Raspad vladajuće koalicije, glavobolja za Brisel
UKRAJINA: KRIM SLJEDEĆA KRIZNA TAČKA?
Autor: Oslobođenje
Objavljeno: 17. Sep 2008. 04:09:23
Vladajuća koalicija u Ukrajini raspala se zbog sukoba između predsjednika Viktora Juščenka i premijerke Julije Timošenko.

Parlament je zapravo jučer samo ozvaničio situaciju koju je presudio Juščenko izlaskom iz saveza, ranije ovog mjeseca.

Pred ukrajinskim poslanicima je sada odluka da u narednih trideset dana formiraju novu koaliciju ili donesu odluku o novim izborima.

Ishod ovog čudnog partnerstva dvoje najvažnijih ukrajinskih političara i nije bilo teško prognozirati.

Magloviti sporazum

Kažemo čudnog, jer su se partneri tokom takozvane narandžaste revolucije 2004.godine, kada je Kijev dobio prozapadnu politiku, više puta do sada razilazili, a potom opet mirili.

Zadnji sukob između njih dvoje, međutim, mogao bi da u aktuelnom trenutku u regionu ima dalekosežne posljedice za Ukrajinu, ali i susjedne zemlje.

Juščenko je, naime, nedavno optužio Juliju Timošenko da je stala na stranu Moskve jer nije kritikovala rat Rusije sa Gruzijom.

Uzdrmana vlada u Ukrajini glavobolja je i za Brisel, koji je i sam svjestan upozorenja eksperata da su Gruzija i Ukrajina ključne za budućnost Evropske unije.

Francuska je kao predsjedavajuća EU u inicijativi mirovnog sporazuma u šest tačaka između Moskve i Tbilisija, te odlascima francuskog šefa diplomatije Bernara Kušnera i predsjednika Nikolasa Sarkozija demonstrirala koliko ambiciozno želi preuzeti ulogu posrednika - mirovnjaka na Kavkazu.

Pozadina, međutim, leži i u činjenici da je upravo Kušner tokom rata javno izrazio bojazan da se Rusija neće zaustaviti na Gruziji, spekulirajući da bi Krim mogao biti slijedeći. To je autonomna republika i poluostrvo u sastavu Ukrajine. Područje grada Sevastopolja je izvan teritorije autonomne republike i njime direktno upravlja vlada Ukrajine.

Evropska unija se, naravno, bori za svoje sfere interesa, a ne treba podvlačiti da Moskva obje države, i Gruziju i Ukrajinu, drži svojima.

Poput Sakašvilija?

Iako je ruski premijer Vladimir Putin nedavno demantovao sumnje Bernara Kušnera da je Krim sljedeća krizna tačka, teško mu je vjerovati.

Trenutačna situacija postavlja pitanje kojim će mjerama Brisel provesti u praksi glavnu poruku sa nedavnog samita - da EU ne želi Rusiji prepustiti zonu uticaja u Ukrajini.

Juščenkova pozicija zato sumorno podsjeća na onu Mihaila Sakašvilija, gruzijskog predsjednika, za čiji vojni avanturizam Zapad snosi golemu odgovornost.
(Svjetlana Salom)