Komentari
Održan seminar za nastavnike i nastavnice bosanskog jezika u Njemačkoj
IZAZOVI I ZNAČAJ OČUVANJA MATERNJEG JEZIKA U DIJASPORI
|
|
Autor: Haris Halilović
Objavljeno: 15. March 2021. 19:03:35
Profesorica Hodžić-Kadić: Manjinski jezici su u svakodnevnoj opasnosti od zanemarivanja, zaboravljanja i gubitka u višejezičnoj zajednici.
U organizaciji Saveza dopunskih škola Bosne i Hercegovine u dijaspori sa sjedištem u Stuttgartu (Verband bosnisch-herzegowinischer Schulen e.V.) i Udruženja Otkrij bosanski iz Beča, u subotu, 13. marta 2021. godine, online (zoom aplikacija) je održan prvi dio seminara Stručno usavršavanje nastavnika i nastavnica maternjeg jezika (bosanskog jezika) u SR Njemačkoj.
Seminaru su prisustvovali i u njegovom radu učestvovali nastavnici/nastavnice iz Hamburga, Meckelfelda, Berlina, Stuttgarta, Frankfurta, Ettlingena, Mannheima, Reutlingena, Heubacha, Sindelfingena, Boblingena, Ulma, Regensburga, Penzberga, Minhena, Holzgerlinga, Tettnanga i Waterlooa (Iowa, SAD), a predavanje o temi Značaj i očuvanje maternjeg jezika u dijaspori održala je profesorica Azra Hodžić-Kadić iz Beča (Sprachzentrum der Universität Wien, Österreichische Akademie der Wissenschaften; Otkrij bosanski – Entdecke Bosnisch – Discover Bosnian (Verein zur Förderung der bosnischen Sprache und Mehrsprachigkeit“).
Lingvistički genocid
Profesorica Azra Hodžić-Kadić je govorila o izazovima predavanja bosanskog jezika u višejezičnom društvu te ulozi prvog i drugog jezika u formiranju policentričnog identiteta. Također je bilo riječi i o studiji koju je sprovela 2015. godine na odsjeku za lingvistiku u Beču. Studija je uključivala i druga 22 maternja jezika u Austriji. Akcenat je bio na tzv. okomitoj višejezičnosti, Code Switchingu, jezičkoj raznolikosti te na jeziku i njegovoj funkciji. Bilo je govora i o atribucionoj teoriji tj. odnosu između manjinskih i većinskih grupa i jezika, jezika i moći, jezicima u kontaktu te simboličkom nasilju. U izlaganju je govorila o očuvanju manjinskih jezika, koji su u svakodnevnoj opasnosti od zanemarivanja, zaboravljanja i gubitka u višejezičnoj zajednici. Profesorica Hodžić-Kadić se osvrnula na tzv. lingvistički genocid, zastupljenost manjinskih jezika u obrazovanju, teoriju deficiteta i bitne elemente za promociju manjinskih (migrantskih) jezika u dijaspori.
Najvećim dijelom govorilo se o izazovima u nastavi maternjeg jezika na njemačkom govornom području, tj. o psihološkim i sociološkim faktorima. Neminovno je bilo govoriti i o izazovima na jezičkoj razini u nastavi bosanskog jezika u dijaspori (osvrt je bio na njemačko govorno područje). Profesorica se, također, dotakla bitnih zakonitosti glotodidaktike i njene uloge u poboljšanju nastave drugog jezika i metodičko-didaktičkog pristupa. Na kraju je govorila o udžbenicima i nastavnim materijalima koji bi osigurali kvalitetnu nastavu bosanskog jezika izvan domovine i ujedno je predstavila projekat i udruženje Otkrij bosanski.
Alarmantni podaci
- Vrlo sam zadovoljna da je došlo do organizacije i realizacije seminara za nastavnike i nastavnice bosanskog jezika u Njemačkoj, jer se potreba za njim odavno osjećala – kaže Ajdina Bešić, nastavnica bosanskog jezika i književnosti koja radi u dopunskim školama BiH u Reutlingenu i Stuttgartu, jedna od učesnica seminara koji je održan u subotu.
- Profesorica Hodžić-Kadić je stručno, jasno i precizno podijelila s nama svoja istraživanja. Sretna sam da imamo osobu koja se u inostranstvu na akademskom nivou bavi pitanjem i statusom bosanskog jezika, kao i da imamo osobu koja je uvela bosanski jezik u Beču na fakultetu kao studijski predmet. To je, svakako, ogroman uspjeh, kojeg naša nacija, naša politika, a ni naši mediji nisu ni svjesni. S druge strane, sve ono što sam čula u subotu, dakle podaci, rezultati istraživanja za mene nisu nepoznanica. Sa svim tim problemima susrela sam se i susrećem u praksi. Ovi podaci su svakako poražavajući. Najprije, poražavajuća je nezainteresovanost naših porodica za nastavu Bosanskog jezika. Poražavajući je podatak da se s nastave Bosanskog jezika u Beču bosanska djeca ispisuju, a naprimjer prof. Hodžić-Kadić je uložila veliki trud za uvođenje istog u program. Time pokazujemo da smo jedna neozbiljna i nezahvalna nacija prema sebi. Poražavajuća je činjenica da se u anketi 96% naše djece izjasnilo da im je maternji jezik njemački. Zar ovo nije alarmantno stanje? Mi se na našim sastancima uvijek tješimo riječima: na početku smo, asimilacija nije uzela maha, spasit ćemo se. Ne! Nismo na početku, asimilacija uzima maha, ali spasit ćemo se, ako Bog da!
U žiži ovog problema, problema pasivnosti državnog aparata, javlja nam se problem djelovanja paralelnih institucija i pojedinaca (iz BiH i dijaspore) protiv samog postojanja projekta Bosanskih škola. Naravno, nekoliko od nas treba da se bavi ovim političkim pitanjem koje se nameće Bosanskim školama. A, ja kao nastavnica, kao najbliža problemu, kao borkinja s prve linije želim da od ovog seminara ponesem konkretne primjere kako omiliti učenicima domovinu, kako ih podučiti od A1 nivoa, pronaći izvor problema i na tome raditi, jer, dok se rješava političko institucionalno pitanje, ne smijemo izgubiti naše generacije govornika bosanskog jezika – smatra Ajdina Bešić.
Drugi dio seminara održat će se u subotu, 20. marta 2021. godine, u vremenu od 10 do 12.30. Predavač će biti prof. dr. Halid Bulić iz Sarajeva (Centar za bosanski, hrvatski i srpski jezik, Filozofski fakultet u Sarajevu, Univerzitet u Sarajevu), a tema: Bosnistika i bosanski jezik – stanje i perspektive.
|
U organizaciji Saveza dopunskih škola Bosne i Hercegovine u dijaspori sa sjedištem u Stuttgartu (Verband bosnisch-herzegowinischer Schulen e.V.) i Udruženja Otkrij bosanski iz Beča, u subotu, 13. marta 2021. godine, online (zoom aplikacija) je održan prvi dio seminara Stručno usavršavanje nastavnika i nastavnica maternjeg jezika (bosanskog jezika) u SR Njemačkoj.
Seminaru su prisustvovali i u njegovom radu učestvovali nastavnici/nastavnice iz Hamburga, Meckelfelda, Berlina, Stuttgarta, Frankfurta, Ettlingena, Mannheima, Reutlingena, Heubacha, Sindelfingena, Boblingena, Ulma, Regensburga, Penzberga, Minhena, Holzgerlinga, Tettnanga i Waterlooa (Iowa, SAD), a predavanje o temi Značaj i očuvanje maternjeg jezika u dijaspori održala je profesorica Azra Hodžić-Kadić iz Beča (Sprachzentrum der Universität Wien, Österreichische Akademie der Wissenschaften; Otkrij bosanski – Entdecke Bosnisch – Discover Bosnian (Verein zur Förderung der bosnischen Sprache und Mehrsprachigkeit“).
Profesorica Azra Hodžić-Kadić je govorila o izazovima predavanja bosanskog jezika u višejezičnom društvu te ulozi prvog i drugog jezika u formiranju policentričnog identiteta. Također je bilo riječi i o studiji koju je sprovela 2015. godine na odsjeku za lingvistiku u Beču. Studija je uključivala i druga 22 maternja jezika u Austriji. Akcenat je bio na tzv. okomitoj višejezičnosti, Code Switchingu, jezičkoj raznolikosti te na jeziku i njegovoj funkciji. Bilo je govora i o atribucionoj teoriji tj. odnosu između manjinskih i većinskih grupa i jezika, jezika i moći, jezicima u kontaktu te simboličkom nasilju. U izlaganju je govorila o očuvanju manjinskih jezika, koji su u svakodnevnoj opasnosti od zanemarivanja, zaboravljanja i gubitka u višejezičnoj zajednici. Profesorica Hodžić-Kadić se osvrnula na tzv. lingvistički genocid, zastupljenost manjinskih jezika u obrazovanju, teoriju deficiteta i bitne elemente za promociju manjinskih (migrantskih) jezika u dijaspori.
 Detalj sa predavanja profesorice Hodžić-Kadić |
Najvećim dijelom govorilo se o izazovima u nastavi maternjeg jezika na njemačkom govornom području, tj. o psihološkim i sociološkim faktorima. Neminovno je bilo govoriti i o izazovima na jezičkoj razini u nastavi bosanskog jezika u dijaspori (osvrt je bio na njemačko govorno područje). Profesorica se, također, dotakla bitnih zakonitosti glotodidaktike i njene uloge u poboljšanju nastave drugog jezika i metodičko-didaktičkog pristupa. Na kraju je govorila o udžbenicima i nastavnim materijalima koji bi osigurali kvalitetnu nastavu bosanskog jezika izvan domovine i ujedno je predstavila projekat i udruženje Otkrij bosanski.
- Vrlo sam zadovoljna da je došlo do organizacije i realizacije seminara za nastavnike i nastavnice bosanskog jezika u Njemačkoj, jer se potreba za njim odavno osjećala – kaže Ajdina Bešić, nastavnica bosanskog jezika i književnosti koja radi u dopunskim školama BiH u Reutlingenu i Stuttgartu, jedna od učesnica seminara koji je održan u subotu.
- Profesorica Hodžić-Kadić je stručno, jasno i precizno podijelila s nama svoja istraživanja. Sretna sam da imamo osobu koja se u inostranstvu na akademskom nivou bavi pitanjem i statusom bosanskog jezika, kao i da imamo osobu koja je uvela bosanski jezik u Beču na fakultetu kao studijski predmet. To je, svakako, ogroman uspjeh, kojeg naša nacija, naša politika, a ni naši mediji nisu ni svjesni. S druge strane, sve ono što sam čula u subotu, dakle podaci, rezultati istraživanja za mene nisu nepoznanica. Sa svim tim problemima susrela sam se i susrećem u praksi. Ovi podaci su svakako poražavajući. Najprije, poražavajuća je nezainteresovanost naših porodica za nastavu Bosanskog jezika. Poražavajući je podatak da se s nastave Bosanskog jezika u Beču bosanska djeca ispisuju, a naprimjer prof. Hodžić-Kadić je uložila veliki trud za uvođenje istog u program. Time pokazujemo da smo jedna neozbiljna i nezahvalna nacija prema sebi. Poražavajuća je činjenica da se u anketi 96% naše djece izjasnilo da im je maternji jezik njemački. Zar ovo nije alarmantno stanje? Mi se na našim sastancima uvijek tješimo riječima: na početku smo, asimilacija nije uzela maha, spasit ćemo se. Ne! Nismo na početku, asimilacija uzima maha, ali spasit ćemo se, ako Bog da!
 Ajdina Bešić |
U žiži ovog problema, problema pasivnosti državnog aparata, javlja nam se problem djelovanja paralelnih institucija i pojedinaca (iz BiH i dijaspore) protiv samog postojanja projekta Bosanskih škola. Naravno, nekoliko od nas treba da se bavi ovim političkim pitanjem koje se nameće Bosanskim školama. A, ja kao nastavnica, kao najbliža problemu, kao borkinja s prve linije želim da od ovog seminara ponesem konkretne primjere kako omiliti učenicima domovinu, kako ih podučiti od A1 nivoa, pronaći izvor problema i na tome raditi, jer, dok se rješava političko institucionalno pitanje, ne smijemo izgubiti naše generacije govornika bosanskog jezika – smatra Ajdina Bešić.
Drugi dio seminara održat će se u subotu, 20. marta 2021. godine, u vremenu od 10 do 12.30. Predavač će biti prof. dr. Halid Bulić iz Sarajeva (Centar za bosanski, hrvatski i srpski jezik, Filozofski fakultet u Sarajevu, Univerzitet u Sarajevu), a tema: Bosnistika i bosanski jezik – stanje i perspektive.
 |
