trajalo - završio je reisu-l-ulema svoj govor u Londonu sa ovom jasnom porukom.

Nakon seminara u večernjim satima Baronesa Karolina Koks (Caroline Cox) je upriličila prijem u Domu lordova (House of Lords) u čast pastora Enoka Adeboje i na taj način pokazala da ljudima koji se bore za ljudska prava i šire ljubav i dobro u svijetu ima ko kazati "hvala", kao poticaj i drugima da njihov rad nije uzaludan.