Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Pisana rijec


Sajam knjige u Skenderiji: Petak, 08. oktobr od 10:15 - 10:45
SARAJEVO: PROMOCIJA NOVOG ROMANA "IME I DUŠA", AUTOR ENESA TOPALOVIĆ
Procitaj komentar

Autor: Bošnjaci.Net
Objavljeno: 02. October 2021. 14:10:38
Promocija novog romana "IME i DUŠA", autora Enesa Topalovića, bit će održana na sajmu knjige u Skenderiji u petak, 08. oktobra od 10:15 - 10:45.
Roman će promovirati recezent Mehmed Đedović i urednica Muamera Planjac.
Svi ljubitelji pisane riječi su dobrodošli, posebno se očekuju prijatelji i poznanici autora romana.


Pisac Enes Topalović za sebe voli reći da je rođen 2003. godine, kada je izašao njegov prvi roman. Dakle, u svojoj četrdesetoj godini 😊

Inače, Enes je rođen 10.03.1963. godine u selu Bare, opština Goražde. Diplomirao je jezik i književnost na Pedagoškoj akademiji u Sarajevu i struku nadogradio djelimičnim studijem u Norveškoj.
Član je Društva pisaca BiH, Društva pisaca Norveške (Forfatterforening), Centra pisaca Norveške (Forfattersentrum), kao i Društva BiH pisaca i prevodilaca Skandinavije.
Dobitnik je nekoliko književnih nagrada i priznanja od kojih su najznačajnije: Književna nagrada Srebrenica (2006) za priču Mrtva trka, književna nagrada Zija Dizdarević (2006) za priču Smijeh u sebi, književna nagradaiICC Behar (USA) 2008. godine za priču Hafiz.
Njegov roman Na kraju svega je, od 106 prispjelih na natječaj VBZ-a za najbolji neobjavljeni roman 2009. godine, izabran među pet najboljih rukopisa sa područja cijele bivše Jugoslavije. Trenutno živi i radi kao prosvjetni radnik u norveškom gradu Bergenu.
Posljednji roman «Sjeme u očima» je izabran među 5 najboljih djela za nagradu «Hasan Kaimija» 2021.

Objavljena književna djela:

Let kroz snove, roman, Bosnia ars, Tuzla, 2003.
Šapat predaka, zbirka pripovijedaka, Graforad, Zenica, 2004.
Mrtva trka, zbirka pripovjedaka, Bosanska riječ, Tuzla, 2007.
Govor iz bešike, zbirka pjesama, Dhira Verlag, Erlenbach ZH Schweiz, 2009.
Bankingen fra graven (Kucanje iz kabura), izbor pripovjedaka, prevod na norveškom jeziku, Commentum forlag, Norway, 2011.
AMANet MREŽA, roman, TDK Šahinpašić Sarajevo, 2011.
Na kraju svega, roman, VBZ Zagreb, 2011.
Preko granice, roman, TDK Šahinpašić Sarajevo, 2014
Sjeme u očima, roman, Lijepa riječ Tuzla, 2020
Ime i duša, roman, Planjax Tešanj, 2021

Zajednički književni radovi:
Pod istim nebom, knjiga poezije, koautor, Dhira Verlag, Erlenbach ZH Schweiz, 2008.
Priče, zbirka priča pisaca bh. dijaspore, Brisel, Gratiartis, 2010.
Vrijeme pričom otključano, zbirka priča 29 pisaca bh. dijaspore, Brisel, Gratiartis, 2011.
TREBA ČINITI DOBRO I KADA SE DOBRIM NE VRAĆA
Recenzija Mehmed Đedović: Roman „Ime i duša“, Planjax, Tešanj, 2021.


Topalović je sasvim autentičan književni glas u vrijeme kada sve liči jedno na drugo. Talentovan pisac kojeg je odnjegovala bosanska turbulentna stvarnost, a u finese književnog teksta se umiješala i Norveška stabilnost. Pisac čija rečenica nosi sve pred sobom, bogata, slojevita i duboka. Onaj koji njeguje duhovno i nadograđuje ga u tekstu jer je iskusio tananu prolaznost ljudskog postojanja. Autentičan pisac koji o Bosni piše daleko od Bosne. Onaj čije knjige vrijedi čitati jer Vam nije žao vremena utrošenog na takav tekst.

Poetski i prozni pisac u jednom peru, pa nikad ne znaš šta je šta jer u njegovoj prozi ima poezije a u poeziji priče i to se s mjerom dopunjava i nadograđuje.

Enes Topalović ima novu knjigu koja nosi naziv Ime i duša. Kao izdavač je potpisan tešanjski Planjax.

Topalovićeve knjige nisu tek običan razgovor. Njegova sjajna rečenica je neponovljiva i autentična, a misao kristalna da se može podvući i citirati kad god zatreba, jer ovaj autor zaista nije samo još jedan pisac, kao što bosanska mržnja ne liči ni na jednu drugu.

Ode priča u Foču, zađe u godine u kojima se pamet smicala češće nego pješak na debelom ledu i razabra pa otvori vrata kuće Jovana Škrabe, jer jedino priča se može vratiti, da podsjeti i opomene, da u kamen ukuca. Ode i dalje, pa odatle šapatom dozva ljude i događaje.

Sedmoro djece u zemlju ukopao Jovan i njegova žena.

Semka i njen Halil svjedoče nevolji, a iz nevolje iskače efendija Daut Balić, jer priča priča neobično i pamti ono što valja ostati upamćeno.

Enes nam priča o ljudskoj muci i tegobi. On umije i zna osvijetliti skrivene ćoškove ljudske duše. Njegovi likovi su karakterni i on na papir prenosi živog čovjeka, a ne ravnu crtu, a to je osobina iznimnih pisaca.

Kao i miksanje, sukobljavanje, stavljanje dobra i zla rame uz rame.
Staru i poznatu priču pisac nam priča tako da je ona nova i aktuelna, uvijek prisutna i živa.
Od malih događaja drugom nevidljivih ovaj autor pravi teatar i sve ih uvezuje u glavnu priču koja teče prirodno i neusiljeno.

Sve se naštimalo da bi se rodio mali Mujo u kući Jovanovoj i kao što ništa na svijetu nije slučajno tako je i ovo daleko od toga.

Veze Topalović priču sitnim vezom pa ona diše i teče, grana se i klizi. Uspijeva sa malo likova ispričati temu koja u Bosni nikad nije bila jednostavna. Čitalac vidi život ljudi u fočanskim selima, miriše zemlja, muču krave, cakli se znoj na izboranim čelima... a vrijeme...

…Vrijeme nije marilo ni za čije daske, ovce i koze, bile ili ne bile sve na broju i na svom mjestu, ono je kotrljalo mjesec, zemlju, sunce, godine i sudbine po svome.

Ali nije lahko biti Mujo tamo gdje bi morao biti Jole, u školi, u vojsci, u životu.
Onda se nad idilično selo Paunci nadvije oblak rata koji će razbiti u sitne komadiće i ono što ne puca lahko i donijeti nesreću.

Topalović ima doboko iskustvo pisanja o ratu. Osjeti se miris baruta, dim štipa oči, čuje se naricanje rafala, jezivi vrisak iz rečenice koja zove u pomoć, a nema ko da se odazove tom pozivu. Efektno, sažeto, ekspolozivno.

On ne navija i ne štedi jer pisac to ne radi.

Raspe se vrijeme i ljudi ko prekinut tespih, tako da to više nikakva pamet ne sastavi.
Pisac je i ratnoj priči dodao još jednu dimenziju, ali neka ostane nešto i za čitalačko otkrivanje jer, ima se šta, i pročitati i otkriti...

Ono što je tih krvavih godina posijano u Foči još raste i buja. Na našu nesreću ovdje se ništa ne završava konačno, da ne bi sutra moglo dobiti neki novi nastavak. S toga i ova Enesova knjiga, roman o imenima i dušama, o sudbinama i našim tragičnim stradanjima ne može imati svoj kraj.

Ali se mirne duše može konstatovati da je pisac ispisao snažnu i upečatljivu knjigu vrijednu čitanja, a nas će pero, haman do smrti voditi u ratove i nesreće, a njih u Bosni ne nedostaje.

Septembra, 2021.godine




ROMAN “IME I DUŠA” JE ISTINSKA PROMJENA U BOSANSKOHERCEGOVAČKOJ KNJIŽEVNOSTI

Recenzija: Said Šteta, književnik i novinar

“Ratovi su ljudima velika kušnja, ispit duševnosti, nužno zlo, koje čisti od njega. Taj krvavi haos i dozove mnoge, iz njega proklija ljubav i harmonija, među upućenim dušama, i onim razumom obdarenim. Često u smrtno prijetećim situacijama čovjek spozna svoje istinsko ja i ako se pomiri sa njim i zavoli ga, zavolio je i sve oko sebe, a to je velika promjena svijeta.”
Na početku romana “IME i DUŠA” autora Enesa Topalovića, nalazim ove rečenice od kojih sam dobio kofeinsku budnost do zadnje stranice. Ostavljen bez daha u procijepu pročitanog, baš kao dječak kojeg su gurnuli na dno mutne vode u zaljevu jezera iz djetinjstva, gdje je u mutnoj vodi gledao "onaj svijet" pa napokon izronio blijed i ugledao Sunce, kao potvrdu da još je ovdje, nalazim ljubav koju živim kao spoznaju nakon doživljenog zla. Osjećanjem čitaoca, bez intencije izdizanja iznad napisanog jer to bilo nepravedno, ostajem u razmišljanju o rukopisu kako bih još jednom prošao put iz predvečerja rata u selu Paunci pored Foče, do mraka kojeg rat ostavio u očima onih koje je odnijela hladna Drina, ali i onih rasutih po svijetu. Mrak zlobe, mržnje koja se ponavlja kao ideološka mustra po kojoj se zlo veze svakih pedesetak godina na opisanom prostoru ali i šire, u ovom rukopisu ponovo ugledah slike zapisa “Moj put u Foču” satkanih od istinitih svjedočenja Adil bega Zulfikarpašića u Drugom svjetskom ratu. Genetski inžinjering kao produkt jedne ideologije koji za pokusne kuniće uzima ljude, namećući im izvještačeni identitet koji ima ograničen rok trajanja, ostavlja razvaline u vremenu iz kojeg će nešto kasnije nicati korov zla. Ovdje se ne referiram na strane ma kako ih definisali, jer su one manje bitne, što je i autor tako vješto naglasio, nego na čovjeka kao univerzuma, racionalno biće koje zapada u animalnost življenja, osjetno i sam nesretan ali se uporno hrani tuđom nesrećom. U tom vrtlogu krvavih ugriza pomućenih mržnjom, inficirani razum biva nagon koji natjera oštre čeljusti da zagrizu i vlastito meso. Sudbina Azre Semkine i Muje Staninog, dvije ruže procvale na tuđem stablu, nastavljaju oprašivanje u vjetru koji neće iznjedriti plod, već samo trnje iz kojeg su i sami ugledali sunce.
Tako u malom čovjeku, autor slika i potvrđuje da “Vrijeme je i režiser zbivanja. A svjetlost njihov svjedok,” pa nastavlja uramljivati stvarnost kao pouku. “Na naslonu drvene klupe na kojoj su sjedili nožem blago urezana imena – Azra i Mujo. Neki dobronamjernik tušem preko „i“ nacrtao veliki krst. Razapeo njihove snove. Kao i sve duše i njihove su živjele u dva svijeta - u stvarnosti i snovima. (Dok se svijet ne promijeni.) Historija opet pali svoje lomače.”
I kada se na trenutak posumnja da bi roman mogao biti još jedna priča iz sudnice vremena u kojem je ciljano ubijen glavni svjedok, pa se učini jednostranom što je nedovoljno za valjanu osudu, autor se otkriva poput plavog leptira koji obilježava sakrivene grobnice u svom čarobnom letu, onako ljudski, pomalo u očaju, ali sa iskrenim traganjem za odgovorom. On glasno pita: ”Ima li konac ili mreža kojima se krpe poderane duše?” Napokon nalazi odgovor i poručuje: “Treba činiti dobro do iznemoglosti, treba užasnuti svemir dobrotom onako kako smo mi užasnuti količinom zla na svijetu. Treba činiti dobro do granice gluposti. I preko nje. I kada nema nikakvog razloga, treba činiti dobro. Treba namjerno, svaki dan, nekome stopliti dušu. Treba zbuniti svemir. Treba činiti dobro i kada se dobro dobrim ne vraća..." Pjesmom na kraju, budi nas iz višedecenijske ideološke opijenosti u stvarnost kao obavezu i branu od mogućeg ponavljanja zla svima i svakom, izostavljajući samoisticanje i samo svoju bol, već bol koja se prenosi kao dječije bolesti da ih razdvoji baš u trenutku kada trebaju igru i biti djeca, jer taj trenutak nema ponovljenosti.
“Sjeti se Barbara,
predaka i potomstva, ljubavi i zuluma, radosti i tuge, mira i ratova, skini uniforme zločinačke sa naše nerođene djece, sjeti se svega, da nam budućnost ne bude obezglavljena, i da nas opet plavi leptiri nad masovnim grobnicama ne bude molitvama,“

Zaključujem, da je roman “IME i DUŠA” istinska promjena u bosanskohercegovačkoj književnosti, potrebna svima. Ne sjećam se da sam pročitao kraći roman od ovog “Mijene” ali i dužu poruku, koja svoj eho ostavlja nakon sklopljenih korica da uči, opominje i nadahnjuje potrebom za dobrotom kao sveopćem mehlemu za nagomilane rane na dušama, što hode zelenom Bosnom, krševitom Hercegovinom ili hladnom Norveškom, sasvim svejedno.

Gorica, 20.maj 2021.

VRH



Ostali prilozi:
» MUHABET BIHORSKE I DRUGE PRIČE - ZUMBERA MURATOVIĆA
Božidar Proročić, književnik i publicista | 26. March 2024 14:35
» NA RASKRŠĆU SVJETOVA “USKI PROLAZ” I POEZIJA SENADINA PUPOVIĆA (II)
Božidar Proročić, književnik i publicista | 21. March 2024 13:14
» VEČE SAFETA HADROVIĆA - VRBIČKOG PROZOR U DUŠU CRNE GORE
Božidar Proročić, književnik i publicista | 07. March 2024 18:21
» ”ŽIVA VODA”, REBEKA ČILOVIĆ - PJESNIKINJA INTELEKTUALKA I BORAC ZA PRAVA ŽENA
Božidar Proročić, književnik i publicista | 26. February 2024 18:09
» SVJETLOST KALJAVIH SOKAKA
Eset Muračević | 22. January 2024 21:58
» TUTANJ GENOCIDA U VELIČANSTVENOJ POEZIJI HABIBA MANDŽIĆA
Dr. Džemaludin Latić | 04. January 2024 14:39
» ADEM KURPEJOVIĆ- ČUVAR NARODNOG BLAGA
Božidar Proročić, književnik i publicista | 10. November 2023 13:02
Ostali prilozi istog autora:
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EsmirBasic2312.jpg
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif