Intervjui
Ibrahim Hadžibajrić, načelnik sarajevska općine Stari Grad
STARI GRAD JE DOŽIVIO PREPOROD, NAJPOSJEĆENIJA SMO DESTINACIJA U BOSNI I HERCEGOVINI
|
|
Autor: Anadolu Agency (AA)
Objavljeno: 01. February 2022. 14:02:55
Sarajevska općina Stari Grad doživjela je preporod u posljednjih 10-ak godina, bilježi konstantan porast broja turista i najposjećenija je destinacija u Bosni i Hercegovini, ističe u razgovoru za Anadolu Agency (AA) dugogodišnji prvi čovjek ove općine, njen načelnik Ibrahim Hadžibajrić.
Iako je 2021. godina bila vrlo teška, još jedna godina borbe s pandemijom, načelnik Hadžibajrić kaže kako je to bila i godina oporavka i postepenog normalizovanja cjelokupnog života. U razgovoru za AA govorio je o projektima u prošloj, planovima za ovu godinu, nedavnoj posjeti Turkiye, te aktuelnoj političkoj situaciji u BiH.
Hadžibajrić podsjeća da su u Općini Stari Grad tokom 2021. na infrastrukturne projekte, obnovu i izgradnju uložili oko sedam miliona KM. Taj iznos, ako se zbroje i projekti započeti u 2020. a okončani u prošloj godini, dostiže i 11 miliona KM.
“Samo u 2021. godini uloženo je oko 7,3 miliona KM, a to je možda, na što ukazuju i podaci, najviše u prošloj godini na području Kantona Sarajevo”, kaže Hadžibajrić.
Od samog dolaska na čelo Starog Grada, čiji je načelnik 13 godina, ulažu velike napore na jačanje infrastrukture. Tako je i u prošloj godini realizovan niz projekata koji se odnose na obnovu kulturno-historijskih spomenika, obrazovnih institucija, navodi primjer zgrade Muzičke akademije. Također, tu su i značajni radovi na obnovi zgrade Općine Stari Grad. Samo za projekte kanalizacione mreže u Starom Gradu u dužini od 1.500 metara sa svom pratećom infrastrukturom utrošeno je oko 700.000 KM. Mnogo je urađeno i na rekonstrukciji i adaptaciji školskih objekata, podsjeća Hadžibajrić.
Hadžibajrić smatra kako je Stari Grad u posljednjih 10-ak godina preporođen.
“Opština Stari Grad sigurno je doživjela preporod u posljednjih 10-12 godina, što se najviše vidi i po broju turista, jer svake godine njihov broj se povećava za nekih 12-14 posto. Stari Grad je postao najposjećenija destinacija u Bosni i Hercegovini, iza njega je Mostar, a potom i ostali gradovi u Bosni i Hercegovini”, navodi Hadžibajrić.
Pandemija je, kao i svugdje u svijetu, ostavila posljedice na sve grane privrede, naročito na turizam. Ipak, Hadžibajrić navodi da je 2021. bila godina oporavka, odnosno godina kada se situacija vratila u normalu.
“Mnogi su smatrali da će trebati mnogo vremena da se vratimo na nivo 2019. godine. Međutim, ljudi su se očigledno zaželjeli putovanja, pa smo u nekim segmentima čak i u boljem stanju nego 2019. No, ako bi gledali neku srednju vrijednost, onda možemo kazati da je oporavak 90 posto u odnosu na 2019, što je jako dobro”, kaže Hadžibajrić.
Projekat “socijalne kuće”
Govoreći o planovima za 2022. godinu, Hadžibajrić je, prije svega, istakao projekat tzv. socijalne kuće, koja će biti izgrađena u ulici Čadordžina.
“Mislim da smo jedinstvena opština što se toga tiče, jer smo već napravili tri takva objekta od rata naovamo, sa oko 27 stanova, u kojima smo zbrinuli socijalno ugrožene kategorije ili ljude koji su ostali bez krova nad glavom u toku agresije na BiH. Četvrta takva kuća biće izgrađena u Čadordžinoj ulici, u saradnji s fondacijom ‘Hemiias’, na čijem čelu je Hajriz Brčvak, koji će 100 posto finansirati taj objekat, a opština obezbijediti zemljište”, navodi Hadžibajrić, te otkriva kako je projekat vrijedan 800.000 do milion KM.
Dodaje kako će se raditi i na djelimičnoj izmjeni određenih regulacionih planova, jer su neki zastarjeli. Prema njegovim riječima, potrebno je uraditi određene izmjene regulacionih planova, s tim da to nisu velike promjene, ali je potrebno prilagoditi vremenu, jer, kako kaže, nije sve isto kao prije 10 ili više godina. Hadžibajrić podsjeća na lokaciju Bentbaše, koja je, kako kaže, trenutno u katastrofalnom stanju.
Trg Alije Izetbegovića ubrzo će zasjati u punom sjaju
Kada je riječ o radovima na Trgu Alije Izetbegovića, Hadžibajrić podsjeća da su radovi trebali biti završeni 26. augusta prošle godine, odnosno kako je trebao otvoren za vrijeme posjete turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.
„Međutim, došlo je do određenih nesuglasica i tada je to zakočilo. Konačno smo to riješili, odobrenja su dobivena prije nešto više od mjesec dana. Tu je ostalo nešto više od 10-ak dana posla, postavljanje betonske ploče. Trenutno je samo problem vremena, zimski je period, čekamo samo da malo otopli da bi se moglo pristupiti postavljanju ploče. Zasad se odustalo od gradnje podzemne graraže, koja je trebala biti na tri sprata ispod trga. Ne znam šta će donijeti vrijeme, u svakom slučaju, nadam se da bi u narednih mjesec do dva Trg trebao zasjati u punom svom sjaju”, poručuje Hadžibajrić.
Općine iz Turkiye spremne na saradnju i podršku
Hadžibajrić je tokom januara boravio u posjeti Turkiye, u Istanbulu i Ankari, gdje se sastao sa načelnicima turskih općina pobratimljenih sa općinom Stari Grad, ali i onih koje su, kako navodi, na putu da to postanu. Otkrio je da bi u narednom periodu Stari Grad trebalo da se pobratimi i sa općinom Kecioren iz Ankare.
„Dogovorili smo da se bratimimo i da krenemo u određene projekte, gdje su se oni sami ponudili. Na nama je da predložimo zdrave projekte i ja sam ubijeđen da će oni prihvatiti“, kaže Hadžibajrić.
Osim aktivnosti u Ankari, sastao i sa prvim ljudima Grada Istanbula, kao i istanbulskih općina Umraniye i Fatih, koje su već bratske općine Starog Grada.
„Sve sada zavisi od nas, koliko ćemo biti operativni i ažurni da im dostavimo određene projekte. Oni će sam se sigurno i znanjem i materijalno staviti na raspolaganje“, navodi Hadžibajrić.
Pogriješili su oni koji nisu otišli u Neum, trebali su otići
Hadžibajrić, koji je potpredsjednik Narodnog evropskog saveza (NES), komentarisao je aktuelnu političku situaciju, konkretnije pregovore o izmjenama Izbornog zakona BiH, koji su proteklih dana vođeni u Neumu. Ispred NES-a u Neumu su boravili predsjednik Nermin Ogrešević i član Predsjedništva stranke Jasmin Emrić.
Smatra da u pregovorima neće doći do bilo kakvog pomaka sve dok određene političke partije budu imale zakovane stavove i ne budu željele odstupiti od onoga što su zacrtali. Dodaje da je svakako bilo potrebno otići u Neum i učestvovati u pregovorima.
„Nažalost, neke političke partije nisu učestvovale, po mom skromnom mišljenju, napravile su grešku jer treba razgovarati. Ako se vi ponašate kao uvrijeđena mlada, morate reći zašto ne želite, odnosno dati neko rješenje ili kazati na koji način doći do rješenja”, poručuje Hadžibajrić.
U svakom slučaju, dodao je, ako i ne dođe do izmjena Izbornog zakona, izbori u Bosni i Hercegovini u oktobru će biti održani.
“Vidjet ćemo šta poslije izbora, kako će se neke stvari složiti, jer ovo stanje je najgore. Mi živimo jedan život gdje vlast u Federaciji nikad nije zaživjela već osam godina. Od 2014. imate jednu izvršnu vlast, promijenili su se ljudi u Parlamentu (Predstavničkom domu Parlamenta BiH, op. a.) i Domu naroda, sve ostalo je isto”, kaže Hadžibajrić.
Postavlja pitanje zašto se ne uvede institucija vanrednih izbora, te kaže kako je to pitanje od kojeg svi bježe. Zašto se ne smanje ovlasti i ne kaže tačno šta je to domen vitalnog nacionalnog interesa, a ne da se on poteže za sve i svašta, mišljenja je Hadžibajrić.
“Vidjet ćemo šta će se desiti u narednih mjesec dana. Bojim se da vrijeme prolazi, da smo već zakasnili, to je trebalo biti završeno još prošle godine. Ono od čega svi bježe, a krucijalno je važno, jeste da se izbori provedu na jedan legalan način, da na izborima više ne odlučuju brojači, već birači. To su neke stvari koje može riješiti i OHR zajedno sa Centralnom izbornom komisijom, to nije domen Izbornog zakona”, navodi Hadžibajrić.
Smatra kako se treba ugledati na primjer Slovenije, koja tokom izbora unajmljuje potrebnu tehniku za praćenje transparentnosti izbornog procesa.
Pregovori u Neumu pokazali su jasno da po tom pitanju postoje određena neslaganja unutar same "trojke", odnosno stranaka koje čine vladajuću većinu u Kantonu Sarajevo. Predstavnici Naroda i Pravde su bili u Neumu, dok su Naša stranka i Socijaldemokratska partija bile stava da u Neum ne treba ići.
Hadžibajrić, nekadašnji lider Nezavisne bosanskohercegovačke liste (NBL), koja je činila tadašnju “sarajevsku četvorku”, na pitanje da li pregovori u Nemu mogu uticati na sudbinu "trojke", odgovora:
“Očito da još uvijek nisu našli politički konsenzus. Mislim da su pogriješili ovi što nisu otišli na pregovore. Trebali su otići, to je moje mišljenje. U svakom slučaju treba razgovarati i pregovarati. Ako se želi ići zajedno na izbore u oktobru, 'trojka' će morati naći svoj zajednički jezik kada je u pitanju Izborni zakon, a zašto ne i promjene samog Ustava, jedno bez drugog ne ide”, zaključuje je Hadžibajrić.
(Kemal Zorlak; Foto: Nihad Ibrahimkadić / AA)
Iako je 2021. godina bila vrlo teška, još jedna godina borbe s pandemijom, načelnik Hadžibajrić kaže kako je to bila i godina oporavka i postepenog normalizovanja cjelokupnog života. U razgovoru za AA govorio je o projektima u prošloj, planovima za ovu godinu, nedavnoj posjeti Turkiye, te aktuelnoj političkoj situaciji u BiH.
Hadžibajrić podsjeća da su u Općini Stari Grad tokom 2021. na infrastrukturne projekte, obnovu i izgradnju uložili oko sedam miliona KM. Taj iznos, ako se zbroje i projekti započeti u 2020. a okončani u prošloj godini, dostiže i 11 miliona KM.
“Samo u 2021. godini uloženo je oko 7,3 miliona KM, a to je možda, na što ukazuju i podaci, najviše u prošloj godini na području Kantona Sarajevo”, kaže Hadžibajrić.
Od samog dolaska na čelo Starog Grada, čiji je načelnik 13 godina, ulažu velike napore na jačanje infrastrukture. Tako je i u prošloj godini realizovan niz projekata koji se odnose na obnovu kulturno-historijskih spomenika, obrazovnih institucija, navodi primjer zgrade Muzičke akademije. Također, tu su i značajni radovi na obnovi zgrade Općine Stari Grad. Samo za projekte kanalizacione mreže u Starom Gradu u dužini od 1.500 metara sa svom pratećom infrastrukturom utrošeno je oko 700.000 KM. Mnogo je urađeno i na rekonstrukciji i adaptaciji školskih objekata, podsjeća Hadžibajrić.
Hadžibajrić smatra kako je Stari Grad u posljednjih 10-ak godina preporođen.
“Opština Stari Grad sigurno je doživjela preporod u posljednjih 10-12 godina, što se najviše vidi i po broju turista, jer svake godine njihov broj se povećava za nekih 12-14 posto. Stari Grad je postao najposjećenija destinacija u Bosni i Hercegovini, iza njega je Mostar, a potom i ostali gradovi u Bosni i Hercegovini”, navodi Hadžibajrić.
Pandemija je, kao i svugdje u svijetu, ostavila posljedice na sve grane privrede, naročito na turizam. Ipak, Hadžibajrić navodi da je 2021. bila godina oporavka, odnosno godina kada se situacija vratila u normalu.
“Mnogi su smatrali da će trebati mnogo vremena da se vratimo na nivo 2019. godine. Međutim, ljudi su se očigledno zaželjeli putovanja, pa smo u nekim segmentima čak i u boljem stanju nego 2019. No, ako bi gledali neku srednju vrijednost, onda možemo kazati da je oporavak 90 posto u odnosu na 2019, što je jako dobro”, kaže Hadžibajrić.
Govoreći o planovima za 2022. godinu, Hadžibajrić je, prije svega, istakao projekat tzv. socijalne kuće, koja će biti izgrađena u ulici Čadordžina.
“Mislim da smo jedinstvena opština što se toga tiče, jer smo već napravili tri takva objekta od rata naovamo, sa oko 27 stanova, u kojima smo zbrinuli socijalno ugrožene kategorije ili ljude koji su ostali bez krova nad glavom u toku agresije na BiH. Četvrta takva kuća biće izgrađena u Čadordžinoj ulici, u saradnji s fondacijom ‘Hemiias’, na čijem čelu je Hajriz Brčvak, koji će 100 posto finansirati taj objekat, a opština obezbijediti zemljište”, navodi Hadžibajrić, te otkriva kako je projekat vrijedan 800.000 do milion KM.
Dodaje kako će se raditi i na djelimičnoj izmjeni određenih regulacionih planova, jer su neki zastarjeli. Prema njegovim riječima, potrebno je uraditi određene izmjene regulacionih planova, s tim da to nisu velike promjene, ali je potrebno prilagoditi vremenu, jer, kako kaže, nije sve isto kao prije 10 ili više godina. Hadžibajrić podsjeća na lokaciju Bentbaše, koja je, kako kaže, trenutno u katastrofalnom stanju.
Kada je riječ o radovima na Trgu Alije Izetbegovića, Hadžibajrić podsjeća da su radovi trebali biti završeni 26. augusta prošle godine, odnosno kako je trebao otvoren za vrijeme posjete turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.
„Međutim, došlo je do određenih nesuglasica i tada je to zakočilo. Konačno smo to riješili, odobrenja su dobivena prije nešto više od mjesec dana. Tu je ostalo nešto više od 10-ak dana posla, postavljanje betonske ploče. Trenutno je samo problem vremena, zimski je period, čekamo samo da malo otopli da bi se moglo pristupiti postavljanju ploče. Zasad se odustalo od gradnje podzemne graraže, koja je trebala biti na tri sprata ispod trga. Ne znam šta će donijeti vrijeme, u svakom slučaju, nadam se da bi u narednih mjesec do dva Trg trebao zasjati u punom svom sjaju”, poručuje Hadžibajrić.
Hadžibajrić je tokom januara boravio u posjeti Turkiye, u Istanbulu i Ankari, gdje se sastao sa načelnicima turskih općina pobratimljenih sa općinom Stari Grad, ali i onih koje su, kako navodi, na putu da to postanu. Otkrio je da bi u narednom periodu Stari Grad trebalo da se pobratimi i sa općinom Kecioren iz Ankare.
„Dogovorili smo da se bratimimo i da krenemo u određene projekte, gdje su se oni sami ponudili. Na nama je da predložimo zdrave projekte i ja sam ubijeđen da će oni prihvatiti“, kaže Hadžibajrić.
Osim aktivnosti u Ankari, sastao i sa prvim ljudima Grada Istanbula, kao i istanbulskih općina Umraniye i Fatih, koje su već bratske općine Starog Grada.
„Sve sada zavisi od nas, koliko ćemo biti operativni i ažurni da im dostavimo određene projekte. Oni će sam se sigurno i znanjem i materijalno staviti na raspolaganje“, navodi Hadžibajrić.
Hadžibajrić, koji je potpredsjednik Narodnog evropskog saveza (NES), komentarisao je aktuelnu političku situaciju, konkretnije pregovore o izmjenama Izbornog zakona BiH, koji su proteklih dana vođeni u Neumu. Ispred NES-a u Neumu su boravili predsjednik Nermin Ogrešević i član Predsjedništva stranke Jasmin Emrić.
Smatra da u pregovorima neće doći do bilo kakvog pomaka sve dok određene političke partije budu imale zakovane stavove i ne budu željele odstupiti od onoga što su zacrtali. Dodaje da je svakako bilo potrebno otići u Neum i učestvovati u pregovorima.
„Nažalost, neke političke partije nisu učestvovale, po mom skromnom mišljenju, napravile su grešku jer treba razgovarati. Ako se vi ponašate kao uvrijeđena mlada, morate reći zašto ne želite, odnosno dati neko rješenje ili kazati na koji način doći do rješenja”, poručuje Hadžibajrić.
U svakom slučaju, dodao je, ako i ne dođe do izmjena Izbornog zakona, izbori u Bosni i Hercegovini u oktobru će biti održani.
“Vidjet ćemo šta poslije izbora, kako će se neke stvari složiti, jer ovo stanje je najgore. Mi živimo jedan život gdje vlast u Federaciji nikad nije zaživjela već osam godina. Od 2014. imate jednu izvršnu vlast, promijenili su se ljudi u Parlamentu (Predstavničkom domu Parlamenta BiH, op. a.) i Domu naroda, sve ostalo je isto”, kaže Hadžibajrić.
Postavlja pitanje zašto se ne uvede institucija vanrednih izbora, te kaže kako je to pitanje od kojeg svi bježe. Zašto se ne smanje ovlasti i ne kaže tačno šta je to domen vitalnog nacionalnog interesa, a ne da se on poteže za sve i svašta, mišljenja je Hadžibajrić.
“Vidjet ćemo šta će se desiti u narednih mjesec dana. Bojim se da vrijeme prolazi, da smo već zakasnili, to je trebalo biti završeno još prošle godine. Ono od čega svi bježe, a krucijalno je važno, jeste da se izbori provedu na jedan legalan način, da na izborima više ne odlučuju brojači, već birači. To su neke stvari koje može riješiti i OHR zajedno sa Centralnom izbornom komisijom, to nije domen Izbornog zakona”, navodi Hadžibajrić.
Smatra kako se treba ugledati na primjer Slovenije, koja tokom izbora unajmljuje potrebnu tehniku za praćenje transparentnosti izbornog procesa.
Pregovori u Neumu pokazali su jasno da po tom pitanju postoje određena neslaganja unutar same "trojke", odnosno stranaka koje čine vladajuću većinu u Kantonu Sarajevo. Predstavnici Naroda i Pravde su bili u Neumu, dok su Naša stranka i Socijaldemokratska partija bile stava da u Neum ne treba ići.
Hadžibajrić, nekadašnji lider Nezavisne bosanskohercegovačke liste (NBL), koja je činila tadašnju “sarajevsku četvorku”, na pitanje da li pregovori u Nemu mogu uticati na sudbinu "trojke", odgovora:
“Očito da još uvijek nisu našli politički konsenzus. Mislim da su pogriješili ovi što nisu otišli na pregovore. Trebali su otići, to je moje mišljenje. U svakom slučaju treba razgovarati i pregovarati. Ako se želi ići zajedno na izbore u oktobru, 'trojka' će morati naći svoj zajednički jezik kada je u pitanju Izborni zakon, a zašto ne i promjene samog Ustava, jedno bez drugog ne ide”, zaključuje je Hadžibajrić.
(Kemal Zorlak; Foto: Nihad Ibrahimkadić / AA)
