Mr. Nedžad Grabus, muftija ljubljanski i predsjednik Mešihata IZ u Sloveniji
KAD BUDEMO IMALI ZEMLJIŠTE BIT ĆE REALNO GOVORITI O ISLAMSKOM KULTURNOM CENTRU U LJUBLJANI
Autor: Esad Krcić
Objavljeno: 15. Sep 2008. 18:09:22
ENGLISH
Bošnjaci.Net: Uvaženi muftija, hvala Vam što ste se odazvali našem pozivu za interview. Na početku razgovora - možete li nam dati kratku retrospektivu projekata koje ste uradili u IZ od kada ste muftija u Ljubljani?
Muftija Grabus: Selam Vama i vašim čitaocima. Hvala Vam na tom pitanju. Dužnost muftije u Ljubljani obnašam od 1. juna 2006. Kao što je poznato, IZ u Sloveniji je 1994. godine usvojila svoj Statut. Od tada IZ u Sloveniji ima svoje organe: Sabor, Mešihat itd. U 2005. godini IZ je prolazila kroz specifičnu vrstu institucionalne krize. Tako da je svoje pravo morala štititi i putem sudstva. Mi nismo time mahali, ali je potrebno podsjetiti da je IZ u Sloveniji dobila sudske sporove i tako se pokazalo da je institucija važnija od pojedinaca. Zahvaljujući članovima organa IZ u Sloveniji i posebno upornosti, saburu i predanom radu u IZ Ibrahim ef. Malanoviću, tadašnjem predsjedniku Mešihata i tajniku Nevzetu Poriću, IZ je prevazišla krizu. No, bilo je znatno poljuljano povjerenje u IZ. Stoga smo mi od početka moga rada imali jasan cilj: pokušati postepeno vraćati povjerenje šire društvene zajednice u organe IZ. Bio je to naporan proces, neka iskustva su mi se trajno urezala u pamćenje, no ne želim lamentirati nad tim. Kad bude vrijeme progovorit ćemo i o pitanjima koja su zanimljiva za širu javnost.
IZ je vratila povjerenje džematlija
Bošnjaci.Net: Nakon određenih problema, razilaženja, pa i sudskog spora, da li je IZ uspjela vratiti povjerenje svojih članova i onih koji pretendiraju to biti?
Muftija Grabus: Uglavnom, IZ je vratila povjerenje džematlija, a džematlije su to svesrdno nagradile, podržavajući naše projekte. U januaru 2007. usvojen je novi Statut IZ. Na osnovu tog Statuta provedeni su izbori za sve organe IZ u Sloveniji. U julu 2007. potpisali smo sporazum s vladom Republike Slovenije o pravnom položaju IZ, a u agustu 2007. konačno su postavljena odgovarajuća obilježja na mezare bošnjačkih vojnika u Logu pod Mangartom. Uz sve to IZ je realizirala nekoliko značajnih projekata. Kupljena je vakufska kuća u blizini Ljubljane. To je vlasništvo IZ i miraz ove administracije IZ u Sloveniji. IZ je ranije izdvajala značajna sredstva za plaćanje kirije. Hvala Bogu, tome je došao kraj. Kompletna sredstva prikupljena su od ljudi velikog srca iz BiH i Slovenije. Zatim smo kupili novi objekat za potrebe džemata Ljubljana koji pruža odlične uvjete za prijelazno rješenje džematu do izgradnje IKC-a. Kroz te projekte upoznao sam predivne ljude, ponosne u svojoj vjeri i dostojne vakife, koji ne prigovaraju za učinjeno dobro. Naravno, svuda ima negativaca, zašto bi džemati u Sloveniji bili izuzetak. Dunjaluk nije džennet. Godine »ljenčarenja« nije lahko nadoknaditi, stoga su oponenti i zagovornici statusa nerada glasniji u diskusijama od onih koji predano rade. No, hvala Uzvišenom Bogu, nastaje jezgro aktivista koji se umiju nositi sa izazovima rada na Božijem putu. I drugi naši džemati znatno su napredovali: Maribor, Trbovlje, Jesenice, Postojna, Kočevje itd. Angažirali smo mlade imame u Trbovlju i Kopru. Pomogli džematu Tržič da redovno obavljaju aktivnosti itd. U medijskom smislu IZ je znatno napredovala. Objavljeno je desetine afirmativnih priloga o IZ u Sloveniji. Naša web stranica www.islamska-skupnost.si, koja je u većem dijelu na slovenačkom jeziku, za godinu i pol dana otvorena je blizu četiri stotine hiljada puta. To se više radi volonterski, a ipak smo ponosni na tu činjenicu. Osim toga, organizirali smo nekoliko veoma uspješnih manifestacija, večeri Kur'ana, mevlude, hatme itd.
Bošnjaci.Net: Kako je teklo poslovanje Mešihata za prethodnu godinu?
Muftija Grabus: Bio sam iznenađen činjenicom kada sam preuzeo vodstvo IZ da Mešihat IZ, na osnovu izvještaja, nije mogao pokrivati ni svoje funkcioniranje. Prvi put je Mešihat pozitivno poslovao u 2007. godini, to je za nas veliki uspjeh. Predsjednik Mešihata mora voditi računa i o ekonomskom i finansijskom poslovanju IZ.
Ramazan je odlična prilika za duhovno i mentalno osvježenje
Bošnjaci.Net: Također ste utemeljili zavod…
Muftija Grabus: Da, IZ je utemeljila Kulturno-obrazovni zavod Averroes. Već smo angažirali jednog uposlenika u tom Zavodu. Rođen je u Sloveniji i svoje školovanje je od osnovnog do univerzitetskog nivoa imao u Ljubljani. Naravno, svi ti projekti važni su i za širu društvenu Zajednicu.
Bošnjaci.Net: Kakve potencijale posjeduje IZ u Sloveniji?
Muftija Grabus: IZ u Sloveniji ima sjajan potencijal. Ima mlade i perspektivne univerzitetski obrazovane članove. Potrebno je tu snagu samo dobro artikulirati. Bio sam zbilja ohrabren i ponosan na teraviji u Mariboru 13. dan ramazana 1429. hidžretske godine. Vidio sam uspjeh petnaestogodišnjega rada i najbolje plodove imamskog djelovanja imama Ibrahim ef. Malanovića. U Mariboru ima značajan broj članova džemata inžinjera, ljekara, svršenika fakulteta društvenoga smjera itd. To je put uspjeha, zato je naš džemat u Mariboru primjer kako bi trebalo raditi. Dakle, potrebno je barem petanestak godina napornog rada i u cijeloj IZ u Sloveniji kako bismo imali značajnije pomake. U tom periodu će se odvojiti žito od kukolja.
Bošnjaci.Net: Uvaženi Muftija, u mjescu smo ramazanu, pa nam kažite kako su ga muslimani u Sloveniji dočekali i kako teku aktivnosti tokom ovog svetog mjeseca?
Muftija Grabus: Ramazan je odlična prilika za duhovno i mentalno osvježenje. Moderni stil života ne dozvoljava nam da uživamo u dunjalučkim blagodatima. Zato je ramazansko vrijeme puno milosti. Više čitamo Kur'an, češće viđamo drage osobe, razgovaramo i promoviramo vrijednosti koje su presudno važne za naše ljudsko dostojanstvo itd. Mi koji živimo izvan tradicionalnih sredina u kojima postoje muslimanski adeti, ustaljena prakasa poštivanja islamskih vrijednosti, pokušavamo napraviti jednu vrstu, rekao bih, instant islamskoga ambijenta. To je barem nakratko izvodivo u toku ramazana. Po mojim podacima i informacijama iz naših džemata ramazanska atmosfera je odlična. Ove godine smo u saradnji s Ambasadom Arapske Republike Egipat ugostili kariju Jusufa Nidaa iz Kaira. Šejh Jusuf briljantnim učenjem Kur'ana puni vjerničke duše i pokreće najbolje sokove vjere u našim tijelima. Planirano je da posjeti većinu džemata u Sloveniji. Imamo još dva hafiza, koji su naši gosti. Hafiz Bekim iz Tetova i hafiz Ibrahim iz Istanbula. Uz muderrisa Senad ef. Karišika, imama u Ljubljani, oni čine odličnu okosnicu za veoma raznolike aktivnosti u džematu Ljubljana. Inače u Ljubljani smo privremeno uredili novi prostor za mesdžid, ako Bog da, do izgradnje džamije. Naravno, imamo redovne aktivnosti u svim našim džemataima u Sloveniji.
Džamija na čekanju od 1969.
Bošnjaci.Net: Ovogodišnji ramazan muslimanima Slovenije, posebno Ljubljane, donio je posebnu radost. Nakon dogog čekanja na pragu ste da se ideja stara nekoliko decenija pretoči u djelo, odnosno da Ljubljančani napokon dobije džamiju. Zamolili bi vas da nam nešto kažete o historijatu same ideje izgradnje džamije u ovom gradu?
Muftija Grabus: Slovenije, posebno Ljubljane, donio je posebnu radost. Nakon dugog čekanja na pragu ste da se ideja stara nekoliko decenija pretoči u djelo, odnosno da Ljubljančani napokon dobiju džamiju. Zamolili bi vas da nam nešto kažete o historijatu same ideje izgradnje džamije u ovom gradu.
Prema arhivu IZ u Sloveniji rahmetli reisu-l-ulema Sulejman ef. Kemura posjetio je Ljubljanu u maju 1969. godine. Dvije godine ranije, tačnije 12. septembra 1967. osnovan je Odbor Islamske zajednice u Ljubljani. Dakle, u maju 1969. godine pokrenuta je ideja za izgradnju džamije u Ljubljani. U toku 39 godina čekanja na izgradnju džamije u Ljubljani promijenjeno je više lokacija. Tako je 1971. godine, razgovarano o lokaciji na Dečkovoj ulici, 1973. bila je aktualna lokacija na Tomačevskoj cesti u Stožicama. Urabnistički zavod je 1976., usvojio prijedlog lokacije na Pokopališkoj ulici i Šmartinskoj cesti, a 1979., na Žalama između Žalske ulice i Savske ceste. Nasuprot Plečnikovih Žala bila je aktualna lokacija 1987., a 2001., lokacija između Malog grabna i Ceste dveh cesarjev. Konačno, 2006. godine, ponuđena je lokacija za Bežigradom između Parmove i Kurilniške ulice. Podsjećam vas da je 1981. godine, bio raspisan, arhitektonski natječaj za izgradnju džamije u Ljubljani. Bilo je predviđeno da ukupna površina džamije sa pratećim prostorijama bude 760 m2. Danas je situacija potpuno drugačija. Nama je potreban daleko veći prostor sa pratećim sadržajima. Smjenjivale su se vlasti, gradonačelnici, rukovodstva IZ itd. a pitanje džamije ostajalo je neriješeno. Molim Uzvišenog Allaha da iz Svoje riznice nagradi sve one koji su na bilo koji način pomogli da se pitanje džamije održi »živim« svih ovih godina, te da nam pomogne da kupimo zemljište za džamiju.
Bošnjaci.Net: Ljubljana je jedini ex-jugoslovenski glavni grad čije vlasti su dugi niz godina zahtjeve Islamske zajednice ili gurale pod tepih ili izbjegavale da donesu odluku za izgradnju Islamskog centra. Zašto je trebalo ovako puno vremena da se donese pozitivna odluka? Šta je glavni razlog?
Muftija Grabus: Razloga ima sigurno više. Naravno, ja iznosim svoje viđenje tog problema. U Sloveniji je postojala jedna vrsta historijskog negativnog sjećanja osmanskog perioda na Balkanu. To je ostavilo snažan trag u književnosti, umjetnosti, historiji, narodnom sjećanju itd. To su neke snage koristile kao buđenje ili poticanje straha, što naravno nema veze sa muslimanima u Sloveniji. No, teško je to obijasniti ako nemate priliku iznijeti i drugačiji pogled na to pitanje. Sa globalizacijom došli su i novi trendovi: multireligioznost, multikultura itd., tako da je posljednjih desetak godina to pitanje postalo toliko intenzivno da su mediji imali značajnu ulogu u kreiranju javnoga mnijenja o džamiji. Dakle, s jedne strane je postojala ili potpuna ili tiha opstrukcija pitanja izgradnje džamije, i s druge strane nedovoljna artikuliranost toga problema unutar IZ. Nažalost, mi uopće nemamo arhivu o 40 godina borbe za izgradnju džamije, niti imamo monografije i sl. Mislim da je rukovodstvo Mešihata IZ u BiH, Hrvatskoj i Sloveniji pitanju džamije u Ljubljani pristupalo površno. Prioritet je bila Zagrebačka džamija, hvala Bogu da je to barem uspjelo. Od osamostaljenja IZ u Sloveniji, od 1994. godine učinjeno je mnogo, ali ipak ljubljanski džemat ostao je »zapušten«. Pristati na varijantu da dvadeset hiljada muslimana u Ljubljani ima 120 kvadrata na raspolaganju i za klanjanje i društevene aktivnosti dovoljno govori o našem stanju duha i odnosa prema samima sebi. Helem, besplodne rasprave o pitanju IKC u Ljubljani potpuno su umrtvile IZ u Sloveniji i u jednom trenutku dovele do ozbiljnih problema u njenom funkcioniranju.
Više me zanima šta o džamiji misle muslimani nego oni koji su se protivili
Bošnjaci.Net: Iako je bilo oprečnih mišljenja po pitanju izgradnje džamije u Ljubljani, posebno od strane, nazovimo desničara, ipak - kako su nemuslimani u Ljubljani i Sloveniji primili ovu vijest?
Muftija Grabus: U demokratskim sistemima imate uvijek grupe i za i protiv nekog pitanja. Mene sigurno više zanima šta o džamiji misle muslimani nego oni koji su se protivili. Njihovi stavovi su mi jasni, iznenade me ako su pozitivni. Značajan broj muslimana je s oduševljenjem primio vijest o kupovini zemljišta za džamiju. Neki su iznenađeni, kao komunalne službe u BiH, snijeg ih iznenadi u decembru ili januaru, kao da je elementarna nepogoda a ne normalna pojava. Tako su neki nakon četrdeset godina iznenađeni. Mi smo morali posuditi skoro 50% iznosa novca da bi se prijavili na natječaj za kupovinu zemljišta. Nažalost, ima i onih kojima je krivo što je IZ u poziciji kupiti zemljište. Molim Uzvišenog da ih uputi na Pravi put. Sada valja spustiti priču iz have u realnost, okaniti se beskorisnih rasprava i kupiti zemljište. Jasno je da nema džamije bez zemljišta. Ljubljana ima izuzetno stroge uvjete za građevinske objekte. Stoga je naš cilj u ovom trenutku kupiti zemljište za džamiju. Uglavnom, naše džematlije širom Slovenije osjećaju olakšanje i oduševljenje da se to pitanje konačno pokrenulo s mrtve tačke. Do sada nikada nije bilo mogućnosti kupiti zemljište, sada je to realnost. Od 31. jula teče rok za otkup zemljišta.
Slovenski mediji su značajno pomogli da se riješi pitanje džamije
Bošnjaci.Net: Šta je sa medijima, koliko su naklonjeni samom projektu?
Muftija Grabus: Slovenski mediji su značajno pomogli da se riješi to pitanje. Bilo je nekoliko izrazito kritičkih tekstova u kojima je analizirana sporost i neadekvatno rješavanje toga pitanja. Naravno, postoji povremeno još uvijek poneki tekst koji od toga pravi senzaciju. No, globalna medijska slika o džamiji pomogla je da se dođe do ovoga trenutka. I printani i elektronski mediji u Sloveniji za sada uglavnom korektno prate naše akcije za izgradnju džamije u Ljubljani. Mi smo im na tome zahvalni.
Bošnjaci.Net: Sa prethodnim pitanjima nije namjera vraćati se unazad ali nije suvišno pojasniti da je put za izgradnju džamije i budućeg Centra bio jako trnovit. Ipak, recite nam ideju projekta danas, kome u kakve će svrhe služiti?
Muftija Grabus: Potpuno ste u pravu. Put je bio trnovit, međutim, mi još nismo ni blizu našega cilja, što znači da će biti još prepreka koje ćemo morati savladavati predanim radom i ustrajnim saburom. Mi smo u protekle dvije godine potpuno preporodili IZ u Sloveniji. Naša ideja je da se vežemo za projekte koje nastojimo realizirati. Tek će na otvorenju IKC odahnuti svi dobronamjerni, a do tada raznorazne sitne duše imaju pune ruke posla.
Ideja je da IKC u Ljubljani ima džamiju, prostor za ibadete, obrazovne sadržaje, kulturne, sportske, društvene itd. Dakle, planirano je da se izgradi stambeni kompleks za uposlenike i musafire, učionice, amfiteatar, restoran, sportska dvorana itd. Centar bi trebao biti mjesto susreta muslimana Ljubljane i Slovenije, ali i susreta muslimana i naših susjeda Slovenaca i drugih. Arhitektonsko rješenje prepuštamo ekspertima, naravno uz jedan uvjet da to bude najljepša džamija u Evropskoj uniji.
Nema džamije bez zemljišta
Bošnjaci.Net: U kojem dijelu grada će biti kupljena zemlja na kojoj će džamija biti sagrađena?
Muftija Grabus: Lokacija za džamiju nalazi se za Bežigradom, između dvije ulice: Parmove i Kurilniške, 300 do 400 metara od sjedišta najpoznatijeg slovenskog dnevnog lista Delo. Lokacija omogućava da Ljubljana postane i dobije izgled multireligijskoga mjesta, te da su muslimani integrirani u grad Ljubljana.
Bošnjaci.Net: Koja je cijena cijelog projekta?
Muftija Grabus: Teško je dati procjenu cijeloga projekta jer se mi u ovom trenutku uglavnom fokusiramo na kupovinu zemljišta. Moja ideja je od početka bila jasna. Nema džamije bez zemljišta. Tek kada postanemo vlasnici zemlje idemo u drugu fazu, raspisivanje arhitektonskog natječaja za džamiju u Ljubljani.
Podsjećam vas da smo gradonačelnik Zoran Janković i ja u ime IZ u Sloveniji (30. maja 2007.) potpisali pismo o namjeri za izgradnju IKC u Ljubljani. U pismu je navedeno da će cijena kvadratnog metra biti 402,00 EUR-a. Tu cijenu dao je službeni vještak za procjenu zemljišta g. Rajko Srednik. Općinsko vijeće Ljubljane je koncem juna 2008. godine, usvojilo dopunjeni osnutak odluke za područje uređenja zemljišta za džamiju. Gradska općina Ljubljana je 18. jula 2008. godine objavila prodaju 11.364 metara kvadratnih zemljišta za izgradnju džamije. Rok za podnošenje ponuda bio je 28. juli 2008. Mešihat je na sjednici 14.7.2008. godine, donio odluku da se IZ-a prijavi, kada bude raspisan, na javni poziv za kupovinu zemljišta. IZ-a je preko Advokatske kancelarije "Miro Senica i advokati" ponudila 4.568.329,00 eura, što znači jedan euro više od početne cijene. To je simbolički dato zbog toga što se u većini gradova u svijetu zemlja dodjeljuje za izgradnju vjerskih objekata za simboličnu cijenu. No, mi moramo platiti zemlju i nemamo drugog izbora. U ovu cijenu nije uračunat porez na promet. Naravno, nisu uračunati ni komunalni troškovi. IKC će se zbog cijene morati graditi postepeno. Naša je obaveza kupiti zemljište. Tek kada budemo imali zemljište bit će realno govoriti o gradnji IKC u Ljubljani. Veliki donatori za izgradnju džamije uložit će sredstva tek kada budu sigurni da mi imamo zemljište i dozvole za izgradnju IKC. Svjesni smo da će biti teško kupiti zemljište, no to nije nemoguće.
Krajišnici prednjačili po donacijama
Bošnjaci.Net: Obradovani smo da je prije neki dan na Donatorskom iftaru bio uvaženi reisu-l-ulema dr. Mustafa-ef. Cerić, zatim gradonačelnik Ljubljane i brojni privrednici i druge značajne ličnosti. Sakupljena je značajna svota novca. Recite nam nešto o ovoj iftarskoj donatorskoj večeri, ko su bili donatori...
Muftija Grabus: Mi se maksimalno trudimo da iskoristimo naše lokalne potencijale. Priča o džamiji u Ljubljani toliko je kondenzirana da se nadam da će svi oni koji su godinama, kako bilježe starije džematlije, jedan je čak zapisivao koliko je ko obećavao novca, čekali ovu priliku pokazati dobro srce i velikodušnost. Moram priznati da su Krajišnici prednjačili po donacijama. Gradonačelnik Ljubljane g. Zoran Janković osobno je donirao pet hiljada eura, Rijaset IZ u BiH pedeset hiljda eura. Ostalo su donacije džematlija iz Slovenije i Hrvatske. Očekujemo da se u ovaj projekat uključe i oni koji još uvijek iz prikrajka promatraju kako će se razvijati akcija.
Bošnjaci.Net: Da li očekujete učešće u ovom projektu muslimana koji žive van Slovenije, odnosno kako na Zapadu tako i na Istoku?
Muftija Grabus: Projekat je preskup za naše okvire, stoga se mi trudimo barem kupiti zemljište. Imamo obećanja za pomoć izgradnje IKC, no ta obećanja je potrebno pretočiti u konkretno djelovanje. Pokucat ćemo na više vrata. Vidjet ćemo kakvi će biti odgovori.
Očekujemo podršku bošnjačke dijaspore
Bošnjaci.Net: Očekujete li učešće u akciji Bošnjaka iz dijaspore?
Muftija Grabus: Bilo bi to dobro jer je džamija u Ljubljani pitanje koje su pokrenuli Bošnjaci. Međutim, svjestan sam činjenice da ima previše zahtjeva iz BiH prema Bošnjacima u dijaspori. S druge strane Bošnjaci širom svijeta rješavaju infrastrukturna pitanja za svoje vjerske i kulturne potrebe. I konačno, nisam siguran koliko je uopće bošnjačka svekolika elita svjesna važnosti izgradnje IKC u Ljubljani. Mi očekujemo pomoć, no bošnjačka dijaspora je iscrpljena akcijama u posljednjih petnaestak godina. Stoga se posebno želim zahvaliti Vama, Esade, i web magazinu Bošnjaci.Net jer ste ovaj ramazan posvetili i pomoći izgradnji džamije u Ljubljani. Usprkos različitim izazovima uvjeren sam da ćemo imati značajnu pomoć iz bošnjačke dijaspore.
Bošnjaci.Net: Da li vam se neko javio i ponudio neku vrstu financijske i morale podrške od čelnika Islamske zajednice Bošnjaka van BiH, npr. Muftije, gl. Imami i dr.?
Muftija Grabus: Javljaju se uglavnom prijatelji. Neću ništa novo kazati ako ponovo naglasim da mi nemamo razvijenu svijest o zajedničkoj odgovornosti prema strateškim pitanjima, niti imamo istančan osjećaj o važnosti pojedinih projekata. U politici je veoma važan trenutak. Sada je trenutak za IKC u Ljubljani, ranije to nije bilo moguće, zato je važno iskoristiti ovu priliku. Pisao sam mailove i dopise na adrese vodećih osoba u dijaspori. Svi vodeći ljudi IZ u dijaspori izrazili su spremnost da nam pomognu.
Puno je prijatelja IZ uključeno u ovaj projekat. Reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić obećao je konkretnu pomoć. Naravno, nama je izrazito važna osobna podrška reisu-l-uleme u ovom projektu. Medžlis IZ u Sarajevu na čelu s glavnim imamom Ferid ef. Dautovićem i predsjednikom gosp. Jusufom Zahiragićem pripremaju donatorsku večer iza ramazana za džamiju u Ljubljani. Donatorsku večer planiramo organizirati i u Zenici, Bihaću, Cazinu itd. Radio BIR pokrenuo je kampanju za pomoć kupovine zemljišta za džamiju u Ljubljani. U tome nam pomažu i TV Sarajevo, TV Unsko-sanskog kantona, BM radio, Preporod, islamske informativne novine i mnogi drugi. Džemat Cirih ponudio je svoju pomoć, zato se zahvaljujem Sakib ef. Haliloviću i hadžiji Idrizu Fehratoviću. I Mešihat IZ Hrvatske na čelu s muftijom Šefkom ef. Omerbašićem znatno nam pomaže u ovom projektu. Već smo dobili konkretnu podršku od hafiza Senada Podojka iz Austrije itd. Podržavaju nas i prijatelji iz Norveške na čelu s glavnim imamom Senaid ef. Kobilicom. Svakako je potrebno naglasiti da smo dobili podršku i od dr. Senada Agića, glavnog imama Sjeverne Amerike. Naravno, puno je prijatelja iz Slovenije koji podržavaju ovaj projekat. Spomenut ću samo da je naš advokat Miro Senica do sada sav svoj angažman oko ovog projekta donirao za IKC. Svu službenu dokumentaciju koju je potrebno prevesti na engleski i ovjeriti besplatno je prevela g-đa Barbara Hočevar-Balon itd. Gosp. Ahmed Pašić kontaktira svoje prijatelje i nadamo se pozitivnim rezultatima.
Mi nismo naivni, nikada nismo vjerovali niti obećanjima niti »legendama« vezanim za džamiju. Pričale su se razne priče, te dogovorili se ovaj ili onaj za zamjenu zemljišta u Sarajevu i Ljubljani, te obećane neke basnoslovne svote novca od nekih sultanata, nazovi diplomata koji ionako nemaju odgovornosti u onome što obećavaju. Te priče samo odvlače pažnju od stvarnog problema. Možda je neko »plaćen« da plasira takve bajke da se ljudi zabavljaju, te da se usmjeri pažnja od stvarnog problema i angažmana oko rada na izgradnji IKC-a. Mi imamo kontakte s utjecajnim osobama iz prijateljskih zemalja. Oni će vjerovatno u znatnoj mjeri pomoći izgradnju IKC-a, a mi se moramo potruditi barem kupiti zemljište i osigurati dozvole za početak izgradnje džamije.
Kako postati donator-vakif
Bošnjaci.Net: S obzirom da su i Bošnjaci.Net ovogodišnju ramazansku akciju posvetili i akciji kupovine zemljišta i izgradnje džamije u Ljubljani, koji je najjednostavniji način uplate sredstava iz inozemstva?
Muftija Grabus: Sredstva se mogu uplatiti na sljedeći način:
U BiH:
Rijaset IZ-e u BiH, Zelenih beretki 17, sa naznakom za džamiju u Ljubljani na broj: 1602005500015065 otvoren pri Vakufskoj banci.
Iz bilo kojeg dijela svijeta na sljedeći način:
Islamic Community in the Republic of Slovenia
Grablovičeva 14,
1000 Ljubljana
Accaunt number: 0201 2025 7347 076,
IBAN = SI56 0201 2025 7347 076, SWIFT = LJBASI2X
Bank: Nova ljubljanska banka, d.d.
Trg Republike 2
1520 Ljubljana
Bošnjaci.Net: Po vašim procjenama - koliko dugo će trajati proces izgradnje odnosno završetka ovog historijski važnog projekta?
Muftija Grabus: Mi se u ovom trenutku fokusiramo na kupovinu zemljišta. Prema našim, ljudskim procjenama, to bi moglo trajati od pet do deset godina. Međutim, mi ne znamo planove Uzvišenog Stvoritelja.
Bošnjaci.Net: Želimo uspjeh Vama i svim članovima IZ u Sloveniji, i ako Bog da, da se što prije čuje ezan sa ljubljanske džamije!
Muftija Grabus: Amin. Hvala. Želim se zahvaliti Vama osobno i redakciji web magazina Bošnjaci.Net na svesrdnoj podršci IZ u Sloveniji. Molim Uzvišenog da vas poživi i da vam da svaki hajr.
 Muftija mr. Nedžad Grabus |
Muftija Grabus: Selam Vama i vašim čitaocima. Hvala Vam na tom pitanju. Dužnost muftije u Ljubljani obnašam od 1. juna 2006. Kao što je poznato, IZ u Sloveniji je 1994. godine usvojila svoj Statut. Od tada IZ u Sloveniji ima svoje organe: Sabor, Mešihat itd. U 2005. godini IZ je prolazila kroz specifičnu vrstu institucionalne krize. Tako da je svoje pravo morala štititi i putem sudstva. Mi nismo time mahali, ali je potrebno podsjetiti da je IZ u Sloveniji dobila sudske sporove i tako se pokazalo da je institucija važnija od pojedinaca. Zahvaljujući članovima organa IZ u Sloveniji i posebno upornosti, saburu i predanom radu u IZ Ibrahim ef. Malanoviću, tadašnjem predsjedniku Mešihata i tajniku Nevzetu Poriću, IZ je prevazišla krizu. No, bilo je znatno poljuljano povjerenje u IZ. Stoga smo mi od početka moga rada imali jasan cilj: pokušati postepeno vraćati povjerenje šire društvene zajednice u organe IZ. Bio je to naporan proces, neka iskustva su mi se trajno urezala u pamćenje, no ne želim lamentirati nad tim. Kad bude vrijeme progovorit ćemo i o pitanjima koja su zanimljiva za širu javnost.
Bošnjaci.Net: Nakon određenih problema, razilaženja, pa i sudskog spora, da li je IZ uspjela vratiti povjerenje svojih članova i onih koji pretendiraju to biti?
Muftija Grabus: Uglavnom, IZ je vratila povjerenje džematlija, a džematlije su to svesrdno nagradile, podržavajući naše projekte. U januaru 2007. usvojen je novi Statut IZ. Na osnovu tog Statuta provedeni su izbori za sve organe IZ u Sloveniji. U julu 2007. potpisali smo sporazum s vladom Republike Slovenije o pravnom položaju IZ, a u agustu 2007. konačno su postavljena odgovarajuća obilježja na mezare bošnjačkih vojnika u Logu pod Mangartom. Uz sve to IZ je realizirala nekoliko značajnih projekata. Kupljena je vakufska kuća u blizini Ljubljane. To je vlasništvo IZ i miraz ove administracije IZ u Sloveniji. IZ je ranije izdvajala značajna sredstva za plaćanje kirije. Hvala Bogu, tome je došao kraj. Kompletna sredstva prikupljena su od ljudi velikog srca iz BiH i Slovenije. Zatim smo kupili novi objekat za potrebe džemata Ljubljana koji pruža odlične uvjete za prijelazno rješenje džematu do izgradnje IKC-a. Kroz te projekte upoznao sam predivne ljude, ponosne u svojoj vjeri i dostojne vakife, koji ne prigovaraju za učinjeno dobro. Naravno, svuda ima negativaca, zašto bi džemati u Sloveniji bili izuzetak. Dunjaluk nije džennet. Godine »ljenčarenja« nije lahko nadoknaditi, stoga su oponenti i zagovornici statusa nerada glasniji u diskusijama od onih koji predano rade. No, hvala Uzvišenom Bogu, nastaje jezgro aktivista koji se umiju nositi sa izazovima rada na Božijem putu. I drugi naši džemati znatno su napredovali: Maribor, Trbovlje, Jesenice, Postojna, Kočevje itd. Angažirali smo mlade imame u Trbovlju i Kopru. Pomogli džematu Tržič da redovno obavljaju aktivnosti itd. U medijskom smislu IZ je znatno napredovala. Objavljeno je desetine afirmativnih priloga o IZ u Sloveniji. Naša web stranica www.islamska-skupnost.si, koja je u većem dijelu na slovenačkom jeziku, za godinu i pol dana otvorena je blizu četiri stotine hiljada puta. To se više radi volonterski, a ipak smo ponosni na tu činjenicu. Osim toga, organizirali smo nekoliko veoma uspješnih manifestacija, večeri Kur'ana, mevlude, hatme itd.
 Naravno svuda ima negativaca, zašto bi džemati u Sloveniji bili izuzetak. Dunjaluk nije džennet. Godine »ljenčarenja« nije lahko nadoknaditi, stoga su oponenti i zagovornici statusa nerada glasniji u diskusijama od onih koji predano rade. No, hvala Uzvišenom Bogu nastaje jezgro aktivista koji se znaju nositi sa izazovima rada na Božijem putu. I drugi naši džemati znatno su napredovali: Maribor, Trbovlje, Jesenice, Postojna, Kočevje itd. Angažirali smo mlade imame u Trbovlju i Kopru. Pomogli džematu Tržič da redovno obavljaju aktivnosti itd. U medijskom smislu IZ je znatno napredovala. Objavljeno je desetine afirmativnih priloga o IZ u Sloveniji. Naša web stranica www.islamska-skupnost.si, koja je u većem dijelu na slovenskom jeziku, za godinu i pol dana otvorena je blizu četiri stotine hiljada puta. To se više radi volonterski, a ipak smo ponosni na tu činjenicu.IZ u Sloveniji ima sjajan potencijal. Ima mlade i perspektivne univerzitetski obrazovane članove. Potrebno je tu snagu samo dobro artikulirati. Bio sam zbilja ohrabren i ponosan na teraviji u Mariboru 13. dan ramazana 1429. hidžretske godine. Vidio sam uspjeh petnaestogodišnjega rada i najbolje plodove imamskog djelovanja imama Ibrahim ef. Malanovića. Ramazan je odlična prilika za duhovno i mentalno osvježenje. Moderni stil života ne dozvoljava nam da uživamo u dunjalučkim blagodatima. Zato je ramazansko vrijeme puno milosti. Više čitamo Kur'an, češće viđamo drage osobe, razgovaramo i promoviramo vrijednosti koje su presudno važne za naše ljudsko dostojanstvo itd. Mi koji živimo izvan tradicionalnih sredina u kojima postoje muslimanski adeti, ustaljena prakasa poštivanja islamskih vrijednosti pokušavamo napraviti jednu vrstu, rekao bih, instant islamskoga ambijenta. Prema arhivu IZ u Sloveniji rahmetli reisu-l-ulema Sulejman ef. Kemura posjetio je Ljubljanu u maju 1969. godine. Dvije godine ranije, tačnije 12. septembra 1967. osnovan je Odbor Islamske zajednice u Ljubljani. Dakle, u maju 1969. godine pokrenuta je ideja za izgradnju džamije u Ljubljani. U toku 39 godina čekanja na izgradnju džamije u Ljubljani promijenjeno je više lokacija. Tako je 1971. godine, razgovarano o lokaciji na Dečkovoj ulici, 1973. bila je aktualna lokacija na Tomačevskoj cesti u Stožicama. Urabnistički zavod je 1976. usvojio prijedlog lokacije na Pokopališkoj ulici i Šmartinskoj cesti, a 1979., na Žalama između Žalske ulice i Savske ceste. Nasuprot Plečnikovih Žala bila je aktualna lokacija 1987., a 2001., lokacija između Malog grabna i Ceste dveh cesarjev. Konačno, 2006. godine, ponuđena je lokacija za Bežigradom između Parmove i Kurilniške ulice.U Sloveniji je postojala jedna vrsta historijskog negativnog sjećanja osmanskog perioda na Balkanu. To je ostavilo snažan trag u književnosti, umjetnosti, historiji, narodnom sjećanju itd. To su neke snage koristile kao buđenje ili poticanje straha, što naravno nema veze sa muslimanima u Sloveniji. No, teško je to obijasniti ako nemate priliku iznijeti i drugačiji pogled na to pitanje. Muftija Grabus: Dostojanstveno uspravljanje Islamske zajednicu u Sloveniji Pristati na varijantu da dvadeset hiljada muslimana u Ljubljani ima 120 kvadrata na raspolaganju i za klanjanje i društevene aktivnosti dovoljno govori o našem stanju duha i odnosa prema samima sebi. Helem, besplodne rasprave o pitanju IKC u Ljubljani potpuno su umrtvile IZ u Sloveniji i u jednom trenutku dovele do ozbiljnih problema u njenom funkcioniranju. U demokratskim sistemima imate uvijek grupe i za i protiv nekog pitanja. Mene sigurno više zanima šta o džamiji misle muslimani nego oni koji su se protivili. Njihovi stavovi su mi jasni, iznenade me ako su pozitivni. Značajan broj muslimana je s oduševljenjem primio vijest o kupovini zemljišta za džamiju. Neki su iznenađeni, kao komunalne službe u BiH, snijeg ih iznenadi u decembru ili januaru, kao da je elementarna nepogoda a ne normalna pojava. Sada valja spustiti priču iz have u realnost, okaniti se beskorisnih rasprava i kupiti zemljište. Jasno je da nema džamije bez zemljišta. Ljubljana ima izuzetno stroge uvjete za građevinske objekte. Stoga je naš cilj u ovom trenutku kupiti zemljište za džamiju. Uglavnom, naše džematlije širom Slovenije osjećaju olakšanje i oduševljenje da se to pitanje konačno pokrenulo s mrtve tačke. Do sada nikada nije bilo mogućnosti kupiti zemljište, sada je to realnost. Od 31. jula teče rok za otkup zemljišta.Centar bi trebao biti mjesto susreta muslimana Ljubljane i Slovenije, ali i susreta muslimana i naših susjeda Slovenaca i drugih. Arhitektonsko rješenje prepuštamo ekspertima, naravno uz jedan uvjet, da to bude najljepša džamija u Evropskoj uniji. |
Muftija Grabus: Bio sam iznenađen činjenicom kada sam preuzeo vodstvo IZ da Mešihat IZ, na osnovu izvještaja, nije mogao pokrivati ni svoje funkcioniranje. Prvi put je Mešihat pozitivno poslovao u 2007. godini, to je za nas veliki uspjeh. Predsjednik Mešihata mora voditi računa i o ekonomskom i finansijskom poslovanju IZ.
Bošnjaci.Net: Također ste utemeljili zavod…
Muftija Grabus: Da, IZ je utemeljila Kulturno-obrazovni zavod Averroes. Već smo angažirali jednog uposlenika u tom Zavodu. Rođen je u Sloveniji i svoje školovanje je od osnovnog do univerzitetskog nivoa imao u Ljubljani. Naravno, svi ti projekti važni su i za širu društvenu Zajednicu.
Bošnjaci.Net: Kakve potencijale posjeduje IZ u Sloveniji?
Muftija Grabus: IZ u Sloveniji ima sjajan potencijal. Ima mlade i perspektivne univerzitetski obrazovane članove. Potrebno je tu snagu samo dobro artikulirati. Bio sam zbilja ohrabren i ponosan na teraviji u Mariboru 13. dan ramazana 1429. hidžretske godine. Vidio sam uspjeh petnaestogodišnjega rada i najbolje plodove imamskog djelovanja imama Ibrahim ef. Malanovića. U Mariboru ima značajan broj članova džemata inžinjera, ljekara, svršenika fakulteta društvenoga smjera itd. To je put uspjeha, zato je naš džemat u Mariboru primjer kako bi trebalo raditi. Dakle, potrebno je barem petanestak godina napornog rada i u cijeloj IZ u Sloveniji kako bismo imali značajnije pomake. U tom periodu će se odvojiti žito od kukolja.
Bošnjaci.Net: Uvaženi Muftija, u mjescu smo ramazanu, pa nam kažite kako su ga muslimani u Sloveniji dočekali i kako teku aktivnosti tokom ovog svetog mjeseca?
Muftija Grabus: Ramazan je odlična prilika za duhovno i mentalno osvježenje. Moderni stil života ne dozvoljava nam da uživamo u dunjalučkim blagodatima. Zato je ramazansko vrijeme puno milosti. Više čitamo Kur'an, češće viđamo drage osobe, razgovaramo i promoviramo vrijednosti koje su presudno važne za naše ljudsko dostojanstvo itd. Mi koji živimo izvan tradicionalnih sredina u kojima postoje muslimanski adeti, ustaljena prakasa poštivanja islamskih vrijednosti, pokušavamo napraviti jednu vrstu, rekao bih, instant islamskoga ambijenta. To je barem nakratko izvodivo u toku ramazana. Po mojim podacima i informacijama iz naših džemata ramazanska atmosfera je odlična. Ove godine smo u saradnji s Ambasadom Arapske Republike Egipat ugostili kariju Jusufa Nidaa iz Kaira. Šejh Jusuf briljantnim učenjem Kur'ana puni vjerničke duše i pokreće najbolje sokove vjere u našim tijelima. Planirano je da posjeti većinu džemata u Sloveniji. Imamo još dva hafiza, koji su naši gosti. Hafiz Bekim iz Tetova i hafiz Ibrahim iz Istanbula. Uz muderrisa Senad ef. Karišika, imama u Ljubljani, oni čine odličnu okosnicu za veoma raznolike aktivnosti u džematu Ljubljana. Inače u Ljubljani smo privremeno uredili novi prostor za mesdžid, ako Bog da, do izgradnje džamije. Naravno, imamo redovne aktivnosti u svim našim džemataima u Sloveniji.
Bošnjaci.Net: Ovogodišnji ramazan muslimanima Slovenije, posebno Ljubljane, donio je posebnu radost. Nakon dogog čekanja na pragu ste da se ideja stara nekoliko decenija pretoči u djelo, odnosno da Ljubljančani napokon dobije džamiju. Zamolili bi vas da nam nešto kažete o historijatu same ideje izgradnje džamije u ovom gradu?
Muftija Grabus: Slovenije, posebno Ljubljane, donio je posebnu radost. Nakon dugog čekanja na pragu ste da se ideja stara nekoliko decenija pretoči u djelo, odnosno da Ljubljančani napokon dobiju džamiju. Zamolili bi vas da nam nešto kažete o historijatu same ideje izgradnje džamije u ovom gradu.
Prema arhivu IZ u Sloveniji rahmetli reisu-l-ulema Sulejman ef. Kemura posjetio je Ljubljanu u maju 1969. godine. Dvije godine ranije, tačnije 12. septembra 1967. osnovan je Odbor Islamske zajednice u Ljubljani. Dakle, u maju 1969. godine pokrenuta je ideja za izgradnju džamije u Ljubljani. U toku 39 godina čekanja na izgradnju džamije u Ljubljani promijenjeno je više lokacija. Tako je 1971. godine, razgovarano o lokaciji na Dečkovoj ulici, 1973. bila je aktualna lokacija na Tomačevskoj cesti u Stožicama. Urabnistički zavod je 1976., usvojio prijedlog lokacije na Pokopališkoj ulici i Šmartinskoj cesti, a 1979., na Žalama između Žalske ulice i Savske ceste. Nasuprot Plečnikovih Žala bila je aktualna lokacija 1987., a 2001., lokacija između Malog grabna i Ceste dveh cesarjev. Konačno, 2006. godine, ponuđena je lokacija za Bežigradom između Parmove i Kurilniške ulice. Podsjećam vas da je 1981. godine, bio raspisan, arhitektonski natječaj za izgradnju džamije u Ljubljani. Bilo je predviđeno da ukupna površina džamije sa pratećim prostorijama bude 760 m2. Danas je situacija potpuno drugačija. Nama je potreban daleko veći prostor sa pratećim sadržajima. Smjenjivale su se vlasti, gradonačelnici, rukovodstva IZ itd. a pitanje džamije ostajalo je neriješeno. Molim Uzvišenog Allaha da iz Svoje riznice nagradi sve one koji su na bilo koji način pomogli da se pitanje džamije održi »živim« svih ovih godina, te da nam pomogne da kupimo zemljište za džamiju.
Bošnjaci.Net: Ljubljana je jedini ex-jugoslovenski glavni grad čije vlasti su dugi niz godina zahtjeve Islamske zajednice ili gurale pod tepih ili izbjegavale da donesu odluku za izgradnju Islamskog centra. Zašto je trebalo ovako puno vremena da se donese pozitivna odluka? Šta je glavni razlog?
Muftija Grabus: Razloga ima sigurno više. Naravno, ja iznosim svoje viđenje tog problema. U Sloveniji je postojala jedna vrsta historijskog negativnog sjećanja osmanskog perioda na Balkanu. To je ostavilo snažan trag u književnosti, umjetnosti, historiji, narodnom sjećanju itd. To su neke snage koristile kao buđenje ili poticanje straha, što naravno nema veze sa muslimanima u Sloveniji. No, teško je to obijasniti ako nemate priliku iznijeti i drugačiji pogled na to pitanje. Sa globalizacijom došli su i novi trendovi: multireligioznost, multikultura itd., tako da je posljednjih desetak godina to pitanje postalo toliko intenzivno da su mediji imali značajnu ulogu u kreiranju javnoga mnijenja o džamiji. Dakle, s jedne strane je postojala ili potpuna ili tiha opstrukcija pitanja izgradnje džamije, i s druge strane nedovoljna artikuliranost toga problema unutar IZ. Nažalost, mi uopće nemamo arhivu o 40 godina borbe za izgradnju džamije, niti imamo monografije i sl. Mislim da je rukovodstvo Mešihata IZ u BiH, Hrvatskoj i Sloveniji pitanju džamije u Ljubljani pristupalo površno. Prioritet je bila Zagrebačka džamija, hvala Bogu da je to barem uspjelo. Od osamostaljenja IZ u Sloveniji, od 1994. godine učinjeno je mnogo, ali ipak ljubljanski džemat ostao je »zapušten«. Pristati na varijantu da dvadeset hiljada muslimana u Ljubljani ima 120 kvadrata na raspolaganju i za klanjanje i društevene aktivnosti dovoljno govori o našem stanju duha i odnosa prema samima sebi. Helem, besplodne rasprave o pitanju IKC u Ljubljani potpuno su umrtvile IZ u Sloveniji i u jednom trenutku dovele do ozbiljnih problema u njenom funkcioniranju.
Bošnjaci.Net: Iako je bilo oprečnih mišljenja po pitanju izgradnje džamije u Ljubljani, posebno od strane, nazovimo desničara, ipak - kako su nemuslimani u Ljubljani i Sloveniji primili ovu vijest?
Muftija Grabus: U demokratskim sistemima imate uvijek grupe i za i protiv nekog pitanja. Mene sigurno više zanima šta o džamiji misle muslimani nego oni koji su se protivili. Njihovi stavovi su mi jasni, iznenade me ako su pozitivni. Značajan broj muslimana je s oduševljenjem primio vijest o kupovini zemljišta za džamiju. Neki su iznenađeni, kao komunalne službe u BiH, snijeg ih iznenadi u decembru ili januaru, kao da je elementarna nepogoda a ne normalna pojava. Tako su neki nakon četrdeset godina iznenađeni. Mi smo morali posuditi skoro 50% iznosa novca da bi se prijavili na natječaj za kupovinu zemljišta. Nažalost, ima i onih kojima je krivo što je IZ u poziciji kupiti zemljište. Molim Uzvišenog da ih uputi na Pravi put. Sada valja spustiti priču iz have u realnost, okaniti se beskorisnih rasprava i kupiti zemljište. Jasno je da nema džamije bez zemljišta. Ljubljana ima izuzetno stroge uvjete za građevinske objekte. Stoga je naš cilj u ovom trenutku kupiti zemljište za džamiju. Uglavnom, naše džematlije širom Slovenije osjećaju olakšanje i oduševljenje da se to pitanje konačno pokrenulo s mrtve tačke. Do sada nikada nije bilo mogućnosti kupiti zemljište, sada je to realnost. Od 31. jula teče rok za otkup zemljišta.
Bošnjaci.Net: Šta je sa medijima, koliko su naklonjeni samom projektu?
Muftija Grabus: Slovenski mediji su značajno pomogli da se riješi to pitanje. Bilo je nekoliko izrazito kritičkih tekstova u kojima je analizirana sporost i neadekvatno rješavanje toga pitanja. Naravno, postoji povremeno još uvijek poneki tekst koji od toga pravi senzaciju. No, globalna medijska slika o džamiji pomogla je da se dođe do ovoga trenutka. I printani i elektronski mediji u Sloveniji za sada uglavnom korektno prate naše akcije za izgradnju džamije u Ljubljani. Mi smo im na tome zahvalni.
Bošnjaci.Net: Sa prethodnim pitanjima nije namjera vraćati se unazad ali nije suvišno pojasniti da je put za izgradnju džamije i budućeg Centra bio jako trnovit. Ipak, recite nam ideju projekta danas, kome u kakve će svrhe služiti?
Muftija Grabus: Potpuno ste u pravu. Put je bio trnovit, međutim, mi još nismo ni blizu našega cilja, što znači da će biti još prepreka koje ćemo morati savladavati predanim radom i ustrajnim saburom. Mi smo u protekle dvije godine potpuno preporodili IZ u Sloveniji. Naša ideja je da se vežemo za projekte koje nastojimo realizirati. Tek će na otvorenju IKC odahnuti svi dobronamjerni, a do tada raznorazne sitne duše imaju pune ruke posla.
Ideja je da IKC u Ljubljani ima džamiju, prostor za ibadete, obrazovne sadržaje, kulturne, sportske, društvene itd. Dakle, planirano je da se izgradi stambeni kompleks za uposlenike i musafire, učionice, amfiteatar, restoran, sportska dvorana itd. Centar bi trebao biti mjesto susreta muslimana Ljubljane i Slovenije, ali i susreta muslimana i naših susjeda Slovenaca i drugih. Arhitektonsko rješenje prepuštamo ekspertima, naravno uz jedan uvjet da to bude najljepša džamija u Evropskoj uniji.
Bošnjaci.Net: U kojem dijelu grada će biti kupljena zemlja na kojoj će džamija biti sagrađena?
Muftija Grabus: Lokacija za džamiju nalazi se za Bežigradom, između dvije ulice: Parmove i Kurilniške, 300 do 400 metara od sjedišta najpoznatijeg slovenskog dnevnog lista Delo. Lokacija omogućava da Ljubljana postane i dobije izgled multireligijskoga mjesta, te da su muslimani integrirani u grad Ljubljana.
Bošnjaci.Net: Koja je cijena cijelog projekta?
Muftija Grabus: Teško je dati procjenu cijeloga projekta jer se mi u ovom trenutku uglavnom fokusiramo na kupovinu zemljišta. Moja ideja je od početka bila jasna. Nema džamije bez zemljišta. Tek kada postanemo vlasnici zemlje idemo u drugu fazu, raspisivanje arhitektonskog natječaja za džamiju u Ljubljani.
Podsjećam vas da smo gradonačelnik Zoran Janković i ja u ime IZ u Sloveniji (30. maja 2007.) potpisali pismo o namjeri za izgradnju IKC u Ljubljani. U pismu je navedeno da će cijena kvadratnog metra biti 402,00 EUR-a. Tu cijenu dao je službeni vještak za procjenu zemljišta g. Rajko Srednik. Općinsko vijeće Ljubljane je koncem juna 2008. godine, usvojilo dopunjeni osnutak odluke za područje uređenja zemljišta za džamiju. Gradska općina Ljubljana je 18. jula 2008. godine objavila prodaju 11.364 metara kvadratnih zemljišta za izgradnju džamije. Rok za podnošenje ponuda bio je 28. juli 2008. Mešihat je na sjednici 14.7.2008. godine, donio odluku da se IZ-a prijavi, kada bude raspisan, na javni poziv za kupovinu zemljišta. IZ-a je preko Advokatske kancelarije "Miro Senica i advokati" ponudila 4.568.329,00 eura, što znači jedan euro više od početne cijene. To je simbolički dato zbog toga što se u većini gradova u svijetu zemlja dodjeljuje za izgradnju vjerskih objekata za simboličnu cijenu. No, mi moramo platiti zemlju i nemamo drugog izbora. U ovu cijenu nije uračunat porez na promet. Naravno, nisu uračunati ni komunalni troškovi. IKC će se zbog cijene morati graditi postepeno. Naša je obaveza kupiti zemljište. Tek kada budemo imali zemljište bit će realno govoriti o gradnji IKC u Ljubljani. Veliki donatori za izgradnju džamije uložit će sredstva tek kada budu sigurni da mi imamo zemljište i dozvole za izgradnju IKC. Svjesni smo da će biti teško kupiti zemljište, no to nije nemoguće.
Bošnjaci.Net: Obradovani smo da je prije neki dan na Donatorskom iftaru bio uvaženi reisu-l-ulema dr. Mustafa-ef. Cerić, zatim gradonačelnik Ljubljane i brojni privrednici i druge značajne ličnosti. Sakupljena je značajna svota novca. Recite nam nešto o ovoj iftarskoj donatorskoj večeri, ko su bili donatori...
Muftija Grabus: Mi se maksimalno trudimo da iskoristimo naše lokalne potencijale. Priča o džamiji u Ljubljani toliko je kondenzirana da se nadam da će svi oni koji su godinama, kako bilježe starije džematlije, jedan je čak zapisivao koliko je ko obećavao novca, čekali ovu priliku pokazati dobro srce i velikodušnost. Moram priznati da su Krajišnici prednjačili po donacijama. Gradonačelnik Ljubljane g. Zoran Janković osobno je donirao pet hiljada eura, Rijaset IZ u BiH pedeset hiljda eura. Ostalo su donacije džematlija iz Slovenije i Hrvatske. Očekujemo da se u ovaj projekat uključe i oni koji još uvijek iz prikrajka promatraju kako će se razvijati akcija.
Bošnjaci.Net: Da li očekujete učešće u ovom projektu muslimana koji žive van Slovenije, odnosno kako na Zapadu tako i na Istoku?
Muftija Grabus: Projekat je preskup za naše okvire, stoga se mi trudimo barem kupiti zemljište. Imamo obećanja za pomoć izgradnje IKC, no ta obećanja je potrebno pretočiti u konkretno djelovanje. Pokucat ćemo na više vrata. Vidjet ćemo kakvi će biti odgovori.
Bošnjaci.Net: Očekujete li učešće u akciji Bošnjaka iz dijaspore?
Muftija Grabus: Bilo bi to dobro jer je džamija u Ljubljani pitanje koje su pokrenuli Bošnjaci. Međutim, svjestan sam činjenice da ima previše zahtjeva iz BiH prema Bošnjacima u dijaspori. S druge strane Bošnjaci širom svijeta rješavaju infrastrukturna pitanja za svoje vjerske i kulturne potrebe. I konačno, nisam siguran koliko je uopće bošnjačka svekolika elita svjesna važnosti izgradnje IKC u Ljubljani. Mi očekujemo pomoć, no bošnjačka dijaspora je iscrpljena akcijama u posljednjih petnaestak godina. Stoga se posebno želim zahvaliti Vama, Esade, i web magazinu Bošnjaci.Net jer ste ovaj ramazan posvetili i pomoći izgradnji džamije u Ljubljani. Usprkos različitim izazovima uvjeren sam da ćemo imati značajnu pomoć iz bošnjačke dijaspore.
Bošnjaci.Net: Da li vam se neko javio i ponudio neku vrstu financijske i morale podrške od čelnika Islamske zajednice Bošnjaka van BiH, npr. Muftije, gl. Imami i dr.?
Muftija Grabus: Javljaju se uglavnom prijatelji. Neću ništa novo kazati ako ponovo naglasim da mi nemamo razvijenu svijest o zajedničkoj odgovornosti prema strateškim pitanjima, niti imamo istančan osjećaj o važnosti pojedinih projekata. U politici je veoma važan trenutak. Sada je trenutak za IKC u Ljubljani, ranije to nije bilo moguće, zato je važno iskoristiti ovu priliku. Pisao sam mailove i dopise na adrese vodećih osoba u dijaspori. Svi vodeći ljudi IZ u dijaspori izrazili su spremnost da nam pomognu.
Puno je prijatelja IZ uključeno u ovaj projekat. Reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić obećao je konkretnu pomoć. Naravno, nama je izrazito važna osobna podrška reisu-l-uleme u ovom projektu. Medžlis IZ u Sarajevu na čelu s glavnim imamom Ferid ef. Dautovićem i predsjednikom gosp. Jusufom Zahiragićem pripremaju donatorsku večer iza ramazana za džamiju u Ljubljani. Donatorsku večer planiramo organizirati i u Zenici, Bihaću, Cazinu itd. Radio BIR pokrenuo je kampanju za pomoć kupovine zemljišta za džamiju u Ljubljani. U tome nam pomažu i TV Sarajevo, TV Unsko-sanskog kantona, BM radio, Preporod, islamske informativne novine i mnogi drugi. Džemat Cirih ponudio je svoju pomoć, zato se zahvaljujem Sakib ef. Haliloviću i hadžiji Idrizu Fehratoviću. I Mešihat IZ Hrvatske na čelu s muftijom Šefkom ef. Omerbašićem znatno nam pomaže u ovom projektu. Već smo dobili konkretnu podršku od hafiza Senada Podojka iz Austrije itd. Podržavaju nas i prijatelji iz Norveške na čelu s glavnim imamom Senaid ef. Kobilicom. Svakako je potrebno naglasiti da smo dobili podršku i od dr. Senada Agića, glavnog imama Sjeverne Amerike. Naravno, puno je prijatelja iz Slovenije koji podržavaju ovaj projekat. Spomenut ću samo da je naš advokat Miro Senica do sada sav svoj angažman oko ovog projekta donirao za IKC. Svu službenu dokumentaciju koju je potrebno prevesti na engleski i ovjeriti besplatno je prevela g-đa Barbara Hočevar-Balon itd. Gosp. Ahmed Pašić kontaktira svoje prijatelje i nadamo se pozitivnim rezultatima.
Mi nismo naivni, nikada nismo vjerovali niti obećanjima niti »legendama« vezanim za džamiju. Pričale su se razne priče, te dogovorili se ovaj ili onaj za zamjenu zemljišta u Sarajevu i Ljubljani, te obećane neke basnoslovne svote novca od nekih sultanata, nazovi diplomata koji ionako nemaju odgovornosti u onome što obećavaju. Te priče samo odvlače pažnju od stvarnog problema. Možda je neko »plaćen« da plasira takve bajke da se ljudi zabavljaju, te da se usmjeri pažnja od stvarnog problema i angažmana oko rada na izgradnji IKC-a. Mi imamo kontakte s utjecajnim osobama iz prijateljskih zemalja. Oni će vjerovatno u znatnoj mjeri pomoći izgradnju IKC-a, a mi se moramo potruditi barem kupiti zemljište i osigurati dozvole za početak izgradnje džamije.
Bošnjaci.Net: S obzirom da su i Bošnjaci.Net ovogodišnju ramazansku akciju posvetili i akciji kupovine zemljišta i izgradnje džamije u Ljubljani, koji je najjednostavniji način uplate sredstava iz inozemstva?
Muftija Grabus: Sredstva se mogu uplatiti na sljedeći način:
U BiH:
 Skica lokacije zemljišta |
Iz bilo kojeg dijela svijeta na sljedeći način:
Islamic Community in the Republic of Slovenia
Grablovičeva 14,
1000 Ljubljana
Accaunt number: 0201 2025 7347 076,
IBAN = SI56 0201 2025 7347 076, SWIFT = LJBASI2X
Bank: Nova ljubljanska banka, d.d.
Trg Republike 2
1520 Ljubljana
Bošnjaci.Net: Po vašim procjenama - koliko dugo će trajati proces izgradnje odnosno završetka ovog historijski važnog projekta?
Muftija Grabus: Mi se u ovom trenutku fokusiramo na kupovinu zemljišta. Prema našim, ljudskim procjenama, to bi moglo trajati od pet do deset godina. Međutim, mi ne znamo planove Uzvišenog Stvoritelja.
Bošnjaci.Net: Želimo uspjeh Vama i svim članovima IZ u Sloveniji, i ako Bog da, da se što prije čuje ezan sa ljubljanske džamije!
Muftija Grabus: Amin. Hvala. Želim se zahvaliti Vama osobno i redakciji web magazina Bošnjaci.Net na svesrdnoj podršci IZ u Sloveniji. Molim Uzvišenog da vas poživi i da vam da svaki hajr.