PRIJEDOR, 23. JULI 2022. (MINA) - Prijedorska džamija Sultana Mahmuda I, posljednja obnovljena u ovom gradu, svečano je otvorena danas u prisustvu velikog broja vjernika.

Kao početak gradnje džamije spominje se 1747. godina, a u maju 1992. godine džamija je potpuno srušena. Kamen temeljac za njenu obnovu postavljen je 2005. godine.



Prema riječima Mustafa-ef. Cerića, tadašnjeg reisul-uleme Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini, to je bilo vrijeme uzdizanja IZ, a izgradnja nekoliko stotina porušenih džamija bila je prioritetni zadatak njenog rukovodstva.

„Ništa nam nije bilo teško, a posebno nam nije bilo teško da radimo zajedno. Kada sam 1993. godine došao ovdje, Islamska zajednica bila je devastirana, bili smo prazne kase, mi smo zapravo Zajednicu dizali od nule”, prisjetio se Cerić.

Reisu-l-ulema (od 1993. do 2012.) DR. CERIĆ: „Ništa nam nije bilo teško, a posebno nam nije bilo teško da radimo zajedno. Kada sam 1993. godine došao ovdje, Islamska zajednica bila je devastirana, bili smo prazne kase, mi smo zapravo Zajednicu dizali od nule”

Iako rasuti širom svijeta, Prijedorčani su se danas okupili kako bi prisustvovali otvorenju džamije, čija obnova je značajna i za Islamsku zajednicu i za grad Prijedor.

„Obnova i otvorenje džamije je jedan novi iskorak i jedna nova nada. Vjerujem da će svi oni koji su danas u Prijedoru vidjeti da trebamo živjeti zajedno, nećemo zaboraviti šta se dogodilo, ali valja nam gledati u budućnost“, poručio je u svom obraćanju prisutnima izaslanik reisul-uleme i muftija banjalučki Nusret-ef. Abdibegović.

Muftija Nusret Abdibegović

Uz poteškoće i povremene zastoje obnova je trajala skoro dvije decenije, podsjetio je Sudbin Musić, tadašnji predsjednik Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Prijedor i jedan od prvih povratnika u Prijedor.

„Dobro se sjećam tih trenutaka i borbe za izgradnju munare, razgovora s Komisijom za nacionalne spomenike, jer njena lokacija i ostaci proglašeni su nacionalnim spomenikom BiH, a onda i traženja načina da ona bude što ljepša. Ovo je kruna povratka i zbog toga sam jako sretan. Mi smo sa završetkom izgradnje naših džamija zvanično došli kući“, kazao je Musić, naglasivši da je sada važno da raseljeni Prijedorčani ponovo pronađu put do svojih domova i da se vrate u svoje mahale i džamije.

U obnovi bosanskohercegovačkih džamija, pa tako i ove najstarije prijedorske džamije, učestvovali su brojni muslimani, a posebno povratnici kojima je, prema riječima Nijaza Avdagića, ponovna izgradnja džamije značila opstanak u ovom kraju.

„Pored ovog objekta čovjek se osjeća i duševno i fizički sigurnije. Očekujem da će ljudi nakon otvorenja ove džamije imati više hrabrosti i vraćati se svojim kućama”, kazao je Avdagić.

Hadžalić: Obnova džamije je bio gotovo nevjerovatan poduhvat, s obzirom na to da se ona nalazi u dijelu grada koji je bio potpuno sravnjen sa zemljom

A u jednoj od prijedorskih mahala nalazi se i dom Samira Hadžalića potomka stare prijedorske porodice koja se desetljećima brinula o džamiji. Tradiciju je nastavio i Samir, iako već godinama živi u Čikagu.

„U periodu od 2004. do 2005. godine u Čikagu sam intenzivno radio na iniciranju obnove džamije. To je tada izgledalo kao gotovo nevjerovatan poduhvat, s obzirom na to da se ona nalazi u dijelu grada koji je bio potpuno sravnjen sa zemljom. Međutim, mi smo nizom humanitarnih akcija i velikom ljubavlju i entuzijazmom svih naših ljudi u dijaspori uspjeli prikupiti inicijalna sredstva za početak obnove“, rekao je Hadžalić, prisjetivši se da je u džamiju prvi put ušao kao petogodišnji dječak s djedom koji je bio mujezin, te ga od tada veza s džamijom prati ga kroz cijeli život.

Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, u Prijedoru je uništeno je ukupno 117 vakufskih objekata, a do temelja je porušeno svih 19 prijedorskih džamija.

U poslijeratnom periodu sve prijedorske džamije su obnovljene, a među njima i džamija Sultana Mahmuda I, koja je danas svečano otvorena uz prisustvo brojnih vjernika i zvaničnika.