ENGLISH

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES analizira događanja u Srbiji posle donošenja rezolucije o Srebrenici, koju je Evropski parlament (EP) donio na plenarnom zasjedanju 15. januara/siječnja 2009.godine u Strasbourgu i sa kojom će se 11. juli/srpanj u državama EU obilježavati kao Dan sjećanja na srebrenički genocid. Iz opširne analize „PRIHVATANJEM REZOLUCIJE O SREBRENICI BRŽI PUT SRBIJE U EU“ objavljujemo najvažnije djelove.

Usporavanje i zaustavljanje evropskog puta Srbije nije posljedica prepreka EU nego Srbije i njene politike nepotpune saradnje sa haaškim sudom i kašnjenja u ispunjavanju obećanih reformi. Na takvo ponašanje Srbije njeno političko vođstvo više puta su upozoravali Olli Rehn, evropski komesar za proširenje i drugi članovi Evropske komisije, glavni haaški tužilac Serge Bramerc i Jelko Kacin, izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Srbiju, koji se zalaže za brže pridruživanje Srbije EU i Srbiju u budućnosti vidi kao centralnu državu i motor razvoja zapadnog Balkana. Kacin je posebno naglasio: »…Srbija kao najveća država i najveća privreda u regiji ima najveće potencijale i administrativne mogućnosti, kao i velike prednosti, da može odlučno ubrzati ali i zakočiti proces proširenja EU u širi regiji jugoistočne Evrope. Srbija ni izdaleka nije rekla posljednju riječ i još uvijek može dosta učiniti za sebe i regiju, puno više nego što je to učinila do sada…«

Srbija mora što pre odmrznuti Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) i uvažavati savete komesara Rehna, da u ovoj godini ne podnosi svoje kandidature za članstvo u EU. Iako je bila veoma jasno upozorena od EU, ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić, uprkos tome ponovo javno insistira, da će Srbija još za vrijeme češkog predsjedavanja EU podnijeti svoju kandidaturu za članstvo. Bez hapšenja Ratka Mladića i Gorana Hadžića nema pravih uslova za približavanje Srbije EU.

Međunarodni institut IFIMES smatra, da je prebrzo i nerealno, da Srbija već u ovoj godini razmišlja i podnese kandidaturu za članstvo. Sve svoje snage neka radije usmjeri u ukidanje viznog režima. Jednostrano podnošenje kandidature i neodazivanje na nju stvorit će nove frustracije u srpskoj javnosti u smislu, da je Evropa kriva, a ne Srbija za usporeni put u EU. U suštini radi se o svjesnoj političkoj manipulaciji političkog vođstva Srbije na štetu Srbije i ugleda te uloge EU u procesu demokratizacije i potsticanja cjelovitog razvoja Srbije.

NA POTEZU JE SRBIJA
Prevazilaženje holandskog zamrzavanja SAA sa Srbijom danas zahtjeva spretan i uvjerljiv odgovor i drugačije mjere Srbije, kako bi što prije poboljšala svoju poziciju. Uvjeriti Holandiju i glavnog haaškog tužioca o punoj saradnji je u ovom trenutku bez Ratka Mladića u Haagu moguće samo na jedan način – donošenjem rezolucije o Srebrenici u Narodnoj skupštini Republike Srbije.

Ukoliko Narodna skupština Republike Srbije donese rezoluciju o Srebrenici i ako Srbija započne obilježavati 11.juli/srpanj kao Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, poslaće jasan i najsnažniji signal EU, posebno Holandiji i glavnom tužiocu haaškog suda Bramercu. Oni ne bi mogli ignorisati tu činjenicu i Srbija bi sasvim sigurno počela sticati ugled i vjerodostojnost. Time bi ubrzo odmrznula i bilateralno aktivirala barem privremeni dio trgovinskog sporazuma, ako ne i cjelokupni SAA.

VAŽNA ULOGA NEVLADINIH ORGANIZACIJA
Inicijativa i otvoreno pismo nevladinih organizacija predsjedniku Srbije Borisu Tadiću, da skupština Srbije na osnovu rezolucije EP od 15.januara/siječnja 2009. godine donese sličnu rezoluciju o Srebrenici i u Srbiji i 11.juli/srpanj obilježi kao Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, vrijedna je istinske pažnje u Srbiji i EU.

Incijativa nevladinih organizacija je izuzetno važna, jer govori o drugačijem i odlučnom putu Srbije u EU preuzimanjem vrijednosnog sistema EU i priznavanjem historijskih činjenica. Poštovanje međunarodnog prava i odluke suda je put samo-eliminacije negativnih stereotipa o Srbiji i put ograničavanja odgovornosti za zločin na najodgovornije pojedince. To bi bio vidljiv civilizacijski doprinos ka pomirenju u široj regiji i odlučan korak eliminaciji zamrznutog SAA i brže približavanje Srbije EU.

Potreban bi bio jasan spoljni potstrek, koji bi Beogradu olakšao spoznaju i svijest, da bi se upravo prihvatanjem te rezolucije u Srbiji, snažno olakšalo i ubrzalo argumentovano uvjeravanje tužioca Bramerca i holandskih vlasti, da pozitivno ocijene trenutne napore i napredak Beograda. Traženje i namjeravano izručenje Ratka Mladića dobilo bi drugačiju, puno veću težinu! To bi bio najbrži i veoma uspješan put ka početku postupka ratifikacije SAA u EP i državama članicama EU.

Važna i često zanemarivana, posebno u Srbiji, je poruka rezolucije o Srebrenici, koju su u proceduru uložili potpredsjednica EP Diana Wallis i Jelko Kacin u ime poslaničke grupe ALDE i u kojoj je u plenarnoj raspravi u EP između ostaloga bilo rečeno: „Ova rezolucija nije namjenjena prošlosti. Iako govori i o mrtvima, namenjena je prije svega živima i njihovoj boljoj budućnosti.“