Nakon haaških presuda generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, mogao bi uslijediti, neslužbeno doznaje Slobodna Dalmacija , novi šok za Hrvatsku − ovaj put u režiji Tužiteljstva Bosne i Hercegovine! Riječ je o mogućem podizanju optužnica protiv visokih časnika Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane koji su 1995. godine nakon akcije Oluja sudjelovali u operacijama Maestral i Južni potez u zapadnoj Bosni.

Policija Republike Srpske dostavila je Tužiteljstvu BiH prijave da su u tim akcijama “počinjeni zločini protiv srpskih civila”, a na popisu osumnjičenih su, među ostalima, generali Ante Gotovina, Rahim Ademi, Damir Krstičević, Miljenko Filipović, Ljubo Ćesić Rojs, Stanko Sopta, Zlatan Mijo Jelić, Željko Glasnović, bojnik Slobodan Matenda...

Da se u Sarajevu nakon slučaja Purda opet “nešto kuha”, potvrđuju i naši izvori: svi spomenuti časnici, osim, naravno, haaškog uznika Gotovine, ovih dana diskretno su upozoreni da ni za živu glavu ne odlaze u BiH, pa tako i da ne putuju preko Neuma, jer bi mogli biti uhićeni. Prema neslužbenim informacijama, optužnice bi mogle biti objavljene već ovih dana, a istodobno će BiH raspisati i tjeralice te ih dostaviti na svoje granične prijelaze.

- Bez raspisane tjeralice Tužiteljstva BiH nitko ne može biti uhićen na graničnom prijelazu, a za skupinu časnika HV-a i HVO-a, odnosno ni za jednog pojedinca iz te skupine, nije raspisana tjeralica. Taj je predmet još u fazi istrage - kazala nam je, međutim, Selma Hećimović, glasnogovornica Tužiteljstva BiH.

Hećimović nam je potvrdila da Tužiteljstvo BiH provodi istragu po kaznenim prijavama Tužiteljstva Republike Srpske za skupinu bivših visokopozicioniranih časnika HV-a i HVO-a , pod radnim nazivom “Mrkonjić Grad“, za zločine koji su se dogodili na tom području tijekom operacije Maestral, no o imenima osoba koje su predmet istrage nije željela govoriti. Taj je predmet najprije iz RS bio upućen haaškom tužiteljstvu, no Haag ga je vratio bosanskohercegovačkom pravosuđu.

Kao što je već prije objavljeno, na tom su popisu odgovornih, prema mišljenju Tužiteljstva RS, i pokojni bivši hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i ministar obrane Gojko Šušak. Dakle, za hrvatskim generalima, kako tvrde u Tužiteljstvu BiH, zasad nisu raspisane tjeralice, međutim, ako su niže razine pravosudnih organa protiv njih podigle kaznenu prijavu, policija bi ih mogla uhititi na teritoriju njihove jurisdikcije i privesti na obavijesni razgovor.

U Tužiteljstvu RS pokušali smo dobiti informaciju jesu li podigli kaznene prijave i na razini entiteta protiv visokopozicioniranih časnika HV-a i HVO-a za akciju Maestral, ali rečeno nam je da s takvim informacijama ne izlaze u javnost. Ministar unutarnjih poslova RS Stanislav Čađo kazao nam je da policija djeluje po nalogu Suda te, ako postoji kaznena prijava protiv određene osobe, “kad se nađe na teritoriju Republike Srpske, dužna ju je uhititi“.

U Federalnoj upravi policije neslužbeno smo dobili informaciju da “nemaju nalog za uhićenje ni jednog hrvatskoga generala osumnjičenog za akcije Maestral i Južni potez“. Također nam je objašnjeno da “unatoč činjenici što Tužiteljstvo BiH nije raspisalo tjeralicu ni za jednim generalom HV-a, ako bi Federalni sud na temelju osnovane sumnje u počinjenje kaznenog djela izdao nalog za privođenje, federalna bi policija morala osumnjičenog privesti na obavijesni razgovor.“

Dakle, s obzirom na činjenicu da je predmet Maestral rezultat angažmana Tužiteljstva Republike Srpske, gotovo je izvjesno da su i na razini entiteta podignute optužnice protiv prozvanih hrvatskih generala. Uz to, kako je Tužiteljstvo RS sve svoje predmete za ratni zločin ustupilo na paralelno vođenje i Tužiteljstvu Srbije, odnosno njihovu Odjelu za ratne zločine na teritoriju bivše Jugoslavije, vrlo je vjerojatno da bi general Rojs bio uhićen na teritoriju Republike Srpske ili Srbije.

No, važno je napomenuti da pravosudni organi BiH vode predmete za ratni zločin na temelju domaćeg zakonodavstva, a ne haaške prakse . Za svakog optuženog pojedinca potrebno je dokazati osobnu odgovornost za zločin, odnosno ne sudi se na temelju zapovjedne odgovornosti. Primjerice, general Damir Krstičević na Sudu BiH ne bi mogao biti osuđen za eventualni zločin ako ga je počinio pripadnik njegove brigade, nego bi kazneno morao odgovarati konkretni počinitelj zločina.
Članak pročitajte na stranicama Slobodne Dalmacije