ERMIN KOZICA - HEM MLAD, HEM DOKTORANT
Autor: Ferid Ferko Šantić
Objavljeno: 01. May 2011. 09:05:04
Ferid Ferko ŠANTIĆ: U vrijeme dok je u prepunoj dvorani jedan od profesora - mentora prezentirao Erminov doktoriski rad sve to sa uzbuđenjem pratili su Erminov babo i majka ali i njegov dedo i nana.
Gledao sam ih i pitao se: Ja Rabi, da li su njih dvoje mogli ikad i zamisliti da će doživjeti vakat kad će, tri hiljade kilometara daleko od Bosne, prisustvovati činu u kojem njihov unuk postaje alim nad alimima, tj. doktor nauka? Da li su ikad mogli i pomisliti da će doživjeti vakat u kojem će svojeg unuka gledati i slušti kako, tamo negdje u nekoj Skandinaviji, na engleskom jeziku, govori i govori... između ostalih i nekim sijedim profesorima, akademicima...
Nakon svih kaharnih tema o kojima najčešće pišemo i ja i većina drugih kolumnista na ovom portalu nijet mi je da vam ovom prilikom ”muhabetim” o nečemu potpuno dugačijem. Naime, prije nekoliko dana bio sam svjedokom jednog lijepog događaja na kojem sam se osjećao tako kako vam to jazijom, pismom i riječima, nikako ne mogu dočarati. Tog utorka, 26. aprila 2011. godine, na Kraljevskoj Visokoj Tehničkoj školi u Stokholmu promovirao je svoj doktorski rad jedan od gazija bošnjačkih imenom Ermin Kozica. Čim se spomenu zvanja tipa magistara, specijalista, doktora... insan mahinalno pomisli da su to osobe koje na svojim očima imaju podebele đozluke, tj. naočare, osobe koje na ramenu prte izlizane torbe pune kojekakvih kitaba, osobe zamišljene, šutljive... Ehhhh, ništa od toga nije pri našem doktoru nauka, pri našem Erminu. Mlad, sa svega 28 godina, vesio, vazda i u svakoj prilici nasmijan, druželjubiv... a doktor nauka. I to ne nekih uobičajenih nauka nego doktor elektronike i to potpuno novog dijela elektronike kakva je oblast mobilnih, satelitskih... telekomunikacija. Zbog toga ja i napisah da je Ermin jedan od gazija bošnjački jer i ovo što on radi je neka vrsta gaziluka.

Bavljenje sa ovom problematikom Ermin je zapičeo još u toku studija a onda je, kao student sa posebno vrijednim rezultatima, dobio mogućnost da nastavi sa istraživanjima u pomenutoj oblasti pa potom sve to kruniše svojim doktoriskim radom. Švedski obrazovni sistem u mnogim segmentima pruža posebne mogućnosti svima onima koji u obrazovnoj, naučnoj sferi postižu dobre rezultate. Tako je i Ermin dobio sve što mu je bilo potrebno da u toku četvrogodišnjeg prerioda uspješno obavi sve što je njegov doktorski rad zahtjevao: radni kabinet, korištenje experimentalnih labaratorija, mjesečno primanje...

ODBRANA DOKTORSKE DISERTACIJE: Ermin Kozica – odgovaranje na profesorska pitanja



Dedo i nana ponosno prate izlaganje svojeg unuka
Nakon četiri godine Erminovih istraživačkih pothvata njegov doktorski rad je bio sačinjen. Međutim, nije to urađeno na švedskom već na engleskom jeziku. Takva je praksa u ovom skandinavskom vilajetu. Zašto bi smo, reći će vam Šveđani, bacali silne pare i plaćali prevođenja na engleski ili sa engleskog kad je i lakše i jeftinije da se odmah i piše i izlaže na engleskom. U vrijeme dok je u prepunoj dvorani jedan od profesora - mentora prezentirao Erminov doktoriski rad sve to sa uzbuđenjem pratili su Erminov babo i majka ali i njegov dedo i nana.

Gledao sam ih i pitao se: Ja Rabi, da li su njih dvoje mogli ikad i zamisliti da će doživjeti vakat kad će, tri hiljade kilometara daleko od Bosne, prisustvovati činu u kojem njihov unuk postaje alim nad alimima, tj. doktor nauka? Da li su ikad mogli i pomisliti da će doživjeti vakat u kojem će svojeg unuka gledati i slušti kako, tamo negdje u nekoj Skandinaviji, na engleskom jeziku, govori i govori... između ostalih i nekim sijedim profesorima, akademicima...

Znam da ima više primjera sličnih ovom Erminovom jer toliko je bošnjačkog mladog svijeta raspršeno po ćilimu dunjalučkom a među njima je i te kako puno onih koji su i profesori i doktori nauka, hećimi, ljekari, inžinjeri, mimari, arhitekte... Ermin je, kao desetogodišnjak, iz svojeg rodnog Sarajeva otišao 1992. godine. ali nikad nije zaboravio ni svoj bosanski toprak, ni babov sandžački vatan kojima se redovno vraća. Ermina se uvijek može susresti i u našem bošnjačkom mesdžidu u Stokholmu kao i u prelijepoj stokholmskoj džamiji. Prelijep je to primjer jedinstva nauke, znanja i duhovnosti. Prelijep je to primjer da brojna bošnjačka mladost, iako je stasala van Bosne i Hercegovine, nikad neće zaboraviti svoju matičnu domovinu. Prelijep je to primjer da će brojana bošnjačka mladost, iako rođena ili stasala van Bosne i Hercegovine uvijek biti uz svoj bošnjački narod i uz svoju bosansko-herceogavčku domovinu.


Erminova supruga Lejla - vjerni pratilac u svakoj prilici

Čestitka od majke, babe i profesora