Londonski sud donijet će danas odluku o zahtjevu Srbije za izručenje bivšeg člana Predsjedništva RBiH akademika prof. dr. Ejupa Ganića. Bude li ovakav zahtjev odobren, Ganićeva odbrana imat će pravo da se dalje bori za osporavanje takve odluke, što bi značilo zakazivanje novih sudskih ročišta.

Inače, uz Ganićeve advokate, sina i kćerku Emira I, Eminu, danas će u sudnici biti i Damir Arnaut, pravni savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića.

S druge strane, ročištu će prisustvovati tužilac za ratne zločine Srbije Vladimir Vukčević, ali prema britanskim propisima, on se neće moći obratiti sudu.

Kako je za Tanjug izjavio Bruno Vekarić, zamjenik srbijanskog tužioca, konačnu odluku u slučaju „Ganić“ donijet će britanski ministar unutrašnjih poslova.

- Sud će vjerovatno dati priliku Ganićevoj odbrani da istakne svoje prigovore i rok za obrazloženje tih prigovora, a ekstradicionom tužiocu će, također, biti dato određeno vrijeme za odgovor na eventualne pri- govore odbrane. Tek nakon okončanja postupka pred sudijom bit će donesena odluka o proslijeđivanju predmeta ministru unutrašnjih poslova - kazao je Vekarić.

On je dodao da je ekstradicioni tužilac poznat u javnosti po izručenju Pinočea, dok je bosanska strana angažirala jedan od najboljih advokatskih ureda u Londonu.

Ganić je uhapšen 1. marta u Londonu, a nakon 11 dana provedenih u pritvoru, pušten je uz kauciju na uvjetnu slobodu.

Ugledni američki novinar Roj Gatman (Roy Gutman) objavio je prije dva dana članak o slučaju „Ganić“ u listu „The Miami Herald“, u kojem ističe da ovaj „slučaj ilustrira

koliko su stvari u BiH i 15 godina poslije rata neriješene i pokazuju tenzije“.

- Pravni eksperti kažu da bi se Srbija, ako želi imati slučaj ili podnijeti nove dokaze, trebala obratiti Haškom tribunalu, kojem jen Vijeće sigurnosti UN-a dalo jurisdikciju nad ratnim zločinima počinjenim tokom raspada Jugoslavije – navodi Gatman u svom tekstu.

On potcrtava da se u zabilješkama Tribunala koje je dobio u posjed navodi da napad bosanskih snaga na odlazećI vojni konvoj u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, u maju 1992. godine, ne samo da nije bio zločin nego je to bila „potpuno pravno čista upotreba sile“ i „pravno opravdan napad na vojnu metu“, te da istraga nije utvrdila nikakve povrede Ženevske konvencije.

Dodaje i da ne postoje dokazi da su bosanske snage ubile ijednog Srbina koji je ranije bio ranjen niti da je Ganić ubijao ili organizirao ubijanje ranjenih vojnika.