Suradnik Bošnjaci.net iz Turske proteklih dana sastao se sa Bošnjakinjom Ajšom Kulin, istaknutom turskom književnicom i poslanicom Turske u EU, koja navodno vodi porijeklo od potomaka Kulina bana.

Razgovarao: Ajdin RAKIĆ

AJŠA KULIN (tur. AYªE KULIN), rođena je u Istanbulu kao dijete bosanskih muhadžera koji su davne 1901. godine napustili Bosnu i preselili se u Istanbul. Završila je književnost na američkom ženskom koledžu na Uskudaru. Dugo godina se bavila novinarstvom, a zatim se posvetila pisanju proze. Kulin je danas među najpoznatijim piscima u Turskoj. Dobitnik je niza vrijednih nagrada i priznanja. Autor je sljedećih djela: OKRENI LICE SUNCU / GÜNEªE DÖN YÜZÜNÜ (priče), SLATKI MIR / B?R TATLI HUZUR (biografija), SLIKE FOTO SABAHA / FOTO SABAH RES?MLER? (priče), MOJE IME JE AJLIN / ADI AYL?N (biografija), PROSTRANA VREMENA / GEN?ª ZAMANLAR (priče), U MENI JE DJUL RUMENI / ?Ç?MDE KIZIL B?R GÜL G?B? (deneme), MOM OCU / BABAMA (poezija), BEZ DAHA / NEFES NEFESE (roman), VISIBABE / KARDELENLER ( rad-djevojkama koje se ne školuju), NOCNI ZVUCI / GECE SESLER? (roman), DAN /GÜN (roman), JEDNOM U DAVNA VREMENA / B?R VARMIª B?R YOKMUª (priče) te bestseleri u Turskoj ali i u Evropi SEVDAL?NKA (roman), FÜREYA (biografija), MOST / KÖPRÜ (roman),

BOŠNJACI.net: Vaše prezime izaziva veliku pažnju. Da li postoji neka povezanost između porodice Kulin i bosanskih „banova“?
AJŠA KULIN: Moja porodica je došla u Istanbul 1901. godine. Kulin prezime su počeli koristiti u Turskoj, čak prije uvođenja zakona o prezimenu, što su nastavili i kasnije. Za vrijeme školovanja u Njemačkoj, moj otac i amidza su, da bi Njemcima radi izgovora bilo lakše, prezime Kulinović skratili u Kulin. I od tada su ostali poznati kao Kulini i Kilinleri.
Prema nekim mojim saznanjima moj djed koji je bio bosanski beg, pisao je posebnim pismom - alhamijado bosancica - kojim su se koristili bošnjački begovi međusobno. Išareti su takvi da dokazuju da je ustvari moja porodica u srodstvu sa Kulin-banom. Nakon što su Turci osvojili Bosnu, moja porodica je imala i dalje značajnu ulogu u državi zajedno sa ostalim bosanskim porodicama Čengićima i Dumičevićima. Moja porodica, također ne pripada porodicama koje su došle u Bosnu iz Anadolije, odnosno koje imaju tursko porijeklo. Kulini su slovenskog porijekla i od VII vijeka žive u Bosni. Kulini, koji su prethodno bili pripadnici Crkve Bosanske dolaskom Osmanlija prelaze u Islam. Nije teško shvatiti njihov prelazak, kada znamo da su ovi sljedbenici Crkve Bosanske bili mučeni i od strane svoje crkve i od strane drugih hrišćana. Spas su pronašli u Islamu.


BOŠNJACI.net: Nakon završetka ratova koji su se desili na prostorima bivše Jugoslavije, a koji je zabilježio nevidjen genocid i najveće zločine nakon Drugog svjetskog rata u Bosni i Hercegovini, u turskoj javnosti se pojavljuje roman „Sevdalinka“, koji govori o početku rata u Jugoslaviji, agresiji na BiH i patnjama Bošnjaka. Koja je poruka „Sevdalinke“?
AJŠA KULIN: „Sevdalinka“ je napisana sa ciljem da čitaocima u Turskoj prenesem dio onoga što se dešavalo u toku rata u Bosni i Hercegovini. Koliko god da smo bili blizu jedni drugima, nismo bili u potpunosti svjesni onoga što se dešavalo tamo. Zapad je uspio da prekrije svoje prljavo lice. Zbog toga sam odlučila da napišem roman i pretočim tamošnja dešavanja, jer roman se lakše čita nego historijske knjige. U svakom slučaju svaki čitaoc „Sevdalinke“ ocijenit će sam, šta se tamo dešavalo i kako se sve završilo.

BOŠNJACI.net: Roman je preveden na bosanki jezik i izazvao je veliko interesovanje. Da li „Sevdalinku“ možemo nazvati „poklon domovini“?
AJŠA KULIN: Po meni, to je poklon koji su ustvari Bošnjaci meni poklonili. Jer do tada, ja sam bila zaljubljenik Zapada. Divila sam se Zapadu. I dok sam pisala „Sevdalinku“ shvatila sam ko su Zapadnjaci i zapadnjački mediji. Napokon su pokazali svoje pravo lice.

Naslovnica romana "Sevdalinka", objavljenog prvi put 1999 za koji se danas priprema 61 novo izdanje. "Sevdalinka" je 1999 izabrana za najbolji roman objavljen te godine u Turskoj. AJŠA KULIN: „Sevdalinka“ je napisana sa ciljem da čitaocima u Turskoj prenesem dio onoga što se dešavalo u toku rata u Bosni i Hercegovini. Koliko god da smo bili blizu jedni drugima, nismo bili u potpunosti svjesni onoga što se dešavalo tamo. Zapad je uspio da prekrije svoje prljavo lice.

BOŠNJACI.net: Pored „Sevdalinke“ autorica ste mnogih djela koja su dosta čitana i nagrađivana. Posebno se izdvaja "Bez daha" / "Nefes nefese“ roman koji opisuje ljubav i istovremeno tragični period Jevreja u kojem su Turci pomogli Jevrejima. Da li je nakon štampanja knjige došlo do neke promjene u odnosima između Jevreja i Turaka?
AJŠA KULIN: Mi smo živjeli sa Jevrejima bez ikakavih problema. Među nama je vladala ljubav i poštovanje. Mješoviti brakovi su također prisutni i u mnogim današnjim porodicama se na to gleda normalno. Dok je Istanbul bio pod okupacijom stranih sila Engleske, Francuske i Italije, jedini (nemuslimanski) manjinski narod koji je stajao na strani Turske, odnosno koji nije izdao Turke bili su Jevreji. Turci ovo nikad nisu zaboravili. Možda bi pogriješila kada bih rekla da je roman promijenio nešto, jer među nama ničega nije bilo.



BOŠNJACI.net: Bavili ste se novinarstvom i radili ste u raznim časopisima. U posljednje vrijeme imali ste ulogu i scenariste. Kako danas provodite vrijeme i šta imate u planu?
AJŠA KULIN: U rukama imam roman koji opisuje godine okupacije Istanbula. Kao u svim mojim romanima, kao podloga stoje dokumentacije i historijski događaji. Roman će se najdalje do oktobra mjeseca naći na tržištu. Za romane “Köprü“ i „Geniº zamanlar“ već su snimljene serije. “Geniº zamanlar“ pišem u nastavcima svake nedjelje za „story line“. Radim i na drugim scenarijima. Imam gostovanja u zemlji i inostranstvu. Nakon toga slijedi odmor. Ljeto ću provesti sa djecom i unučadima koji žive u inostranstvu. Od septembra ću ponovo početi sa radom.

BOŠNJACI.net: Vratimo se malo Bosni i Bošnjacima. Kako je na Vas kao spisateljicu uticala nedavna presuda Međunarodnog suda pravde za genocid nad Bošnjacima počinjen u Bosni i Hercegovini?
AJŠA KULIN: Razočarana sam. Zapad je Zapad, kršćansko-hrišćanski pripadnik jednog kluba i članovi toga kluba se ponašaju nepravedno prema ostalim ne-članovima. Zbog toga mi moramo osnovati naš klub, demokratskim i pravnim putem. Početi sa ekonomskim uzdizanjem, napredovati tehnološki, staviti osjećanja u jednu ravan i tako doći do željenog cilja ne kao osjećajni već kao pametni ljudi.



BOŠNJACI.net: Odnosi između Turske i Bosne tradicionalno su dobri. Isto tako, u Turskoj živi veliki broj Bošnjaka. Koliko je važno održavati dobre odnose između ove dvije zemlje?
AJŠA KULIN: Nažalost, iz godine u godinu ovi odnosi slabe. Bošnjaci koji žive ovdje izloženi su asimilaciji. Isto tako uz pomoć stranih sila, ostali na Balkanu su izloženi također asimilaciji, posebno od strane Srbije. Bošnjaci, gdje god da živimo i gdje god da se nalazimo trebamo biti jedno. Kamo sreće da smo više oragnizovaniji.

BOŠNJACI.net: Jeste li bili u Bosni?
AJŠA KULIN: Da, i to prije i poslije izdavanja knjige. Ukupno 3 puta.

BOŠNJACI.net: Da li ste ikad imali saradnju sa bosanskim piscima?
AJŠA KULIN: Nažalost ne! Najveći problem svega toga je jezik. Sa mojim izdavačem čak nisam uspjela da razmijenim dvije riječi.

BOŠNJACI.net: Rekli ste da odnosi Bošnjaka u Turskoj sa domovinom vremenom slabe. Kako učvrstiti veze?
AJŠA KULIN: Ja, kao književnica smatram da se ovi odnosi mogu učvrstiti putem raznih kulturnih manifestacija, kao što su festivali folklora, koncerti i razne izložbe. Veliku prednost dajem umjetnosti.