“Svaki pokušaj etničke podjele Bosne i Hercegovine i bilo koji oblik ugrožavanja teritorijalne cjelovitosti države, predstavlja najviši oblik neprijateljstva, protiv čega se moraju ujediniti sve patriotske snage i upotrijebiti sva raspoloživa sredstva. Bilo koja aktivnost sa ciljem formiranja 'bošnjačke države' na dijelu teritorije Bosne i Hercegovine smatra se veleizdajom koja se nipošto ne smije dopustiti.” – ovako glasi posljednji član "Deklaracije o državi Bosni i Hercegovini".

Danas, 29. februara 2020. godine, u atriumu Hotela Evropa, u povodu Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, upriličena je promocija "Deklaracije o Bosni i Hercegovini" koju je Skupština Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU) usvojila
7. decembra 2019. godine.

Na početku je generalni sekretar akademik Muamer Zukorlić kazao da je Božija odluka bila, da jučer na Bolji svijet ispratimo predsjednika BANU akademika Muhameda Filipovića, koji je inicijator i primarni autor ove deklaracije, te da on danas ne bude sa nama. “Neke ljude prosto nije moguće priznati za života. Vrijeme takvih ljudi počinje onda kada odu sa ovog svijeta. Tako i danas počinje nova epoha i era akademika Muhameda Filipovića”, – kazao je akademik Zukorlić, te pozvao sve prisutne da ga se sjete učenjem Fatihe.

U drugom dijelu akademik Zukorlić je obrazložio nastanak Deklaracije, te najavio njene promotore akademika Envera Halilovića – rukovodioca Odjeljenja za političku misao pri BANU, kao i akademika Mehmeda Akšamiju, čije su zasluge što Deklaracija o državi Bosni i Hercegovini izgleda “ovako kraljevski” (kako je to kazao akademik Zukorlić).

Akademik Halilović je na početku naglasio da ova Deklaracija nije ni protiv koga, ali jeste za jednakopravnost svih građana BiH. On kaže da Deklaracija insistira na potvrđivanju multikulturalnosti BiH, te potrebi uvažavanja suvereniteta i subjektiviteta BiH i bošnjačkog naroda kao konstitutivnog naroda u BiH. Zato ju je neophodno posmatrati u širem kontektsu, a ne u kontekstu konkretnog odgovora na aktuelna pitanja.

Akademik Akšamija je ukazao da je BANU bila svjesna problema nepostojanja vizuelne ilustracije historiografske građe o Bosni.

Zato smo pri BANU uspostavili svojevrstan arhiv vizuelnih prikaza o historiji Bosne i Hercegovine kojeg smo kroz ovu Deklaraciju nazvali “Galerija BANU”, kazao je akaemik Akšamija i dodao da je intencija BANU da sakupi svu dostupnu građu historiografskih autentičnih dokumenata koji govore o državnosti Bosne i Hercegovine. U ovoj deklaraciji su po prvi put objevljeni neki vizuelni prikazi iz te arhive, zaključio je on.

Sintagma koja se kao zaključak iz današnjih obraćanja nameće, kazao je akademik Zukorlić, jeste “Nespornost Bosne i Hercegovine”, ali i potreba dinamiziranja te Nespornosti, gdje je samo jedan korak na tom putu današnja Deklaracija BANU o državi Bosni i Hercegovini, koja u širem smislu tek treba da zablista.

Akademik Zukorlić je na kraju čestitao 1. mart – Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine i dodao da je Deklaracija BANU najbolja čestitka državi.