Gospodin Dodik bi se trebao odlučiti šta više hoće - hoće li Dejton ili ne. Ako neće Dejton, dajte da otvorimo i tu priču.

Rekao je ovo danas u Sarajevu novinarima predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, komentarišući najave svog kolege iz kolektivnog šefa države i lidera SNSD-a Milorada Dodika da će formiranje vlasti na državnom nivou usloviti zahtjevom da iz Ustavnog suda BiH odu strane sudije.

- Strane sudije, podsjetit ću vas, su izvorna dejtonska kategorija. Je li to znači da on odustaje od Dejtona? Jer onda se otvara mogućnost svakakvih nekakvih aranžmana i preustroja BiH na neki drugi način u odnosu na ovo sad. Ili se čvrsto drži onoga što on zove "izvornim Dejtonom". A evo, da ga podsjetim, u izvornom Dejtonu upravo stoji to - strane sudije su dio našeg pravosudnog sistema, - poručio je Dodiku Komšić.

Govorio je i o predstojećem trilateralnom sastanku u Beogradu gdje će se članovi Predsjedništva BiH 8. oktobra susresti s predsjednicima Srbije Aleksandrom Vučićem i Turske Recepom Tayyipom Erdoganom.

- Jedna od tema je i infrastrukturalna povezanost, a na kraju krajeva, predviđeno je i polaganje kamena temeljca za autoput Sarajevo-Beograd, koje će se desiti u Sremskoj Rači, - kazao je Komšić.

Na novinarsko pitanje može li na trilaterali u Beogradu doći do njegovog verbalnog sukoba sa Dodikom, Komšić kaže da, što se njega tiče, nema potrebe za bilo kakvim verbalnim sukobom.

- Ne znam šta će gospodin Dodik uraditi, ali će se on osjetiti možda kao da je na domaćem terenu, što je po meni besmisleno. Ali, što se mene tiče, ne. Nemam potrebe, pogotovo pred nekim strancima, pred trećim stranama, da se ja raspravljam sa gospodinom Dodikom oko bilo čega. Možemo se mi raspravljati i ovdje u BiH, privatno, u Predsjedništvu, putem medija, kako god hoće. Ali mislim da bi bilo jako ružno i nepristojno praviti scene na terenu druge države, - dodao je Komšić.

Kako je naveo, postoji jedan cijeli set pitanja koji se već dugo povlače u odnosima BiH i bivše Jugoslavije - kada su je činile Srbija i Crna Gora - a danas BiH i Republike Srbije.

- Granica je, naravno, jedno od bitnijih pitanja. Iskorištavanje hidropotencijala rijeke Drine, također. Uobičajeno za naše odnose sa susjedima, izuzev Crne Gore, sa kojom smo ta pitanja riješili, - naveo je Komšić.

Posebno je interesantnom ocijenio priču oko migrantske krize.

- Mi smo čak na Jahorini, na zadnjem sastanku SEECP-a, kada je bila premijerka Brnabić, dogovarali da policijski organi jedne i druge države probaju nešto zajednički uraditi u smislu kontrole granice. Mislim da je to vrlo dobra prilika da i o tome porazgovaramo, - govori Komšić.

Nas u BiH, nastavlja, jako zanima i dokle su došli razgovori, pregovori i dogovori između Srbije i Kosova.

- To pitanje je definitivno važno za cijeli region. Jer, što su ti odnosi stabilniji i mirniji, to je nama svima bolje. Naravno, što se tiče uvođenja stopostotnih taksi na robe iz Srbije i BiH, tu postoji saglasnost između BiH i Srbije da bi Kosovo trebalo da tu odluku povuče. Mada, koliko ja mogu da vidim po izjavama kosovskih zvaničnika, to se ne dešava. A pogotovo sad u predizbornoj kampanji, niko od njih ni ne najavljuje tu mogućnost, - poručio je Komšić.