Udruženje „BORBA ZA ISTINU“: „Žene-logora: Keraterm, Omrska, i Trnopolje“ **Žene žrtve rata* svjedoci *logoraši *gubirnici-familije* *i ostali stradalnici * pišu Ministarstvu za ljudska prava Bosne i Hercegovine.

Govoriti o ljudskim pravima, podrazumjeva govoriti o kršenju ili nepoštivanju istih, sa jedinstvenim ciljem ostvarivanja pritiska na političko-vladajuće strukture, za konsekventnu eliminaciju uzroka, te kažnjivosti počinioca, ovakvih grijeha. Bosna i Herzegovina, kroz
posljednje dvije decenije, unutar Evrope, zauzima centralno mjesto, poziciju koja se ne može zaobići kada se govori o ljudskim pravima. Razlog za to je svakako rat, koji je u osnovi, kršenjem ljudskih prava realizirao ciljeve, kao što su etničko čišćenje i utemeljenje nacionalnih entiteta na multietničkom prostoru predratne Bosne i Hercegovine.
Međutim da se kršenje ljudskih prava nastavilo i nakon prekida ratnih operacija, navodi na činjenicu da su se procesi ratom započeti, nastavili prigušenim intenzitetom i nakon potpisanog „dejtonskog mira“. Ovakva mogućnost otvorena je i utemeljena od strane kreatora sporazuma o miru, gdje su zaraćene strane praćene svojim armijama, potpisom dale saglasnost miru, kupujuci sebi trajnu poziciju vlasti. Time je građanin Bosne i Hercegovine, postao zarobljenik izbornog mehanizma utemeljenog prije rata, po kome glasanje za vlastitu nacionalnu stranku, obezbjeđuje ravnotežu i smanjuje strah od dominacije drugih. Tako je izborno pravo, temelj demokratije, otuđeno a prigušeni proces ostvarenja ratnih ciljeva nastavljen.
Otuda Bosna i Herzegovina i tema ljudskih prava, danas, kao i perspektivno, ostaju u trendu crne hronike evropske zajednice. Faktor koji bi trebao ovakvo početno riješenje prevesti u demokratsku pravnu zajednicu, sukladnu željama njenih građanja i međunarodne družbe nalazi se u ličnosti međunarodnog posrednika. Dakle diktator demokratije, sa parlamentom kome mehanizam garantira reizbor, treba rezultirati demokratskom pravnom zajednicom. Nama, običnim građanima, ova konstalacija vlasti, zasigurno ne može uputiti osjećaj perspektive, što se sasvim jasno vidi iz opsega promjena, u posleratnom periodu. Iz gore navedenog, vidljivi su korijeni, koji reflektiraju sadašnje stanje zajednice, i vode nas ka sljedećim primjerima: Ratni zločinci skrivaju se godinama, potpomognuti lažnim identitetom oficijelnih vlasti, uz legalnu, ličnu i porodičnu materijalnu opskrbljenost, slavljeni kao junaci, neoficijelno, ali od strane vlasti prešutno podržano. Na drugoj strani, od žrtve koja nije ostvarila prava, niti na minimum socijalne sigurnosti, traži se svjedočenje o zločinu. Život u progonstvu, uništena materijalna i duhovna dobra, narušeno zdravlje i još ovakva ponižavajuća usporedba vidljiva na relaciji zločinac žrtva, prezentirana kroz javne medije, slikovito govori o zaštiti žrtve. Ovakav odnos rezultirao je, da mnogi zločini nisu predmetom istrage a obzirom na strah i činjenicu, da unutar aktuelne vlasti znatan broj pozicija zauzimaju promatrači, saučesnici ili sami zločinci. Zasigurno bi bilo interesantno vidjeti, šta neutralne studije kažu o temi, zatiranja zločina zbog prisutnosti odgovornih za isti u aktuelnoj vlasti.
Umjesto povratka prognanih, proces daljnjeg etničkog raslojavanja, ekonomski motiviran, i podržan sistemskim riješenjima unutar entiteta se dalje nastavlja. Tako na primjer znatno veće penzije unutar manjeg entiteta, kao i socijalna davanja preostalo nesrpsko stanovništvo navode ka iseljavanju. Školski programi ne ostavljaju prostora manjinama, obzirom na njihovu nacionalnu utemeljenost.

Nacionalna obojenost kroz simbole, praznike, javno informisanje, te tolerancija u korištenju imovine prognanog stanovništva su daljni preduslovi raslojavanja.
Kao logoraš srpskih logora imate pravo na penzijski staž kao i pripadnici Armije BiH a to pravo možete ostvariti prijavom boravka na području Federacije.

Kao logoraš pomenutih logora sa stepenom invalidnosti možete ostvariti penzijsku zaštitu, naravno uslovljenu prijavom boravka unutar Federacije. Odštetni zahtijev za materijalnu i nematerijalnu štetu žrtve rata sa prijavom boravka u Republici Srpskoj mogu podnijeti u ograničenom vremenu, dok sa prijavom u Federaciji vremenska granica ne postoji.
Glede kataloške visine odšteta predviđene u Republici Srpskoj, te ograničenog vremenskog roka a obzirom na ekonomsku iscrpljenost žrtve, za očekivati je uspjeh ove sramotne pnude po kojoj se ljudski život izjednačava sa vrijednosti krupne domaće životinje.
Ako se pak, kroz proces obeštećenja, početno iskazani trendovi dva entiteta nastave, moglo bi se desiti da se kumulativna visina štete značajno približi dovodeći u pitanje pokretača rata. To bi naravno bio još jedan tragičan udarac nedužnim žrtvama rata.
Kroz nekoliko primjera, pokušali smo odslikati globalnu problematiku, pa ćemo na isti način, predložiti na nekoliko primjera puteve izlaska iz sistema osiguranih kršenja ljudskih prava:
Zabrana rada svih stranaka koje u članstvu imaju natpolovičnu većinu iz jednog naroda.
Ukidanje prava obavljanja političkih, društvenih i državnih dužnosti svima onima koji su tokom rata bili na istm ili sličnim, te da nisu dokazali svoju isključenost iz zločina.
Obeštećenje svih žrtava rata prema jedinstvenom katalogu materijalne i nematerijalne štete.
Jednake novčane zaštite za sve žrtve rata sa stepenom invalidnosti neovisno o mjestu boravka.
Jedinstven fond i zakon socijalno penzijskih davanja, na cijelom području BiH.
Jedinstvene kriterije pripisanog penzijskog staža za sve žrtve rata neovisno o mjestu boravka.
Povratak motivirati petogodišnjim socijalnim davanjim, u nivou egzistencijalnog minimuma, uslovljenim boravkom u mjestu povratka.
Izjednačenje osnovnog obrazovnog programa na nivou BiH.
Dakle, samo promjene u korijenu mogu voditi integraciji BiH, demokraciji, eliminaciji reizbora po mehanizmu nacije, kažnjavanju zločina, perspektivi i jacanju ljudskih prava.
Učinite nešto da se i mi žrtve rata konačno oslobodimo poniženja te da ono što je od nas ostalo nađe svoj mir.

PS-Pod pojmom žrtve rata podrazumjevamo sve one nad kojima je direktno ili indirektno izvršen zločin (logor, silovanje, ubijanje na očevid itd.)

U potpisu:
Žene logora Keroterm, Omrska i Trnopolje