Zemaljski muzej BiH od danas æe biti zatvoren za javnost sve dok se ne riješi veoma teška situacija u kojoj se veæ godinama nalazi ta najstarija kulturna i nauèna institucija, ne samo u BiH, nego i u jugoistoènoj Evropi.

Upravni odbor Zemaljskog muzeja odluèio se na taj korak zbog toga što, kako su kazali, veæ devet godina tijela vlasti u BiH nisu u stanju riješiti status Muzeja, što za sobom povlaèi nepotpuno i nepravodobno finansiranje plaæa zaposlenih, kao i finansiranje održavanja objekta, ukljuèujuæi i sezonsko grijanje.

''Ovo je jedini naèin koji nam je preostao da skrenemo pažnju javnosti na alarmantno stanje u kojem se nalazi ova znaèajna kulturna institucija. Odnos prema Zemaljskom muzeju, kao krovnoj instituciji države BiH, najbolje ilustriraju sredstva koja su nam dodijeljena u ovoj godini'', istaknula je direktorica Muzeja Aiša Softiæ.

Prema njenim rijeèima, od 450.000 KM koliko je planirano u federalnom i proraèunu Kantona Sarajevo, do sada im je uplaæeno 360.922 KM, što predstavlja umanjenje od 50 posto u odnosu na prošlu godinu.

''Samo za osnovnu djelatnost nam je nužno 892.000 KM, dok nam je za grijanje potrebno dodatnih 175.000 KM'', istaknula je Softiæ.

Osim što ne mogu snositi troškove grijanja, zbog èega zaposleni u toj ustanovi rade u neadekvatnim uvjetima, posljednja plaæa im je isplaæena za juli. Sredstvima koja oèekuju do kraja godine moguæe je da još podijele dvije plaæe, što znaèi da æe tri mjeseca ove godine ostati nepokriveni plaæama.

''U Muzeju su zaposlena 63 radnika, od èega su dva doktora nauka i osam magistara, a prosjeèna plaæa je 413 KM, što je daleko niže od federalnog i kantonalnog prosjeka. Iako postoji veliko zanimanje za Muzej od ljudi izvan BiH, moram istaknuti da su nas i donatori poèeli napuštati jer ne vide da domaæe vlasti brinu o onome što su oni obnovili'', dodala je Softiæ.

Osoblje Muzeja, koji je osnovala vlada Austrougarske monarhije 1888., nastavit æe se svakodnevno brinuti o više od èetiri miliona eksponata koje su uspjeli u potpunosti saèuvati tokom proteklog rata u našoj zemlji.

''Onima koji su odgovorni mora se skrenuti pažnja da je potrebno da sjednu i odluèe o sudbini ove kompleksne i najznaèajnije ustanove u BiH koja je uvijek bila državna institucija. Koliku æe štetu proizvesti zatvaranje Muzeja, samo u segmentu odgojno-obrazovne djelatnosti, najbolje ilustrira èinjenica da smo u ovoj godini imali oko 10.000 posjetitelja, od èega je najveæi broj djece osnovnih i srednjih škola'', zakljuèio je Munib Maglajliæ, predsjednik Upravnog odbora Zemaljskog muzeja.