Vijesti
BANU: Akademske besjede
AKADEMIK IBRAHIMAGIĆ: ONI KOJI SU IZVRŠILI AGRESIJU NISU ODUSTALI OD CILJEVA (VIDEO)
|
|
Autor: Fena
Objavljeno: 15. December 2019. 17:12:24
Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti (BANU) organizira „Akademske besjede“ koje su posvećene izlaganjima članova Akademije iz domena njihovog naučnog djelovanja
Strateški cilj agresora bio je teritorijalna podjela Bosne i Hercegovine i nestanak muslimana Bošnjaka kao njenog relativnog političkog subjekta, kazao je akademik Omer Ibrahimagić, koji je bio jedan od učesnika Akademske besjede "Gdje je BiH danas", a povodom 24. godišnjice od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, u organizaciji Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti.
Ti strateški ciljevi, kako je dodao, nisu se mogli ostvariti drugačije nego poništavanjem državnopravnog subjektiviteta BiH i genocidom nad Bošnjacima. Naglašava da su ciljevi ostali isti, ali sada se nastoje ostvariti političkim sredstvima.
- Ti koji su izvršili agresiju na BiH nisu odustali od svojih ciljeva i nastoje da ih ostvare političkim sredstvima, suprotno onome što su potpisali u Dejtonu. Tu prije svega mislim na Srbiju i Hrvatsku, - rekao je Ibrahimagić i dodao da je zbog opstrukcija, realizirano samo trećina "Dejtona".
Akademik Suad Kurtćehajić smatra da je Dejtonskim sporazumom nastavljen državnopravni kontinuitet BiH ali je učinjen ustavni diskontinuitet.
Rješenja koja su sadržana u Aneksu 4 Dejtonskog sporazuma, koji je bio novi Ustav BiH, po riječima Kurtćehajića, dovela su do ustavne involucije, pored ostalog i zato jer je Dejtonski ustav na prvom mjestu stavio narode pa onda građane, što je bilo nazadovanje u odnosu na rješenja sadržana u Ustavu Republike BiH od 1974. godine.
BiH će tapkati u mjestu, smatra Kurtćehajić, bez pune primjene odredbe o dodatnim nadležnostima koje Visokom predstavniku omogućujuju da BiH integriše davanjem brojnih nadležnosti za koje on procijeni da su potrebne da se očuva suverenitet i teritorijalni integritet BiH.
- Da bi se to desilo, Visokom predstavniku je potrebna snažna podrška međunarodne zajednice. U suprotnom, BiH će tapkati u mjestu i teško će moći odgovoriti zahtjevima koje ispred nje postavljaju NATO i EU za prijem u njihovo članstvo, - zaključio je Kurtćehajić.
AKDEMSKA BESJEDA U CJELOSTI
|
Strateški cilj agresora bio je teritorijalna podjela Bosne i Hercegovine i nestanak muslimana Bošnjaka kao njenog relativnog političkog subjekta, kazao je akademik Omer Ibrahimagić, koji je bio jedan od učesnika Akademske besjede "Gdje je BiH danas", a povodom 24. godišnjice od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, u organizaciji Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti.
Ti strateški ciljevi, kako je dodao, nisu se mogli ostvariti drugačije nego poništavanjem državnopravnog subjektiviteta BiH i genocidom nad Bošnjacima. Naglašava da su ciljevi ostali isti, ali sada se nastoje ostvariti političkim sredstvima.
Akademik Omer Ibrahimagić govori o greškama naše politike prema našim izlazima na more a posebno nepotrebno prepuštanje Sutorine Crnoj Gori. Također ukazuje da je naša državna Komisija za granice koja broji devet članova, a šest je kvorum, u pojedinim sesijama sa tri člana utvrđivala granice sa Crnom Gorom čime je učinjeno krivično djelo. Također akademik Ibrahimagić smatra da kad dođe na vlast probosansko rukovodstvo da zbog ove proceduralne greške može poništiti ugovor o granici sa Crnom Gorom i pokrenuti sudski postupak oko Sutorine. |
- Ti koji su izvršili agresiju na BiH nisu odustali od svojih ciljeva i nastoje da ih ostvare političkim sredstvima, suprotno onome što su potpisali u Dejtonu. Tu prije svega mislim na Srbiju i Hrvatsku, - rekao je Ibrahimagić i dodao da je zbog opstrukcija, realizirano samo trećina "Dejtona".
Akademik Suad Kurtćehajić smatra da je Dejtonskim sporazumom nastavljen državnopravni kontinuitet BiH ali je učinjen ustavni diskontinuitet.
Rješenja koja su sadržana u Aneksu 4 Dejtonskog sporazuma, koji je bio novi Ustav BiH, po riječima Kurtćehajića, dovela su do ustavne involucije, pored ostalog i zato jer je Dejtonski ustav na prvom mjestu stavio narode pa onda građane, što je bilo nazadovanje u odnosu na rješenja sadržana u Ustavu Republike BiH od 1974. godine.
BiH će tapkati u mjestu, smatra Kurtćehajić, bez pune primjene odredbe o dodatnim nadležnostima koje Visokom predstavniku omogućujuju da BiH integriše davanjem brojnih nadležnosti za koje on procijeni da su potrebne da se očuva suverenitet i teritorijalni integritet BiH.
- Da bi se to desilo, Visokom predstavniku je potrebna snažna podrška međunarodne zajednice. U suprotnom, BiH će tapkati u mjestu i teško će moći odgovoriti zahtjevima koje ispred nje postavljaju NATO i EU za prijem u njihovo članstvo, - zaključio je Kurtćehajić.
