Administracija američkog predsjednika Baraka Obame je saopštila da će pokušati da blokira usvajanje sporne rezolucije u kojoj se masovno ubistvo više stotina hiljada Jermena u Prvom svjetskom ratu naziva genocidom.
U odnosima između Sjedinjenih Američkih Država i Turske došlo je do zahlađenja nakon što je Odbor za spoljnu politiku Predstavničkog doma američkog Kongresa usvojio rezoluciju o stradanju Jermena u Otomanskom carstvu.
Premijer Redžep Tajip Erdogan je naglasio da se njegova zemlja optužuje za zločine koje nije počinila i dodao da bi ta rezolucija mogla da nanese štetu tursko-američkim odnosima.

Promjena američkog stava
Tokom kampanje za predsjedničke izbore 2008. godine Obama je obećao da će se založiti da se masovno ubistvo Jermena proglasi genocidom.
Američka državna sekretarka Hilari Klinton je priznala da je u američkoj administraciji došlo do promjene stava po tom pitanju i dodala da su se, kako je navela, okolnosti bitno promijenile'.

U nacrtu rezolucije od Obamine administracije se istovremeno traži da tu činjenicu uzme u obzir prilikom vođenja spoljne politike.
O predlogu zakona trebalo bi da se izjasni čitav Predstavnički dom Kongresa, a ishod glasanja je neizvjestan.

Hilari Klinton je izjavila da će administracija uložiti veliki napor da to spriječi i dodala: "Mi smo protiv te odluke. Uvjereni smo da Kongres SAD neće donijeti nikakvu odluku po tom pitanju." Rezolucija je usvojena tijesnom većinom - 23 glasa “za” i 22 “protiv”, uprkos apelima Obamine administracije članovima Odbora da ne glasaju za taj dokument jer bi on mogao da uvrijedi Tursku i naruši američko-turske odnose.

Sličan tekst usvojen i 2007. godine
Pripadnici jermenske zajednice u Americi već decenijama nastoje da izdejstvuju da se stradanje njihovih predaka, koji su se prije skoro sto godina pobunili tražeći nezavisnost, zvanično okarakteriše kao genocid.
Više od 20 zemalja je to i uradilo.

Odbor za spoljnu politiku je i 2007. godine usvojio tekst u kojem se stradanje Jermena naziva genocidom, ali pod pritiskom tadašnjeg predsjednika, Džordža Buša mlađeg, ta rezolucija nije stavljena na glasanje u Predstavničkom domu.
Turska je tada povukla svog ambasadora u Vašingtonu na konsultacije i zaprijetila da bi američkoj avijaciji mogla da uskrati pristup jednoj od turskih vazduhoplovnih baza, koje su bile od ključnog značaja za američko angažovanje u Iraku.
Turska odlučno negira da je nad Jermenima počinjen genocid i insistira da zaključke o događanjima iz tog vremena treba da donose istoričari, a ne političari.
"Prijetnja normalizaciji tursko-jermenskih odnosa"
Turska je i sada ponovo povukla svog ambasadora iz Vašingtona i oglasila se saopštenjem u kojem osuđuje usvajanje rezolucije.

U vladinom saopštenju se ocjenjuje da rezolucija "osuđuje turski narod za zločin koji on nije počinio", i da bi odluka spoljnopolitičkog odbora američkog Kongresa mogla da naruši američko-turske odnose i da nanese štetu tek započetom procesu normalizacije odnosa između Turske i Jermenije.

Jermenija i Turska su, poslije višedecenijskog neprijateljstva, u oktobru prošle godine, uz posredovanje Švajcarske, postigle sporazum o otvaranju međusobne granice i uspostavljanju diplomatskih odnosa.

Taj sporazum tek treba da bude ratifikovan u parlamentima dviju zemalja.
Prema riječima dijela turskih poslanika, rezolucija usvojena u odboru američkog Kongresa mogla bi da zakomplikuje ratifikaciju u turskom parlamentu.
Jedan predstavnik Bijele kuće je izjavio da je predsjednik Obama u srijedu telefonom razgovarao sa turskim kolegom Abdulahom Gulom i apelovao da se što prije ratifikuje sporazum sa Jermenijom.