Medžida Kreso, predsjednica Suda BiH

Glavni tužilac BiH Marinko Jurèeviæ i predsjednik Visokog sudskog i tužilaèkog vijeæa BiH Branko Periæ predstavili su nedavno novinarima strategiju za procesuiranje predmeta ratnih zloèina u BiH, u èijoj izradi nisu sudjelovali predstavnici Suda BiH, kao jedine sudske institucije koja ima izvornu nadležnost za predmete ratnih zloèina, kazala je juèer predsjednica Suda BiH Medžida Kreso.

Pojedinaène odluke

- Ova strategija zasnovana je na dokumentu \"Analiza procjene sposobnosti tužilaštava, sudova i policijskih organa u BiH za postupanje u predmetima ratnih zloèina\", koji je saèinila radna grupa u kojoj nisu uèestvovali predstavnici Suda BiH, a neukljuèenje Suda BiH u ovako važno pitanje izazvalo je zabrinutost ove institucije - rekla je Kreso.
Potpuno je jasno da æe, zbog velikog broja predmeta i njihove prirode, neke predmete ratnih zloèina Sud BiH ustupiti drugim sudovima na dalje postupanje, ali tek nakon što Sud, u svakom pojedinaènom predmetu, donese odluku o ustupanju, ukoliko za to postoje opravdani razlozi, smatra Kreso.
Ona je dodala da je važno imati u vidu èinjenicu da Tužilaštvo BiH i pored svoje tehnièke opremljenosti, ne može provesti veliki broj istraga sa svojim ogranièenim resursima, \"pogotovo cijeneæi složenost i obim ovakvih predmeta\", prenosi Onasa.
- Meðutim, važno je ukazati na to da ni Tužilaštvo BiH, niti radna grupa, koja je saèinila navedenu analizu, ne mogu praviti strategiju suðenja za ratne zloèine, koja bi ukljuèivala podjelu nadležnosti u ovim predmetima meðu tužilaštvima, odnosno sudovima, a da prethodno ne postoji odluka Suda BiH u svakom pojedinom predmetu - rekla je predsjednica Suda BiH.
Istakla je da nije jasno na koje se sve predmete odnosi izložena strategija, niti je jasna metodologija na osnovu koje je vršena analiza potrebnih kapaciteta.

Mukotrpan rad

Prema njenim rijeèima, bez harmonizacije kriviènog zakonodavstva u ovoj državi ne može se praviti bilo kakva strategija o prebacivanju predmeta na entitetski nivo.
- Takva strategija, izmeðu ostalog, dovodi u pitanje znaèaj i autoritet Suda BiH, kao institucije na kojoj su mukotrpnim radom domaæih i meðunarodnih struènjaka uspostavljene pretpostavke za procesuiranje predmeta ratnih zloèina, u skladu s najvišim meðunarodnim standardima - kazala je Kreso.
Dodala je da je Sud BiH spreman sudjelovati u svakom projektu, koji æe voditi prema rješenju ovih problema, ali ne vidi razlog za njegovo iskljuèenje, \"kao što je bio sluèaj u izradi ove strategije\".

Jaèanje kapaciteta

- Državna strategija o kojoj su govorili Jurèeviæ i Periæ morala bi podrazumijevati i kontinuirano jaèanje kapaciteta Suda i Tužilaštva BiH imajuæi u vidu prijedloge Evropske komisije od 9. novembra 2005. godine i odluku Vijeæa Evrope od 30. januara ove godine na osnovu kojih su Vijeæe ministara BiH i Direkcija za evropske integracije BiH, kao jedan od prioriteta na putu pridruživanju Evropskoj uniji, identificirali državnu odgovornost za tehnièko i kadrovsko osposobljavanje Suda i Tužilaštva BiH - kazala je Kreso.