Karađoz-begova medresa u Mostaru najstarija je odgojno-obrazovna ustanova u Hercegovini. Iza sebe baštini 454. godine mudrosti i opstojnosti. Izgrađena davne 1557. godine kao hair-djelo sahibije Muhamed-bega, zvanog Karađoz-beg, počela je davati svoje plodove na prostorima Hercegovine, školujući generacije mladih, obrazujući ih u svjetovnom i vjerskom maniru.

U tom hairli naumu, kako svoga dobročinioca-izgradioca, tako i muderrisa Medrese koji su u njoj učili i izgrađivali generacije mladosti na putu Ikre, radila je sve do 1918. godine, kada biva nasilno zatvorena narednih 77. godina.

Svoj hod na putu Ikre i u okrilju islama nastavila je utirati i hercegovačkoj javnosti iz svoga ružičnjaka darivati plodove od 18. septembra 1995. godine, kada je došlo do njenog reaktiviranja.
Tada je u njene klupe sjelo 39 momaka i djevojaka – spremnih da svjetlo islama održe na ovim prostorima, ujedno se upisujući u 354. generaciju škole imana i islama.

Nastavno-naučni proces Karađoz-begove medrese, toga osamnaestog septembarskog dana započeo je riječima Časnog Kur'ana, i otvorio vrata novim generacijama mladosti Hercegovine, ali i Bosne, da se u duhu onoga što jeste njihova vjera, kultura i tradicija obrazuju i odgajaju – i budu spremni za vakat u kojem će živjeti i hairli djelovati.

Tako je sa 18. septembrom 1995. godine počelo jedno svjetlije doba za najstariju odgojno – obrazovnu ustanovu u Hercegovini, koja je od tada pa do danas iznjedrila 13. generacija svršenika, a koji su iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, ali i svijeta, došli da budu dio „Bosne i Hercegovine u malom“, kako se odmilja među učenicima naziva ova škola.

Karađoz-begova medresa je pečat mladosti više od 500. svršenika, a danas u njenim klupama sjedi preko 250. učenika i učenica.

Uz svoje učenike i učenice gradila je i utkivala svoje ime u njihovim, ali i životima prijatelja Medrese, i tako uspjela opstati i ostati na ovim prostorima punih 454. godine, odnosno 16. godina reaktivno radeći i šireći svoje korijene kako po Bosni i Hercegovini, tako i van njenih granica.

S ovogodišnjim osamnaestim septembarskim danom dočekala je i svoj 16. postratni rođendan, koji je obilježila nizom programa, ito upriličujući Sportski dan za svoje učenike, koji su se mogli takmičiti u raznim sportskim disciplinama i osvojiti vrijedne nagrade. Uz klanjanje noćnog namaza, koji je, također, bio upriličen povodom dana škole Karađoz-begove medrese, ova institucija je, zajedno sa Medžlisom IZ Mostar, otpočela i praksu klanjanja noćnog namaza svakog posljednjeg četvrtka u mjesecu, a koji će se obavljati u džamiji „Bosanski mudžahidi“. Uz sportske i vjerske, Dan škole se obilježio i određenim ekološkim programima, a jedan od njih jeste onaj kojim su otpočeli radovi na uređenju dvorišta škole, ito onoga koje obuhvata prostor ispred Internata Karađoz-begove medrese i nove zgrade škole koja je u izgradnji.

Kako je Karađoz-begova medresa u svoje odaje na početku nove školske godine primila i podmladak, tako je jedan od programa bio i onaj kojim je izražena dobrodošlica učenicima i učenicama prvog razreda, kroz druženje pod nazivom „Dobrodošlica 1. razredu“, a u kojem su učenici i učenice starijih razreda Medrese kroz vjersko-kulturni program iskazali radost što jeste nova generacija mladosti stupila u Medresu i što će zajedno moći koračati stazama hajra. Uz to, učenicima i učenicama Medrese ponuđena je i promocija knjige „Sjena jednog Taiba“, autora Esada Bajića, koja je održana u prepunoj sali Kulturnog centra „Kralj Fahd“.

Povodom Dana škole, profesori Karađoz-begove medrese su u petak, 30. septembra 2011. godine, održali hutbu i imamili džuma-namaz u džematima Medžlisa IZ Mostar, i tom prilikom kazivali jedinstvenu poruku posvećenu godinama mudrosti i opstojnosti Karađoz-begove medrese.

Manifestacija kojom se obilježava Dan škole Medrese nije završena. U iščekivanju je održavanje programa Večer Kur'ana, koji će biti upriličen uz otvaranje Škole Kur'ana, a koju će zajedno realizovati Karađoz-begova medresa, Medžlis IZ Mostar i Muftijstvo mostarsko, te Svečane akademije – programa koji će dati poseban pečat ovoj manifestaciji, a čije održavanje je zakazano za 3. dan mjeseca novembra tekuće godine.

Dok Karađoz-begova medresa iščekuje i jubilej – 455. godina postojanja, koji će obilježiti naredne kalendarske godine, u vremenu današnjem sigurnim korakom korača ka novim uspjesima i jubilejima, koje će , akoBogda, a što pokazuje njen dosadašnji rad, imati priliku dočekivati i obilježavati u budućnosti, koja je za nju sigurna!