Mladi Stranke za BiH Kantona Sarajevo organizirali su sinoć u Sarajevu okrugli sto na kojem su savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Damir Arnaut i penzionisani general Armije RBiH Jovan Divjak govorili o temi "Izjednačavanje žrtve i agresora pokušaj promjene historijskih činjenica". Arnaut se bazirao na pravni aspekt i podsjetio da je 1993. godine Vijeće sigurnosti UN-a donijelo odluku da osnuje Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju sa sjedištem u Hagu, koji je počeo s radom 1994. godine.

Prvo suđenje se bilo 1996. godine, a dosad ima više od stotinu optuženih. Na slobodi su još dva bjegunca (Ratko Mladić i Goran Hadžić).

Arnaut smatra da su, pored svega, generalni stav i činjenica da je uloga Haškog tribunala ipak bila velika. Prvi put je jedan međunarodni tribunal sudio šefu države, Slobodanu Miloševiću, koji je umro prije nego što je presuda donesena.

"Jedan od razloga zbog kojih je Tribunal osnovan je utvrđivanje historijskih činjenica kako bi postojao pravni trag o tome šta se desilo na prostorima bivše Jugoslavije i da bi bilo puno manje prostora za pisanje različitih istorija. Međutim, i 16-17 godina poslije svjedoci smo pokušaja da se takve različite istorije ipak napišu", kazao je Arnaut.

S tim u vezi spomenuo je i "slučaj Ganić", za koji je, na osnovu zahtjeva vlasti Republike Srpske, Haški tribunal 2003. proveo opsežnu istragu i utvrdio da nema elemenata krivične odgovornosti Ejupa Ganića, a kad je u pitanju "slučaj Dobrovoljačka" nema elemenata krivičnog djela.

On navodi da je u tom slučaju sporno "što Srbija podiže optužnicu oko događaja oko kojeg se Haški tribunal već jasno očitovao a i BiH od 2006. vodi istragu o tom predmetu“.

Arnaut je kazao da kad je u pitanju slučaj Dobrovoljačka "u cjelokupnom predmetu postoje osobe koje se sumnjiče za krivična djela nakon toga, ali kad je u pitanju sam slučaj Dobrovoljačka Srbija nema dokaza da je tu počinjeno krivično djelo". Ponovio je da je Tribunal istakao da nije našao dokaze o elementima krivičnog djela, a Srbija nije ponudila bilo kakve druge dokaze.

"Optimistični smo kad je u pitanju sam zahtjev Srbije i ne mislimo da će engleski sudovi odobriti njegovo izručenje u Srbiju. U konačnici, engleski sudovi bi, čak i ukoliko se provede čitav dokazni postupak, vjerovatno odlučili da Ganić kao osoba koja je taj jedan dan imala tako visoku političku funkciju ne može dobiti fer suđenje u Srbiji. Međutim, želimo izbjeći taj dugi proces i okončati sve do sredine aprila", kaže on.

Penzionisani general Jovan Divjak naglasio je da BiH ima jako dugu tradiciju, ali da u ovoj državi nema jedinstva po bilo kom pitanju i ne zna se šta zapravo građani u BiH žele.

"I sa mnom je obavljan razgovor na sudu, i ja sam na listi. Poslušao sam mnogo dokumenata. Spreman sam kao i ostali i trebalo je da se to pitanje riješi, a ne da se čeka", kazao je Divjak.