Nedžad LATIĆ: Zato, kampanja za izbor novog reisa mora biti stvarno u službi interesa Islamske zajednice koja će biti kadra ova pitanja rješavati na dostajanstven i pravedan način! U tome IZ mora imati potporu svih političkih struktura svjesnih općenacionalnih i vjerskih interesa. Ukoliko kampanja za reisu-l-ulemu bude svedena na nivo personalnih sukoba, izazvanih medijskim spekulacijama i spletkama stranačkih vrhuški, to će samo naškoditi Islamskoj zajednici. To će usložniti odnose unutar struktura Islamske zjednice tako da za idućih nekoliko godina, ma ko formalno bio novi reis, neće biti kadar rješavati krucijalna pitanja za Bošnjake.

Nije izborna godina i političara nema na teraviji
Na prvoj teraviji u Begovoj džamiji u Sarajevu nije bio niti jedan političar! Ranijih godina, kao i prošle, predizborne godine, na teravije su dolazili skoro svi likovi sa predizbornih plakata. Tako je dolazio i predsjednik SDA Sulejman Tihić u pratnji Osmana Brke. Tadašnji premijer Federacije BiH, Mustafa Mujezinović, primjerice, klanjao je na sofama džamije. Vrlo često je slušao i mukabelu.

Prva lasta ne čini proljeće, reklo bi se, pa se tako ne mora suditi po prvoj teraviji.
Moguće je da će neki od političara tokom ramazana jednom svratiti i u Begovu džamiju.

Ali, i prije ramazana, tokom cijelog ljeta održavane su velike manifestacije otvorenja džamija i mevludi, ništa manje nego i prošle godine, pa se niti jedno lice sa prošlogodišnjih predizbornih plakata nije pojavilo na nekom od tih velikih narodnoih skupova.

Mjesta u safovima
Ali, prošle godine pred izbore, kako su mediji izvještavali, nije bilo tako. Zabilježeno je nekoliko incidentnih situacija zbog protokola i rasporeda mjesta za političare na bini prilikom otvorenja novosagrađenih džamija.

Bukvalno se vodio rat oko toga na kojoj manifestaciji će se pojaviti Tihić, na kojoj Haris Silajdžić, a na kojoj Bakir Izetebegović. Na jednu takvu manifestaciju je kao nenajavljen gost došao Tihić. Pošto mu nije bilo dozvoljeno da se obrati vjernicima, SDA je ljutito reagirala prema Islamskoj zajednici, koja je protežirala Silajdžića.

Riječ je, dakle, manje-više o političarima iz SDA, davnošnjim ili aktualnim, koji su nakon njenog osnutka masovno dolazili u džamije i klanjali u prvim safovima. Političari iz drugih stranaka, ako su posječivali vjerske skupove i klanjali u džamijama, nisu to činili samo zbog izborne kampanje, jer je glasove džematlija ionako, uglavnom, uzimala SDA!

Iako se SDA hvališe, pa joj čak i lijevičarski mediji to priznaju, da se “evropeizirala”, što umnogome znači i da je promjenila imidž nekadašnje “stranke vjerničkog naroda”, u godinama izbornih kampanja njeni kandidatiobilato koriste vjerske manifestacije da bi najmizernijim populističkim frazama zadržali džemat kao svoju izbornu bazu.

Stoga, bi bilo dobro da je to postane stvar samo političke kulture, pa da ovaj ramazan vjernici isposte rahat od od raznih politčkih vesvesa i stranačkih aveti.

Ali, slijedeća godina je izborna i za stranke i za Islamsku zajednicu.

Neminovni su lokalni izborni, a nije isključeno da će se desiti i vanredni opći izbori u BiH. Istovremeno, najavljeni su izbori za reisu-l-ulemu Islamske zajednice BiH. Prvi intervju kojeg je dao jedan od potencijalnih kandidata za novog reisu-l-ulemu dr. Enes Karić, u "Dnevnom avazu" uoči ramazana, može se uzeti kao oficijelni početak kampanje unutar Islamske zajednice.

Iako je dr. Karić samo dao na znanje da je voljan (opet) kandidrati se za reisu-l-ulemu, taj intervju je njegova najozbiljnija namjera i da pobijedi. Jer, koliko god se spekuliralo sa potencijalnim kandidatima, niko do sada nije javno potvrdio svoju kandidaturu osim dr. Karića.

Dr. Enes Karić Dr. Karić samo dao na znanje da je voljan (opet) kandidrati se za reisu-l-ulemu, taj intervju je njegova najozbiljnija namjera i da pobijedi. Reis Cerić i muftija Zukorlić Najeksponiranija persona novih spekulacija za reisu-l-ulemu je Sandžački muftija Muamer ef. Zukorlić. Mediji, pa i političke grupacije koje su direktno zainteresirane za izbor reisu-l-uleme, a nije to riječ samo SDA-u, već i o međunarodnim, odnosno regionalnim političkim grupacijama, Zukorlića ističu kao novog reisa.

Osim toga, sam izbor članova Sabora IZ-e, koji izravno i biraju reisu-l-ulemu bila je i svojevrsna kampanja za izbor novog reisa. A, kako su pisali mediji u izboru članova Sabora IZ-e, veoma su agilno učestvovali političari. Velik broj njih i izabran u Sabor. Moglo bi se reći da se politika više mješa u rad Islamske zajednice nego obrnuto.

I tu se radi, isključivo, o politici SDA koja je duboko involvirana u organe Islamske zajednice. Paradoksalno je da se na prošlim izborima sticao dojam kako je vrh SDA u teškoj zavadi sa vrhom Islamske zjednice, a da su opet neki imami kroz Udruženje ilmije, kao i neke muftije, izravno agitirale i vodile izbornu kampanju za Bakira Izetebegovića.

Jednako je paradoksalno da su, i pored tako ostrašćene kampanje pojedinih imama, džematlije listom glasale za Željka Komšića koji je zahvaljujući prvestveno tim glasovima dobio dva puta više glasova od favorita imama Bakira Izetebegovića.

Stoga, zaočekivati da bi se svi ti paradoksi mogli prenijeti i na izbore za reisu-l-ulemu.

Najeksponiranija persona novih spekulacija za reisu-l-ulemu je Sandžački muftija Muamer ef. Zukorlić. Mediji, pa i političke grupacije koje su direktno zainteresirane za izbor reisu-l-uleme, a nije to riječ samo SDA-u, već i o međunarodnim, odnosno regionalnim političkim grupacijama, Zukorlića ističu kao novog reisa.

To je najlošija, može se reći i najopasnija podvala za kampanju izbora novog reisa.

Zašto? Prvo, kandidiranjem Zukorlića za novog reisa čini se velika usluga srbijanskoj politici, odnosno samom Borisu Tadiću, koji je pobijedio zahvaljujući glasovima Bošnjaka.

Eventulanim prelaskom Zukorlića iz Novog Pazara u Sarajevo, Tadić bi imao odriješene ruke da preko svojih lojanih bošnjačkih političara, Rasima Ljajića i Sulejmana Ugaljanina, odnosno lojalnih vjerskih prvaka Muhameda Jusufspahića i Adema Zilkića, riješi otvorena nacionalna, kulturološka i vjerska pitanja Bošnjaka u Srbiji.

Ali, najdegutantiju političku podvalu sa kandidaturom Zukorlića za reisa čine proesdeaovi mediji u Sarajevu, koji imaju svog (skrivenog) kandidata za reisa. Zukorlić, valjda više svjestan ovih razloga nego bilo ko drugi zbog čega se ne treba i ne smije kandidirati za reisu-l-ulemu, ničim nije dao povoda da ga sarajevski mediji tako zloupotrebljavaju.

Nacionalna politika
Problem SDA, kao generatora krize u bošnjačkoj politici u zadnjih desetak godina, je u tome što uopće nema sluha za vođenje ozbiljne nacionalne politike. Tako ni ne shvata poziciju Islamske zajedenice u svom narodu. Prvo, SDA ne shvata da nije problem ko će formalno biti na čelu Islamske zajednice, već ko će moći rješiti neke krucijalne probleme unutra samih Bošnjaka, a koje je u velikoj mjeri skrivila i direktno kreirala sam SDA!

Ako su neki događaji pokazali da Islamska zajednica može veoma pozitivno djelovati na izmirenju Bošnjaka u Bosnaskoj Krajini, ko bi, onda, prije nje mogao djelovati na izmirenju unutar Islamske zajednice u Srbiji?!

Zato, kampanja za izbor novog reisa mora biti stvarno u službi interesa Islamske zajednice koja će biti kadra ova pitanja rješavati na dostajanstven i pravedan način! U tome IZ mora imati potporu svih političkih struktura svjesnih općenacionalnih i vjerskih interesa.

Ukoliko kampanja za reisu-l-ulemu bude svedena na nivo personalnih sukoba, izazvanih medijskim spekulacijama i spletkama stranačkih vrhuški, to će samo naškoditi Islamskoj zajednici. To će usložniti odnose unutar struktura Islamske zjednice tako da za idućih nekoliko godina, ma ko formalno bio novi reis, neće biti kadar rješavati krucijalna pitanja za Bošnjake.

Zato i prije kampanje Islamska zajednica se mora rješiti svih stranačkih aveti, posebno onih iz SDA, koji je već godinama drže za vrat!