NARODNE NOŠNJE
Autor: Vehid Gunić Objavljeno: 10. Mar 2009. 08:03:32
Narodne nošnje, uz to, imaju i svoju konkretnu, stvarnu, materijalnu i opipljivu dimenziju. Narod sa dugom tradicijom i velikim kulturnim dosezima, u pravilu je i veliki tradicionalista i vrlo ponosno i ljubomorno čuva svoju baštinu i baštini je po svaku cijenu, pa makar to bilo i u rijetkim prilikama - o državnim ili vjerskim praznicima, recimo. Manji narod - manja kultura, manja tradicija, manje držanja do sebe. Sve to zapljusnulo je i naše prostore, a naročito poslije raspada bivše zajedničke domovine. U našoj bosanskohercegovčkoj dijaspori, a već imamo brojne raseljene skupine širom svijeta, nastala je prava zbrka pri izboru nošnje za nastupe kulturno-umjetničkih društava i grupa. Ovome su priređivaču u Australiji izvodili muslimanske igre iz okolice Sarajeva u nošnjama iz južne Srbije, igrali su mi i Glamočko nijemo u nošnjama kakve nikada niko nije nosio ni u Glamoču ni u njegovoj okolici. Rekoh, što je narod zaostaliji, što je nerazvijeniji (u svakom pogledu) manje drži do svoje tradicije i običaja. Uz to, u našem pomodarstvu i brzom prihvatanju svega što je tuđe, počeli smo prihvatati, pa i prihvatili smo tezu kako su narodne nošnje anahrone i da pripadaju drugom vremenu. A narod je lijepo rekao: Bolje je da izgori selo, nego adet u selu. Upravo zato, u obnovljenu seriju Meraklije Televizije Sarajevo, uz veliku i svesrdnu pomoć za ovu oblast vrlo stručne gospođe Ljiljane Beljkašić Hadžidedić, kao uoči rata, ponovo smo uveli rubriku Narodne nošnje Bosne i Hercegovine.
Budemo li željeli, vrijednost ovog kalendara mogla bi biti znatno duža od oznake koju na sebi nosi. Neka ne gori ni selo, ali neka ne nestaje ni adet u njemu. Na zidnom kalendaru ŽENSKE NOŠNJE IZ BIH komentari su dati na našem, engleskom i njemačkom jeziku. Ostale detalje pogledajte na www.vehid.com u rubrici DJELA. |