Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Komentari


Dodik, Cvijanović, Šarović, Čavić, Borenović...
ŠTA JE GENOCIDNI OKOT GOVORIO U NS GENOCIDNE TVOREVINE
Procitaj komentar

Autor: B.net
Objavljeno: 17. February 2020. 17:02:58


Dodik u NSRS: Goodbye BiH, welcome RS-exit

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik rekao je danas u Narodnoj skupštini „doviđenja BiH”, iz koje RS izlazi”.

U obraćanju Narodnoj skupštini RS-a na posebnoj sjednici o odlukama Ustavnog suda BiH, Dodik je na engleskom jeziku rekao „Goodbye BiH, welcome RS-exit”.
- Naivno smo vjerovali da će stati kada su ukidali naša nacionalna obilježja. Neki ambasadori tvrde da nam jedino preostaje da poštujemo Ustavni sud i njihove odluke. To vam je ravno onima koji su odvedeni u fašističke logore i tamo stavljeni u očaj, i koji su samo jedno očekivali od onih koji su ih ubijali, da će jednom postiti ljudi, da će prestati – ustvrdio je Dodik.
Zahvalio je liderima svih političkih partija na, kako je dodao, predanom radu na usaglašavanju zajedničkih zaključaka i spremnosti da prevaziđu netrpeljivosti u odbrani interesa RS.

Iščitano osam zaključaka u NSRS: Blokade, ucjene, "protjerivanje" stranih sudija

1. NSRS potvrđuje privrženost RS-a Općem okvirnom sporazumu za mir u BiH, posebno izvornom tekstu Ustava BiH kao Aneksa IV.

2. NSRS obavezuje predstavnike RS-a u instuticijama BiH da predlože u Parlamentarnoj skupštini BiH usvajanje Zakona o prestanku mandata stranih sudija i izboru domaćih sudija u Ustavnom sudu BiH.

3. NSRS zadužuje Vladu RS-a da nastavi ranije započete pregovore sa Vladom FBiH sa ciljem definisanja granične linije između Republike Srpske i Federacije BiH, a u skladu sa Aneksom II Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH.

4. NSRS obavezuje predstavnike RS-a u institucijama BiH da obustave donošenje bilo kakvih odluka u organima BiH do usvajanja Zakona o prestanku mandata stranih sudija i izboru domaćih sudija u Ustavnom sudu BiH i njegovog stupanja na snagu.

5. NSRS naglašava da je RS strana potpisnica svih aneksa Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, samim tim i Aneksa IV koji je Ustav BiH.

6. NSRS potvrđuje da su visoki predstavnici i Ustavni sud BiH kršili Dejtonski sporazum i Ustav BiH i na taj način izmijenili politički sistem suprotno Općem okvirnom sporazumu za mir u BiH, a koji je ugovor međunarodnopravnog karaktera.

7. NSRS obavezuje sve institucije RS-a da ne prihvataju i ne provode bilo kakve buduće antidejtonske i nedemokratske odluke Visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH.

8. NSRS traži da predstavnici RS-a u organima BiH obavijeste Narodnu skupštinu RS-a o provođenju ovih zaključaka u roku od 60 dana.
– Za 60 dana se vidimo, vjerujem da ćemo biti u onome što sam na početku rekao - rekao je Dodik.
Dodao je da se ne smije oklijevati u donošenju odluke važnih za prošlost, sadašnjost i budućnost RS.
- RS i srpski narod nemaju šanse u BiH.... ustvrdio je, između ostalog, on i istakao da je Narodna skupština RS ključno mjesto svih odluka i oko nje se svi trebaju okupiti.
Posebno skupštinsko zasjedanje je zakazano na zahtjev entitetske predsjednice Željke Cvijanović, koja je predložila samo jednu tačku, koja je naslovljena kao "Informacija u vezi antidejtonskog djelovanja Ustavnog suda BiH“.
Razlog za sjednicu parlamenta RS-a je odluka Ustavnog suda BiH o neustavnom članu 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koju srpski zvaničnici ne prihvataju i smatraju štetnom za RS, javlja FENA.

Cvijanović: BiH u permanentnoj krizi

Predsjednica RS Željka Cvijanović rekla je danas u obraćanju na posebnoj sjednici Narodne skupštine da je BiH u permanentnoj krizi.
- I ove okolnosti, u kojima je sazvana ova posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, su okolnosti političke krize. Taman kad nam se učinilo da ima kraja političkoj blokadi namjerno izazvanoj od strane SDA, koja je 14 mjeseci nakon izbora sprečavala formiranje vlasti na nivou BiH u skladu sa izbornom voljom građana Republike Srpske, ali i građana Federacije BiH, došla je nova kriza izazvana odlukom Ustavnog suda BiH koja se odnosi na poljoprivredno zemljište u Republici Srpskoj - navela je Cvijanvićeva.

Ona je rekla da je u razgovorima sa strannim predstavnicima o odugovlačenju formiranja vlasti na nivou BiH, većina njih "navijala" za uspostavljanje vlasti jer bi to značilo kakvo-takvo kretanje na evropskom putu, ili barem neki kredibilitet zrmlje, ali da je bilo i onih koji su govorili da su važnija neka druga pitanja od formiranja vlasti, a čak i to da je politički legitimno ne formirati vlast.

- U redu, prihvatam da demokratija raspolaže različitim alatima i sami biramo koje ćemo koristiti. Sad, kad su srpski predstavnici odlučili da na nivou BiH ne učestvuju u odlučivanju ili da spriječe propusnost odluka onda kad iz proceduralnih razloga moraju odlučivati, jer bi to umjesto njih učinio neko drugi, očekujem od istih tih stranih predstavnika da kažu da je i to politički legitimno i da je i to jedan od demokratskih alata, pošto i jeste tako - istakla je predsjednica Srpske.

Ona je rekla da očekuje da ni sad ne iznose kritiku, jer nisu ranije kritikovali ni druge.

- O tome zašto je BiH ovakva - zarobljena, neinventivna, nekreativna, nesposobna da gleda lijevo-desno, naprijed-nazad tražeći priliku da uradi nešto dobro za građane dva entiteta, zašto je nesposobna da, osim histerično, komunicira sa susjedima, zašto ima potrebu da glumi neku važnu državu, a nije u stanju da riješi bilo šta u korist građana, dalo bi se mnogo šta reći - ocijenila je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je istakla da je BiH jedno duboko unesrećeno društvo jer nije dobilo priliku da se razvije kao istinska multietnička zajednica spremna da traume prošlosti pretvori u šanse budućnosti, dodavši da bi bilo korektno i ispravno da se utvrdi odgovornosti i konačno kaže koliko je ko - stranci, Bošnjaci, Srbi i Hrvati - doprinio neredu u kojem živi BiH.

- Današnja realnost je takva su Srbi isfrustrirani stalnim nastojanjem da se ukine njihov identitet i da se u kontinuitetu nasilno umanjuje ustavni kapacitet Republike Srpske. Hrvati su isfrustrirani činjenicom da ne mogu obezbijediti svoje predstavljanje u skladu sa ustavnim principom zaštite kolektivnih prava jer su u nekoliko navrata Bošnjaci izabrali hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Bošnjaci su nezadovoljni jer BiH nije cijela - njihova. Možda im je obećana, ali je nisu dobili - navela je ona.

Cvijanovićeva je naglasila da je istina da su im mnogi pomagali da je naknadno dobiju jer se ranije odlukama visokih predstavnika, a kasnije odlukama Ustavnog suda BiH nastojalo od BiH napraviti država koja bi po formi bila građansko društvo, a po svojoj suštini bila bi zapravo po mjeri Bošnjaka.

Navodeći da nedavno usvojena Deklaracija SDA govori upravo o tome, Cvijanovićeva je podsjetila da su reakcije stranog faktora bile zapanjujuće blage i mlake, a trebalo im je čak nekoliko dana da sroče bilo kakvu reakciju odmjeravajući riječi da ne bi slučajno bile jednako oštre kao one koje po pravilu upućuju na račun političkih partija ili institucija Republike Srpske.

- Ova deklaracija SDA vrvi od antidejtonskih rješenja i upozoravajuća je, a objašnjenje stranaca je bilo da je to najobičniji politički pamflet - rekla je Cvijanovićeva.

Ona je upitala zašto im onda deklaracije partija iz Republike Srpske nisu obični politički pamflet, već na osnovu tih pamfleta sankcionišu političare.

- Današnja posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske sazvana je s namjerom da mi kao Republika Srpska kažemo kako gledamo na sve to, a u svjetlu najnovije odluke Ustavnog suda BiH i činjenice da se u posljednje dvije i po decenije kontinuirano nastoji urušiti Republika Srpska, njen identitet, institucionalni kapacitet, kao i pripadajući nivo nadležnosti, koji je zagarantovan Dejtonskim sporazumom i svim njegovim aneksima, a posebno Aneksom četiri koji predstavlja Ustav BiH - pojasnila je predsjednica Republike.

Ona je podsjetila da je u novembru 2019. godine Narodna skupština razmatrala Informaciju o neustavnoj transformaciji dejtonske strukture BiH i uticaju na položaj i prava Republike Srpske u BiH i da je na osnovu skupštinskih zaključaka Vlada Srpske izradila Akcioni plan za zaštitu ustavnih nadležnosti Srpske, uz analizu načina prenosa nadležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH, utvrdila mjere za sprečavanje daljeg prenosa nadležnosti, kao i mjere za vraćanje onih ingerencija koje su od Dejtona do danas na različite načine prenesene na nivo BiH.

- U fokusu rasprave tog skupštinskog zasjedanja bila su nelegalna urušavanja Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH, te položaj Republike Srpske i srpskog naroda u okviru antidejtonski transformisane BiH. Јasno je da ove antidejtonske operacije nisu BiH učinile uspješnijom državom, već naprotiv dovele su je u sasvim suprotno stanje - zaključila je predsjednica Republike Srpske u uvodnom obraćanju poslanicima u Narodnoj skupštini Srpske.


ODLUKA USTAVNOG SUDA BiH - SASTAVNI DIO PROCESA URUŠAVANjA DEЈTONA: Predsjednica Srpske rekla je da je posljednja odluka Ustavnog suda, kojom se osporava član 53 Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske, sastavni dio procesa derogiranja postojećeg ustavnopravnog poretka, te urušavanja dejtonskih temelja na kojima počiva BiH.

- Ogromna je šteta koju ovakvi potezi nanose Republici Srpskoj, a samim tim i funkcionisanju BiH i zbog toga smatramo da je potrebno hitno zaustaviti proces antiustavnog djelovanja pojedinih institucija na nivou BiH i vratiti se Ustavu i ustavnim rješenjima - rekla je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je napomenula da ova odluka još nije objavljena, konstatujući da je već dovoljno alarmantno što, prema saopštenju suda, određuje da se "u regulisanju pitanja državne imovine radi o isključivoj nadležnosti BiH".

- To znači da su sudije Ustavnog suda BiH zanemarile činjenicu da su u članu 3. Ustava BiH, kojeg su dužni da štite, eksplicitno nabrojane nadležnosti zajedničkih institucija na nivou BiH, a da se nijedna od njih ni približno ne odnosi na državnu imovinu. U istom članu Ustava jasno je navedeno i to da 'entitetima pripadaju sve funkcije i ovlašćenja, koja ovim Ustavom nisu izričito data institucijama BiH - naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je navela da nasuprot ovim, očito namjernim previdima Ustavnog suda, stoji jasna ustavnopravna činjenica da je Dejtonskim mirovnim sporazumom uspostavljen teritorijalni princip koji je imovinu pripisao onom subjektu na čijoj se teritoriji nalazi - znači entitetima.

U uvodnom izlaganju Cvijanovićeva je podsjetila da je Amandmanom 32 na Ustav Republike Srpske iz 1998. godine, kojim je mijenjan član 68 Ustava Srpske, regulisano da Republika Srpska, između ostalog, uređuje imovinske i obligacione odnose, te vrši zaštitu svih oblika imovine.

Budući da je upravo Ustavni sud BiH ranije utvrdio da je ova odredba Ustava Republike Srpske u skladu sa Ustavom BiH, a da je isto to potvrdila i Venecijanska komisija u svom Mišljenju, kaže Cvijanovićeva, nameće se zaključak da Ustavni sud BiH posljednjom odlukom nije prekršio samo Ustav i pravni poredak u BiH, već i svoju prethodnu odluku.

Ona je rekla da je s ciljem boljeg razumijevanja imovinsko-pravne problematike u BiH, potrebno pomenuti nekoliko stvari, a najprije to da je 2001. godine u Beču zaključen međunarodni Sporazum o pitanju sukcesije o raspodijeli imovine bivše SFRЈ koji je potom i ratifikovan u svim zemljama potpisnicama, kao i da su do marta 2005. godine, ovom imovinom u BiH nesmetano upravljali i raspolagali nadležni organi Republike Srpske i FBiH - i to u Republici Srpskoj na osnovu već pomenutog člana 68 Ustava Republike Srpske, kojim je propisano da Srpska uređuje i obezbjeđuje svojinsko-pravne odnose i vrši zaštitu svih oblika svojine.

Predsjednica Srpske je podsjetila da je u martu 2005. godine, visoki predstavnik nametnuo tri zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom - BiH, FBiH i Republike Srpske, definišući da je to, kada je riječ o Republici Srpskoj, nepokretna imovina koja pripada BiH na osnovu međunarodnog Sporazuma o sukcesiji, kao i nepokretna imovina na kojoj je pravo raspolaganja imala SR BiH do 31. decembra 1991. godine, a koja se smatra vlasništvom ili posjedom bilo kojeg nivoa vlasti ili javne organizacije u Republici Srpskoj.

- Suprotno tome, visoki predstavnik tada nije donio Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Brčko Distrikta, već je uz superviziju istog, Brčko Distrikt donio Zakon o javnoj imovini i sva imovina, osim imovine u privatnom vlasništvu, pripala je Brčkom što ukazuje na različit i krajnje nedosljedan pristup visokog predstavnika o istom pravnom pitanju - istakal je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, predviđeno je da ovi nametnuti zakoni ostanu na snazi do stupanja na snagu zakona kojim se uređuje sprovođenje kriterijuma koji će se primjenjivati za utvrđivanje imovine koja je u vlasništvu BiH, FBiH i Republike Srpske, a na osnovu kojeg će Savjet ministara i vlade oba entiteta zaključiti Sporazum o raspodjeli te imovine potrebne za sve nivoe vlasti.

S tim ciljem Savjet ministara je već 2004. godine formirao Komisiju za državnu imovinu, utvrđivanje i raspodjelu državne imovine, određivanja prava i obaveza BiH, entiteta i Brčko Distrikta BiH u upravljanju državnom imovinom.

- Ali s obzirom na to da Komisija u prvih pet godina nije uspjela usaglasiti tekst zakona, pa nije ni upućen Savjetu ministara, Narodna skupština Republike Srpske je usvojila Zakon o statusu državne imovine, koja se nalazi na teritoriji Srpske, a pod zabranom je raspolaganja - dodala je Cvijanovićeva.

Međutim, dodala je ona, visoki predstavnik je nalogom od 5. januara 2011. godine obustavio primjenu ovog zakona do stupanja na snagu odluke Ustavnog suda o navedenom zakonu.

- Po zahtjevu Sulejmana Tihića za ocjenu ustavnosti ovog zakona, Ustavni sud je utvrdio da "Republika Srpska nema ustavnu nadležnost da reguliše pravnu materiju koja je predmet statusa državne imovine koja se nalazi na teritoriji Republike Srpske i pod zabranom je raspolaganja", ali tom prilikom nije odlučio ko je vlasnik te imovine. Dakle, Ustavni sud nije eksplicitno rekao da Republika Srpska nije vlasnik imovine, ali joj je zabranio da njome upravlja, što navodi na zaključak da Ustavni sud ima namjeru da imovinu Republike Srpske proglasi imovinom BiH - ukazala je Cvijanovićeva.

U obrazloženju ove odluke, Ustavni sud, između ostalog, navodi da je i visoki predstavnik konstatovao da Ustav BiH ne sadrži izričite odredbe o tome kako državna imovina mora da bude podijeljena između različitih nivoa vlasti, što je u svom Mišljenju potvrdila i Venecijanska komisija.

S druge strane, naglasila je Cvijanovićeva, Parlamentarna skupština BiH nikada nije donijela nijedan propis iz oblasti imovinsko-pravnih odnosa.

- Svi propisi iz te oblasti, po principu podjele nadležnosti utvrđene Ustavom BiH, u isključivoj su nadležnosti entiteta, a primjer su Zakon o stvarnim pravima, Zakon o premjeru i katastru i drugi propisi iz ove oblasti. Imajući to u vidu, postavlja se pitanje kako je sud mogao donijeti odluku bez materijalnog propisa? Takođe, ova odluka je sasvim suprotna odluci istog tog suda broj U-5/98 /po apelaciji Alije Izetbegovića/ kojom je meritorno odlučeno da su Republika Srpska, odnosno entiteti, isključivo nadležni po principu podjele vlasti da regulišu imovinsko-pravne odnose u skladu sa članom 68, stav 6 Ustava Republike Srpske - precizirala je Cvijanovićeva.

Ona je konstatovala da je sasvim jasno da je Ustavni sud BiH u dva potpuno ista slučaja odlučio drugačije jer je prvo potvrdio pravo vlasništva zemljišta Republici Srpskoj, a onda je to pravo ograničio.

- Čim postoji namjera da se jedno pravo ograniči, postoji i namjera da se to pravo oduzme - istakla je Cvijanovićeva.

U pogledu pozivanja na pravni kontinuitet, predsjednik Republike je podsjetila da je Aneks četiri Dejtonskog sporazuma, koji je Ustav BiH u članu 1 preimenovao raniju Republiku BiH u BiH što je njeno novo zvanično ime bez bilo kakve odrednice, te regulisao da će ona nastaviti svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu i u okviru priznatih granica, ali sa sasvim novom unutrašnjom strukturom u skladu sa novim odredbama, to jeste odredbama dejtonskog ustava.

- To jasno upućuje da nema unutrašnjeg pravnog kontinuiteta jer je BiH dobila sasvim novu unutrašnju strukturu. Ta unutrašnja struktura je regulisana tako da su nadležnosti BiH taksativno nabrojane, dok sve druge koje nisu izričito dodijeljene institucijama BiH pripadaju entitetima. Pitanje regulisanja imovine nije dodijeljeno institucijama BiH, što znači da to pravo pripada isključivo entitetima, te je i regulisano članom 68, stav 1, tačka 6 Ustava Republike Srpske. A, kako je visoki predstavnik 2005. godine donio tri zakona o zabrani raspolaganja imovinom, on je grubo prekršio Dejtonski sporazum, odnosno ustavno načelo da su entiteti vlasnici teritorija i da na osnovu ustavne nadležnosti imaju pravo da regulišu imovinsko-pravne odnose i raspolažu imovinom - pojasnila je Cvijanovićeva.

Takođe, dodala je ona, i same odluke istog Ustavnog suda BiH kojima se jednom potvrđuje ovo pravo, a drugi put se ono ograničava, potvrđuju kršenje ustava od onog ko bi trebalo da bude njegov zaštitnik, ali i dovodi građane i institucije u stanje pravne nesigurnosti.

- Kredibilitet Ustavnog suda BiH je evidentno urušen usljed nedosljednosti i kontradiktornih odluka, te zbog činjenice da je sebi nelegalno prisvajao ulogu ustavotvorca, umjesto tumača Ustava i zaštitnika ustavnosti, ali i priznanja jednog od bivših sudija da su prije donošenja odluka morali da se konsultuju sa visokim predstavnikom. Da bi nam uskratili pravo da govorimo o ovim nedopustivim devijacijama, obično nam kao argument navode da su Ustavni sud BiH i visoki predstavnik dejtonske kategorije. Tačno, ali to da je Ustavni sud BiH dejtonska kategorija ne daje mu pravo, baš kao ni visokom predstavniku, koji je takođe dejtonska kategorija, da krši Dejtonski sporazum i dejtonski ustav, a oni su to činili - istakla je Cvijanovićeva.

Ona je zaključila da građani onda mogu s pravom da postave pitanje zašto bi neko drugi bio uopšte dužan da poštuje odluke takvog suda.


ODLUKA USTAVNOG SUDA BiH NESPROVODIVA: Predsjednica Republike Srpske poručila je da je nesprovodiva odluka Ustavnog suda BiH prema kojoj bi poljoprivredno zemljište bilo izuzeto iz vlasničke strukture Republike Srpske, naglasivši da je paradoksalna činjenica da se ta institucija pretvorila u nosioca antidejtonskih i antiustavnih aktivnosti u BiH.

Cvijanovićeva je rekla da je potpuno jasno da je Ustavni sud BiH, osporavajući član 53 Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske, dodatno usložnio situaciju u pogledu imovine i onako komplikovane odnose u BiH.

- Čuli smo izjave bošnjačkih političkih prvaka i funkcionera o obaveznosti sprovođenja odluka Ustavnog suda BiH. Ovo je prilično licemjerno znajući da je u FBiH ostalo na desetine nesprovedenih ili tek djelimično sprovedenih odluka ustavnog suda na federalnom i na kantonalnom nivou. S druge strane, često od istih tih političara slušamo kako Dejtonski sporazum nije švedski sto odakle svako uzima ono šta hoće. I to je licemjerno, jer su upravo oni skloni posluživanju sa švedskog stola - naglasila je ona.

U prilog toj tvrdnji, Cvijanovićeva je navela primjer Aneksa dva Dejtonskog sporazuma koji reguliše pitanje granične linije između Republike Srpske i FBiH i ostavlja mogućnost korekcije granice 50 metara lijevo i desno od same granične linije naknadnim sporazumom entiteta.

- Samo tri odsto granične linije je obrađeno, a znamo koliko su građani koji žive na prostoru međuentitetske linije razgraničenja imali raznih imovinsko-pravnih i administrativnih problema. Ovo pitanje nije nikad riješeno jer su to blokirale bošnjačke partije iz FBiH iako je Vlada Republike Srpske preduzimala korake i inicirala izvršenje ove dejtonske obaveze - podsjetila je ona.

U uvodnom izlaganju na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, Cvijanovićeva je istakla da je današnja BiH nastala međunarodnim ugovorom kao visokodecentralizovana zajednica dva ravnopravna entiteta.

- Dejtonskim sporazumom su Republika Srpska, koja je proglašena 9. januara 1992. godine, znači prije rata, i FBiH, tada pod drugim imenom, koja je nastala 18. marta 1994. godine, dakle tokom rata, prenijele određeni dio prava i obaveza na zajedničke institucije - podsjetila je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da je suverenitet, kao najviše pravo u odlučivanju, ostao u entitetima koji su nastali prije zajedničke države, a koja je njihovom saglasnošću formirana krajem 1995. godine, istakavši da do tada nije postojala nikakva BiH u sadašnjim okvirima, a ona koja je postojala nije imala nijedan od tri osnovna kriterijuma državnosti - ni stanovništvo, ni teritoriju, niti suverenu vlast u granicama na koje je pretendovala.

- Koliko je tadašnja Republika BiH bila nepostojeća, a dejtonska BiH bez ikakvog unutrašnjeg pravnog kontinuiteta, ponajbolje ilustruje Odluka Ustavnog suda Republike BiH broj 47/92 od 8. oktobra 1992. kojom se proglašava "nevažećom tzv. Republika Srpska". Da postoji unutrašnji pravni kontinuitet Republike BiH, onda ne bi ta "poništena" Republika Srpska bila pregovarač i potpisnik Ženevskih i Njujorških prinicipa, niti svih 12 aneksa Dejtonskog sporazuma, a bila je - podsjetila je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da je današnja BiH formirana zahvaljujući tome što je Dejtonskim sporazumom uspostavljena potpuno nova unutrašnja struktura zajedničke države, način izbora, donošenja odluka, te funkcionisanja organa, u skladu sa Ženevskim i Njujorškim principima iz septembra 1995. godine.

Cvijanovićeva je istakla da je Republika Srpska dala saglasnost na osnivanje takve nove države samo zato što je ona, kao Republika Srpska, međunarodno verifikovana Dejtonskim sporazumom kao ravnopravan entitet, te zbog brojnih ustavnih garancija koje podrazumijevaju jednakost i ravnopravnost konstitutivnih naroda na nivou BiH.

- Da su predstavnici Republike Srpske u Dejtonu znali da će odmah nakon potpisivanja sporazuma otpočeti proces njegove revizije i neustavnog razvlašćivanja Republike Srpske, sasvim je sigurno da sporazum nikada ne bi bio ni potpisan, što znači da zajednička država ne bi bila ni formirana - rekla je ona.

Prema njenim riječima, ovaj proces razvlašćivanja Republike Srpske godinama se dešavao usljed pritisaka međunarodnog faktora i nelegalnim djelovanjem, odnosno pravnim nasiljem visokih predstavnika, a nakon brojnih kritika ovih nedemokratskih postupaka, pribjeglo se drugoj metodi - tako što je ulogu visokog predstavnika postepeno preuzeo Ustavni sud BiH.

- Paradoksalna je činjenica da se institucija čiji je osnovni zadatak da tumači i štiti Ustav, pretvorila u nosioca antidejtonskih i antiustavnih aktivnosti u BiH. Ulogu zaštitnika ustavnosti, Ustavni sud je samovoljno zamijenio ulogom ustavotvorca, presuđujući politički i donoseći odluke koje nemaju pravno utemeljenje - konstatovala je Cvijanovićeva.

Ona je ukazala da o suverenosti BiH najbolje govori činjenica da u Ustavnom sudu još sjede troje stranih sudija koji u procesu donošenja odluka često imaju odlučujuću ulogu i čine glasački blok sa bošnjačkim sudijama, najčešće, kojim se donose odluke suprotne postojećem ustavu.

- Strane sudije su u funkciji preglasavanja, mijenjanja dejtonskog ustavnog aranžmana, ograničavanja suvereniteta BiH, u funkciji sprečavanja vlasništva domaćih organa nad domaćim procesima, produbljivanja nepovjerenja među narodima i nepovjerenja u BiH, a time i u funkciji disolucije postojeće države - zaključila je predsjednica Republike Srpske, objavila je RTRS.

Čavić: Međunarodni predstavnici stoje iza odluke Ustavnog suda BiH

Dragan Čavić, predsjedik NDP-a, rekao je da međunarodni predstavnici u suštini stoje iza odluke Ustavnog suda BiH o poljoprivrednom zemljištu.
On je to rekao na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske na čijem dnevnom redu je informacija u vezi sa antidejtonskim djelovanjem Ustavnog suda.
Nenad Nešić, vršilac dužnosti predsjednika DNS-a, rekao je da se "na primjeru Ustavnog suda najbolje ogleda sva apsurdnost BiH".
Branislav Borenović, predsjednik PDP-a, rekao je da je odluka Ustavnog suda BiH o poljoprivrednom zemljištu neprihvatljiva.
Nenad Stevandić, predsjednik Ujedinjene Srpske, rekao je da dejtonski princip kao i sam Ustav BiH podrazumijevaju konstitutivnost tri naroda, što nije slučaj sa Ustavnim sudom.
"Ustavni sud je suštinski negacija principa na kojima počiva BiH", rekao je Stevandić, objavile su Nezavisne.

Šarović podržao Dodika: SDS će podržati zaključke

Predsjednik Stpske demokratske stranke (SDS) Mirko Šarović rekao je u Narodnoj skupštini RS-a da smatra da nije pametno da se danas priča o referendumima i secesiji RS.
-Za te stvari vjerovatno ima vremena – dodao je Šarović i naveo da treba da se priča o dva pitanja, odgovoru RS na odluke Ustavnog suda i šta sa ovakvim Ustavnim sudom BiH.
Kazao je da su po njemu to glavna pitanja.
-Nemojte da mislite da kod mene i opozicije ima bilo kakvog straha, ali prije svega ima briga. Kada izgovaramo tako krupne riječi, treba da to imamo na umu - naveo je Šarović u obraćanju Narodnoj skupštini RS-a na posebnoj sjednici o odluci Ustavnog suda BiH u vezi s poljoprivrednim zemljištvom RS.

Njegov stav je, dodao je, da svi treba da pokušaju da nađu zajednički imenitelj, da pokažu zajedništvo oko ovako krupnih pitanja.
Šarović je najavio da će SDS stati iza zaključaka koje je predložila predsjednica RS na posebnoj sjednici, ali da ima nešto drugačiji stav o ključnim zaključcima.
Predsjednik PDP-a Branislav Borenović kazao da je očekuje mnogo mudrosti, razuma i razboritosti da se ovo pitanje razriješi.
-Potrebno je mnogo opreza -kazao je Borenović u obraćanju parlamentu.
Najavio je da će Klub PDP-a poštovati stavove Narodne skupštine RS.
-Ali smo isto tako oprezni da prihvatimo bilo kakav avanturizam bez jasne strategije - rekao je Borenović.
Parlamentu su se na posebnoj sjednici obratili i lideri stranaka iz RS-a, koji su dio vladajuće većine.
Posebno skupštinsko zasjedanje je zakazano na zahtjev entitetske predsjednice Željke Cvijanović, koja je predložila samo jednu tačku, koja je naslovljena kao "Informacija u vezi antidejtonskog djelovanja Ustavnog suda BiH“.
Razlog za sjednicu parlamenta RS-a je odluka Ustavnog suda BiH o neustavnom članu 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koju srpski zvaničnici ne prihvataju i smatraju štetnom za RS, objavila je FENA.

Borenović: Ogroman uticaj SDA na Ustavni sud

Lider PDP-a Branislav Borenović rekao je u Narodnoj skupštini Republike Srpske da su za osudu odluke Ustavnog suda BiH poput nedavne o poljoprivrednom zemljištu Srpske, te da se to, nažalost, dešava planski i sa velikom ulogom SDA.
"Tu je velika uloga SDA čiji je uticaj na Ustavni sud ogroman prilikom donošenja odluka. Tim sudom se vješto upravljalo u ranijem periodu i kada je riječ o Danu Republike Srpske pa i sada oko poljoprivrednog zemljišta", rekao je Borenović na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske o informaciji u vezi sa antidejtonskim djelovanjem Ustavnog suda BiH koja se održava na prijedlog predsjednika Republike Srpske.
On je rekao da preglasavanje nipošto nije dobar način donošenja odluka u zajedničkim institucijama.
"Ustavni sud se ovdje postavlja u ulogu ustavotvorca, što je nedopustivo. Zastrašujuće je da Bakir Izetbegović iz SDA kaže da koristi taj sud kao mehanizam svoje politike. Na to nisu reagovale pravosudne institucije što je nedopustivo", kaže Borenović.
On je rekao da su potrebne reforme Ustavnog suda BiH i da se Srpska nalazi u složenoj poziciji jer nema predstavnika Srba u ključnim institucijama na zajedničkom nivou.
"U novom zakonu o Ustavnom sudu BiH treba nastojati da se sklone strane sudije, ali i oni koji su bili u glavnim organima pojedinih političkih partija", rekao je Borenović nakon što je Ustavni sud BiH ranije donio odluku kojom se knjiženje ili upisivanje svojine nad poljoprivrednim zemljištem na Republiku Srpsku zabranjuje i proglašava neustavnim, te kojom se pomenuto zemljište Srpske proglašava državnom imovinom, objavile su Nezavisne.

VRH



Ostali prilozi:
» BANA DODIJELILA PLAKETU DR. HARUNU HADŽIĆU
Bošnjaci.Net | 24. March 2024 21:18
» SIJANINI STIHOVI
Avdo Metjahić | 21. March 2024 23:54
» KAPIJE SVJETLOSTI UMJETNIČKI I NAUČNI UNIVERZIM DR PUPOVIĆA (I)
Božidar Proročić, književnik i publicista | 18. March 2024 14:46
» ŠTO NE STIGOŠE KAMOM, POSTIŽU GUMICOM!
Esad Krcić | 22. February 2024 01:24
» NE TREBA ODUSTAJATI OD ČINJENJA DOBRIH DIJELA
Mensud Alićušić | 19. February 2024 16:47
» ISMET HADŽIĆ PETODECENIJSKI TRAG U LIKOVNOJ UMJETNOSTI CRNE GORE (I)
Božidar Proročić, književnik i publicista | 15. February 2024 15:40
» DEMOKRATE RUŠE DEMOKRATIJU U NJEMAČKOJ
Nihat Bećirović | 09. February 2024 22:48
» ULOGA I ZNAČAJ DR. NAKE NIKŠIĆ U PROMOCIJI MUZIČKE KULTURE SANDŽAKA
Božidar Proročić, književnik i publicista | 07. February 2024 14:51
» UMRLI PRIJE SMRTI?
Midhat Hajrović | 04. February 2024 14:47
» POLITIČKI INFLUENSERI U SANDŽAKU
Dino Bašović | 02. February 2024 17:24
» KO „PEVA“ ZLO MISLI
Dino Bašović | 29. January 2024 15:47
Ostali prilozi istog autora:
» ANELA FETIĆ: USPOMENE
13. March 2024 13:12
» 20 NAJROMANTIČNIJIH GRADOVA U BIH
08. February 2024 20:15
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EsmirBasic2312.jpg
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif