SAOPĆENJE, Cofingen / Sisah / Liestal / Le Lokl, 18. mart 2011. g. Samo tobožan pravni spor u slučaju "General Divjak" Pustiti na slobodu i obeštetiti Jovana Divjaka, jednog od odgovornih branilaca Sarajeva protiv srpskih agresora početkom maja 1992. godine Zajednica Bošnjaka u Švicarskoj se zajedno sa drugim organizacijama i građankama i građanima Švicarske i Bosne i Hercegovine u Švicarskoj u otvorenom pismu obratila federalnoj ministrici pravosuđa Republike Austrije. Potpisnici se zalažu u dopisu za puštanje na slobodu i obeštećenje pensionisanog bosanskog generala Jovana Divjaka. Protiv njega se vodi od 3. marta u Beču ekstradicijski postupak na osnovu smicalice Srbije zbog navodnih ratnih zločina početkom maja 1992. godine u Sarajevu. Tada se glavni grad Bosne i Hercegovine očajno suprotstavio koordiniranim napadima na državu i njeno Predsjedništvo od strane Jugoslovenske Narodne Armije (JNA), agresora pod srpskom komandom. Srbija nije nadležna za eventualne krivične istrage i mjere u susjednoj državi gdje je nastupila kao agresorska strana u ratu Eventualne krivične istrage u vezi sa obrambenim akcijama protiv vojnih agresora u Bosni i Hercegovini nisu prema važećem međunarodnom pravu u nadležnosti agresora iz Beograda. Mjerodavne norme u Dejtonskom mirovnom sporazumu, a na toj bazi i norme ICTY-a u Den Hagu ne predviđaju da jedna ratna strana dalje proganja u miru bivše ratne protivnike putem međunarodnih potjernica. Potpisnici pisma su austrijsko pravosuđe na to ukazali. Jedna pravna država i članica Europske Unije treba se suprotstavljati pokušajima Srbije da uz međunarodnu pomoć hapsi građane Bosne i Hercegovine u inostranstvu zbog ratnih događaja koji su izazvani od same Srbije 1992. godine u susjednoj zemlji, za koje je ta ista Srbija odgovorna. U julu 2010. g. je jedna presuda britanskog suda Srbiju nedvojbeno optužila u jednom analognom slučaju da zloupotrjebljava i manipulira međunarodne sporazume o pravnoj pomoći kako bi krivično progonila branitelje Sarajeva Apel potpisnika ne želi da omalovažava podjelu državnih ovlasti odnosno nezavisnost pravosuđa u Austriji. Jer upravo to - čak u formi surovog kršenja načela pravne države - je predmet pokušaja iz Beograda. Uz pomoć postojećeg bilateralnog sporazuma o pravnoj pomoći želi se austrijske pravosudne organe dovoditi na klizav teren. Valja to otkriti i optužiti. U julu 2010. godine je jedan britanski sud već u istom pravnom kontekstu žestoko kritizirao krivično gonjenje od strane pravosudja Srbije. Pravni postupci „se iznose i koriste iz političkih razloga i stoga su jednaki sa zloupotrebom pravosudja“, stoji u presudi Vestminsterskog suda u Londonu u slučaju Ejupa Ganića, člana Predsjedništva Republike BiH za vrijeme odlučujućeg otpora protiv upada JNA u srce (glavnog grada) Bosne i Hercegovine. Za što je EU u smislu međunarodnog prava i načela pravne države voljna i sposobna u razgovorima sa Srbijom? Šta je sa generalom Ratkom Mladićem? U ostalom se potpisnici pisma priključuju jednom apelu Kristijana Švarca-Šilinga. Ovaj bivši administrator međunarodne zajednice u BiH pri tome odlučno stavlja na stup srama „apsolutni nedostatak respekta od strane međunarodne zajednice“ kad se radi o poznatim braniteljima Sarajeva koje Beograd i dalje proganja putem medjunarodnih potjernica. Njih treba uzdići u glavnu temu razgovora Europske Unije sa Srbijom, traži Švarc-Šiling. Mi podvlačimo njegovu konstataciju: „Ukoliko Europa Srbiji sada ne da jasno do znanje da dalji pregovori o približavanju tek tada dolaze u pitanje kad Beograd zvanično i bez i jednog ograničenja povuče cijeli spisak, onda Unija ne brani svoja načela pravne države protiv manipulacija od strane totalitarnih ideologija.“ Potpisnici pisma zahtijevaju da se potraživanje principa pravne države takodjer mora odnositi na sposobnost Srbije da konačno dostavi generala Ratka Mladića ICTY-u u Den Hag. Ipak je srpski general već više od 15 godina na medjunarodnim tjeralicama zbog svog komandnog položaja u genocidu u Srebrenici. Europska sramota? Možda. U svakom slučaju bi države članice Europske Unije trebale primjenjivati prema trećim zemljama jednake standarde pravne države Kao potpisnici apela na adresu austrijske federalne ministrice pravosuđa sa ciljem potpunog puštanja bez odlaganja na slobodu bosanskog bivšeg generala Jovana Divjaka koji je u Sarajevu u najvećoj nevolji uvijek staloženo djelovao, mi smo svjesno odustali od toga da pišemo o sramotnoj ravnodušnosti zapadnih metropola. Mi mislimo pri tome također na međjunarodnopravne i historijske fakte u vezi sa ratom protiv Bosne i Hercegovine i njenih građanki i građana. U to spada na našu žalost i genocid u Podrinju-Srebrenici koji se ne može gurati u zaborav. Mi shvaćamo da u politici nema mjesta kategoriji „bruke“. Međutim, mi smo zabilježili u odnosu na presedan britanskog sudskog rješenja: „Mi ne možemo pomisliti na to da se pravne norme unutar Europske Unije prema trećim zemljama bitno razlikuju od države do države.“ Na kraju smo apelirali na Austriju: „Mi se nadamo, uvažena gospođo federalna ministrice, da će gospodin Divjak brzo i bez komplikacija biti pušten na slobodu i obeštećen i pravna država Republike Austrije spozna da ona treba biti odlučan glas unutar Europske Unije vizavi Beograda u pitanjima medjunarodnog i ljudskih prava. Makar zbog regionalne sigurnosti i stabilnosti kojih se ne može odreći.

Uvažena gospođo federalna ministrice,
U vezi sa hapšenjem pensionisanog bosanskog generala Jovana Divjaka koje je uslijedio 3. marta na aerodroma u Beču, koje je za nas došlo potpuno neočekivano, mi smatramo da je primjereno da se obratimo Vešem ministarstvu i javnosti Vaše zemlje. Mi smo duboko zabrinuti zbog srpskog zahtjeva za izručenje gospodina Divjaka u Beograd. To nas je potaklo da Vam se u obliku otvorenog pisma obratimo kao građanke i građani Bosne i Hercegovine, kao i švicarski aktivisti i aktivistkinje za građanska prava.
Uz svo poštovanje podjele državnih ovlasti na zakonodavstvo, egzekutivu i pravosuđe u pravnoj državi „Republika Austrija“ želimo konstatirati kako su demokratskoj javnosti danas pristupna pouzdana saznanja o specifičnoj problematici koja se tiče građanki i građana Bosne i Hercegovine u slučajevima gdje su još dan danas krivično progonjeni zbog navodnih ili vjerovatnih ratnih zločina. Posebno kad je to pokrenuto uz pomoć međunarodnih potjernica od strane jedne države koja je 90-ih godina proteklog stoljeća nastupila u Bosni i Hercegovini kao agresorska strana u ratu.
Optužnica Srbije protiv gospodina Divjaka odnosi se na navodne ratne zločine lica koja su bila odgovorna za odbranu glavnog grada Bosne i Hercegovine 3. maja 1992. godine u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici. Tog i prethodnog dana je Jugoslavenska Narodna Armija (JNA) pod srpskom komandom duboko napredovala u svom napadu na centar grada i Predsjedništvo Republike BiH.
U julu 2010. godine je jedan britanski sud u drugom postupku za izručenje koji se odnosio na iste dogadjaje nedvojbeno kritizirao beogradsko pravosudje. „Tužilaštvo Srbije je procedure britanskog sudstva, britanske ekstradicijske zakone kao i vlastite bilaterale odnose sa Velikom Britanijom i Bosnom i Hercegovinom zloupotrijebilo u političke svrhe.“

Vestminsterski sud u Londonu je pri tome u cjelokupnom tadašnjem kontekstu pravno razjasnio sve relevantne činjenice oko dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici. Radilo se o analognom uhićenju akademika Ejupa Ganića, člana Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine onih dana koji su se pokazali kao odlučujući za ishod rata. Beograd nije bio u stanju da predoči britanskom sudu vjerodostojne dokaze. Zbog toga London nije izručio optuženog, već je bezuvjetno pušten na slobodu.

Mi se pridružujemo apelu Kristijana Švarca-Šilinga. Taj bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini je nedavno odlučno stavio na stup srama „apsolutni nedostatak respekta od strane medjunarodne zajednice“ kad se radi o onih 19 poznatih branilaca Sarajeva koje Beograd od kraja 2008. godine traži pomoću međunarodnih potjernica.

U Srbiji dominiraju još uvijek one snage koje su kao vojni agresori u BiH prouzročile nevjerovatno mnoge i najteže zločine protiv čovječnosti - do genocida u Srebrenici. One pokušavaju danas sistematski preoblikovati fakte o ratu protiv BiH, izjednačiti odgovornosti za rat i ratne zločine, i kroz to da i dalje dovode u pitanje državu Bosnu i Hercegovinu. Ove srpske snage destabiliziraju Balkan. Mi smatramo da je bez respekta i jednostrano, u stvari čak licemjerno do zlonamjerno kad mjerodavni centri međunarodne zajednice toleriraju takvu reviziju historijskih i međunarodno-pravnih činjenica.

Cijeli srpski spisak potjernica koje su iz Beograda lansirane protiv grupe branilaca (prijestolnice) Bosne i Hercegovine putem bilateralnih međunarodnih sporazuma o pravnoj pomoći treba biti uzdignut u ključnu temu između Europe i Srbije. To je naš zahtjev u kojem se priključimo apelu bivšeg međunarodnog administratora u BiH.

Postalo je očito kako države kao Republika Austrija imaju bilateralne ekstradicijske sporazume sa Beogradom. Mi očekujemo da austrijsko pravosuđe bez odlaganja i u potpunosti razmatra pravna saznanja britanskih pravosudnih organa. Oni su u slučaju Ganić prepoznali bezobraznu političku manipulaciju od strane Srbije. Oni su bez ikakvih dvojbi i protiv svih uvjeravanja srpskih predstavnika i medija također otkrili da se u tom predmetu ne radi o pravnoj stvari.

Uvažena gospođo federalna ministrice, Vaša zemlja bi mogla odlučiti brzo ukinuće zloupotrijebljenog postupka za izručenje gospodina Divjaka. Pri tome ona bi mogla poštedjeti uglednu ličnost od opterećenja strahovanja zbog ishoda i naokolo rasipanje materijalnih sredstava u nestvarnom pravnom sporu.

Gospodin Švarc-Šiling predstavlja jedan kompetentan glas. On je problem na sljedeći način iskristalizirao: „Ukoliko Europska Unija Srbiji sada ne da jasno do znanje da dalji pregovori o približavanju tek tada dolaze u pitanje kad Beograd zvanično i bez i jednog ograničenja povlači cijeli spisak, onda Unija ne brani svoja načela pravne države protiv manipulacija od strane totalitarnih ideologija.“

Cjelokupni spisak potjernica protiv odgovornih u odbrani Sarajeva svakako ne može po međunarodnom pravu da spada u nadležnost sudova Srbije. Prema Švarcu-Šilingu očito je da se jasno pokazuje koliko je Srbija još udaljena od (s)uočavanja genocida u Bosni i Hercegovini i svoje saodgovornosti za njega.

Sve države Europe su priznale da Republika Srpska kao počinilac genocida u Podrinju može prisvojiti to područje prema Dejtonskom miru kao da se radi o ratnom plijenu. Ili kao nagrada. Sasvim suprotno Međunarodnoj konvenciji protiv genocida. Mi se ne možemo predstavljati da se pravni standardi unutar Europske Unije prema trećim zemljama u veliko razlikuju od države do države. Velika Britanija je dakle prošle godine srpske manipulacije u mreži međunarodnog gonjenja kaznenih djela demaskirala, kako vidimo, u slučaju Dobrovoljačke ulice u Sarajevu početkom maja 1992. godine. To nam daje uvjerenost u pogledu na pravnu sigurnost i razumijevanje nevinosti Jovana Divjaka pod zaštitom vlasti Republike Austrije.

Međutim, mi vidimo također sa neprestanim strahom kako je Europska Unija - pri tome i vlada Vaše države - u dosadašnjim pregovorima sa Srbijom samo sa malo odlučnosti zastupila i tražila poštivanje ljudskih prava kao i principa pravne države. Mi naglašavamo ovdje izričito navijačko i bezobzirno ponašanje beogradskog pravosuđa u zadnje vrijeme prema građanima Bosne i Hercegovine. U pitanju su (bila) navodna zlodjela koja sva - prema međunarodnom pravu - u stvari leže izvan nadležnosti Srbije: Osim Ejupa Ganića i Jovana Divjaka još 16-17 drugih osoba po istom predmetu kao i Ilija Jurišić iz Tuzle zbog obrambenih akcija protiv JNA koja je u Bosni postavljena od Srbije. Uz to i Tuzlak Jasmin Rendić zbog samovolje u poratnom ponašanju Srbije.

Mi moramo ovdje također navesti da se naše zaprepaštenje ojačava očiglednim dezinteresom Europske Unije kad se tiče uhićenja generala Ratka Mladića u Srbiji. Ipak je činjenica da je srpski general pod međunrarodnom ICTY-tjeralicom već više od 15 godina zbog svoje komandne pozicije u genocidu u Srebrenici. Srbiji u vlastitoj zemlji taj general nije dostupan iako je godinama stajao na platnom spisku i kasnije na listi primalaca penzije armije ove zemlje. Takva država ne bi trebala biti pregovarački partner Europske Unije i njenih zemalja članica.

Mi se nadamo, uvažena gospođo federalna ministrice, da će gospodin Divjak brzo, potpuno i bez komplikacija biti pušten na slobodu i obeštećen. Mi se nadamo da pravna država Republika Austrija prepozna kako bi ona trebala biti jedan odlučan glas unutar Europske Unije u zahtjevima u domenu međunarodnog i ljudskih prava vizavi Beogradu. To također zbog regionalne sigurnosti i stabilnosti kojih se ne može odreći.

Sa dužnim poštovanjem, potpisnici:
Mirsad ef. Mujadžić, predsjednik Zajednice Bošnjaka u Švicarskoj,, Zofingen;
Hasan Zaljkić, predsjednik Kluba „Behar“ građana Bosne i Hercegovine, Sissach;
Omer Delić, predsjednik Udruženja preživjelih genocida Podrinja – Srebrenica 1992.-1995.g., Le Locle;
Dr. Muhamed Mujagić, Liestal
Jakup Gegić, Gelterkinden
Tobias i Marija Wernle-Matić, Liestal
Simon Gerber, Humankonzept, Holderbank