MAUZOLEJ BOŠNJAČKIH VLADARA (I)
Autor: Edit Agović
Objavljeno: 17. Feb 2010. 01:02:30
Edit AGOVIĆ: Prenošenje posmrtnih ostataka bošnjačkih vladara, od kraljice Katarine, koja je sahranjena u Italiji, pa do Huseina Gradaščevića, sahranjenog u Turskoj, u zemlju kojom su vladali, prije svega civilizacijski je čin, a onda i nužnost, istine radi, jer Mauzolej će sam po sebi imati izuzetan edukativni značaj, a biti i obavezan dio protokola tokom posjeta predsjednika i drugih diplomata stranih država, koji će se, odajući počast preteči napredne, humane, evropske civilizacije, banu Kulinu, Kotromanićima, predsjedniku Izetbegoviću, i drugima, uvjeriti u historijski kontinuitet i subjektivitet naše države.
Teško je naći zemlju koja je toliko izložena naučnoj agresiji, odnosno izvrtanju historijskih fakata, kao što je to slučaj sa Bosnom. ‘Istoričari iz Srbije i povjesničari iz Hrvatske’, prosto su se utrkivali u iznošenju nebuloznih teza, koje su, iako su se međusobno jasno isključivale, 70 godina, koliko, otprilike, je egzistirala Jugoslavija u svim svojim državnim uređenjima, istovremeno proučavane, odnosno učene, u školskom sistemu te države. Gebelsovska propaganda uzastopnog, kontinuiranog, ponavljanja laži, rezultirala je, malo ću se figurativno izraziti, našim etničkim pervetizmom, jer, kako god da smo se izjasnili, osjećali smo da nismo to, pa je naš identitet, poput ping-pong loptice, skakutao tamo-ovamo, tj., počeli smo se osjećati malo kao Srbi u tijelu Hrvata, malo obratno, što se može dijagnosticirati trans poremećajem, u ovom slučaju nacionalnim, dakle, postali smo transnacionalci. Usporedbom tog poremećaja sa seksualnim trans poremećajem, transeksualizmom, čije ‘liječenje’ složenom operacijom, uz svu dostupnu tehnologiju, ne daje željene rezultate, jer pacijent, recimo, nakon zahvata nije sposoban za reprodukciju, postaje jasno da bosanske konfesije, bez obzira na subjektivni osjećaj pripadnosti narodima susjednih država, objektivno, genetski, ostaju to što jesu, Bošnjaci, a njihov transnacionalni poremećaj, čini ih neplodnim i nefunkcionalnim u mnogim segmentima, i naravno, smiješnim, jer nikada ne bivaju sasvim prihvaćeni od ‘sunarodnjaka’ u ‘matičnim’ državama, pa je pitanje, sada kada je naš ulazak u EU, izvjestan: Što ćemo ponuditi kao svoj identitet, i hoće li u tu asocijaciju naučnih i kulturnih giganata ući Bosna i Hercegovina iskrivljene historije, čije su unutarnje granice, noževima, iscrtavali Slobodan Milošević, Dobrica Ćosić, Franjo Tuđman, Radovan Karadžić, Ratko Mladić, Mate Boban, Fikret Abdić, ili će ući Bosna dobroga Kulina bana, koji je, i pod cijenu ratova s Vatikanom i Vizantijom, odnosno njihovim satelitima u susjedstvu, pružio utočište tadašnjim azilantima, patarenima i bogumilima, čija stradanja, odnosno genocid kojem su bili izloženi u Srbiji i Hrvatskoj, najbolje opisuje sljedeći citat: “...jedne popali, druge raznim kaznama kazni, treće progna iz države svoje a domove njihove i sve imanje sakupi, razda prokaženim i ubogim... Učitelju i načelniku njihovu jezik ureza u grlu njegovu, što ne ispoveda Hrista, sina božjeg.” (Stefan Prvovenčani, „Žitije svetog Simeona“)?


Stećci iz povjesti Bosne jedan od uzora za Mauzolej bosanskih vladara
Kao što se vidi iz navedenog, civilizovanost srednjovjekovne Bosne, kada je ostatak Evrope grcao u monstruoznom primitivizmu i mraku, može i danas biti uzor mnogim evropskim i svjetskim demokratijama, jer teško je zamisliti da bi neka od tih zemalja bila spremna ratovati protiv puno jačih od sebe, kako bi štitila prava manjine, usto i neautohtone, kao što je Bosna tada učinila zbog patarena i bogumila, kojima je širom Evrope uskraćivano pravo na slobodu vjere. Zašto onda nas guraju da budućnost svoje domovine gradimo na temeljima koje je postavio mitopatski primitivizam SANU-a!? Rade li to zlonamjerno, ili iz neznanja? Osobno mislim, puno više iz neznanja, pa je na nama da konačno stanemo ukraj lažima, i to istinom kao nacionalnim imperativom. Prvi korak u tom pravcu bio bi izgradnja, Mauzoleja bošnjačkih vladara, u Sarajevu, u koji će biti preneseni i sahranjeni posmrtnih ostaci svih bosanskih vladara (do kojih bude moguće doći), ali i prezentirani akti, simboli i ostala arhivska građa iz perioda njihove vladavine, što će samo po sebi demantirati naučne šarlantane, koji Bosnu predstavljaju državom bez naroda. Prenošenje posmrtnih ostataka bošnjačkih vladara, od kraljice Katarine, koja je sahranjena u Italiji, pa do Huseina Gradaščevića, sahranjenog u Turskoj, u zemlju kojom su vladali, prije svega civilizacijski je čin, a onda i nužnost, istine radi, jer Mauzolej će sam po sebi imati izuzetan edukativni značaj, a biti i obavezan dio protokola tokom posjeta predsjednika i drugih diplomata stranih država, koji će se, odajući počast preteči napredne, humane, evropske civilizacije, banu Kulinu, Kotromanićima, predsjedniku Izetbegoviću, i drugima, uvjeriti u historijski kontinuitet i subjektivitet naše države. Osim toga, u izgradnji Mauzoleja jasna je i ekonomska logika, jer sigurno je da će on biti i stjecište turista.
Narednih sedmica dodatno ćemo razraditi ovu temu…