Glavni ekspert američkog Državnog sekretarijata za pitanja ratnih zločina ambasador Clint Williamson pozdravio je hapšenje bivšeg lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića, ocjenjujući ga kao dobar znak za evropsku budućnost vlade u Beogradu.

Williamson dodaje da bi hapšenje trebalo zabrinuti bivšeg vojnog komandanta bosanskih Srba Ratka Mladića, koji još izmiče pravdi.

Karadžić, protiv koga je Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju podigao optužnicu za genocid i zločine protiv čovječnosti, smatran je najtraženijim bjeguncem u Evropi. Njegovo hapšenje u Srbiji poslije 13 godina bjekstva posebno raduje Williamsona, američkog ambasadora za ratne zločine i iskusnog federalnog tužioca koji je sedam godina radio u Haškom tribunalu.

U razgovoru za Glas Amerike, Williamson kaže da su na četverogodišnji rat u Bosni i Hercegovini, koji je započeo 1992. godine, u velikoj mjeri utjecali ciljevi samog Karadžića, koji je primijenio kampanju etničkog čišćenja Bošnjaka i Hrvata kako bi izvojevao srpsku mini državu.

"On je otvorio logore u kojima su ljudi držani pod stravičnim uvjetima, upustio se u opsadu Sarajeva, u kojoj je taj grad neprekidno granatiran, gdje su snajperisti pucali na civile koji su pokušavali da se bave svakodnevnim, običnim poslovima. Širom Bosne i Hercegovine zabilježene su brojne, brojne epizode masovnih ubistava, u kojima su snage pod njegovom komandom napadale civile, i u namjeri da ih protjeraju i eliminiraju njihovo prisustvo, ubile na hiljade…", podvlači Williamson.

Karadžić je uhapšen svega nekoliko dana poslije komemoracije (kojoj je prisustovao Williamson) najtežeg ratnog zločina, masakra oko osam hiljada muslimanskih muškaraca i dječaka u Srebrenici, "sigurnoj zoni" Ujedinjenih nacija koju su osvojile srpske snage.

Američki ambasador kaže da su NATO snage, koje su intervenirale kako bi okončale rat 1996. godine, vjerovatno u početku imale priliku da uhvate Karadžića, ali u tome nisu uspjele i on je počeo da se krije – u Bosni a kasnije i u Srbiji, pretpostavlja se uz neki stepen zaštite od strane vlasti.

Williamson kaže da je prekretnica u slučaju Karadžić očigledno bio dolazak na vlast nove prozapadne vlade u Beogradu ranije ovog mjeseca, za koju kaže da će politički imati koristi od hapšenja Karaždića, i okretanja leđa novijoj srpskoj historiji ispunjenoj nasiljem.

"Njegovo hapšenje će imati velike posljedice. Srpska integracija u EU i NATO je bila zakočena zbog činjenice da vlasti u Beogradu nisu sarađivale sa Haškim tribunalom, da nisu učinile sve u njihovoj moći da riješe otvorena pitanja, a posebno da uhapse bjegunce. Zato vjerujem da će se na njih veoma pozitivno odraziti činjenica da je uhvaćen jedan od najvažnijih bjegunaca", kaže američki ambasador za ratne zločine.

Poslije hapšenja Karadžića, na slobodi su jedino još ostali njegov bivši vojni komandant Ratko Mladić i drugi nekadašnji visoki zvaničnik Republike Srpske Krajine, Goran Hadžić. Williamson ocjenjuje da će ovosedmično hapšenje sigurno uznemiriti Mladića, čovjeka koji je direktno pokrenuo masakr u Srebrenici.

"On je danas sigurno veoma nervozan čovjek. Uvjeren sam da je bio prilično opušten, misleći da srpska vlada neće poduzeti mjere protiv njega, i da sve što treba da učini jeste da nastavi da se krije, i izdrži još malo, pa će se na kraju tribunal zatvoriti, a on će biti slobodan. Zato vjerujem da je ovo veoma zabrinjavajući signal za njega i one koji ga podržavaju", ocjenjuje Williamson.

Haški tribunal trebalo je da završi sva suđenja do kraja ove godine i razmotri sve žalbe do 2010. Williamson kaže da je uvjeren da postoji konsenzus među članicama Vijeća sigurnosti UN-a da se produži mandat tom sudu koliko god je potrebno kako bi se završilo sušenje Karadžiću i svi preostali slučajevi.