Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Sahovici 1924. godine
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Islamske teme

HIDŽRA - PODSJEĆANJE NA POVJESNE DANE
Autor: Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012)
Objavljeno: 30. August 2019. 20:08:31
Šta znači muslimanima nova hidžretska godina:
Sjećanje na njihovu slavnu prošlost?
Misao o njihovoj (ne) slavnoj sadašnjosti?
Ili san o njihovoj boljoj budućnosi?




Sa zalaskom sunca u subotu 31. augusta 2019. godine po Miladu, nastupit će Nova 1441. godina u petnaestom stoljeću povijesti islama. Nakon hadžskih blagdana, muslimani novu hidžretsku godinu dočekuju sa pažnjom, ali ne toliko snažno kao što dočekuju bajrame i druge pobožne blagdane. Muslimani novu hidžretsku godinu doživljavaju kao trenutak od povijesnog značaja za muslimane te kao orjentaciju u vremenu po lunarnom sistemu računanja vremena. Alejhisselamova hidžra, selidba, iz Mekke u Medinu je povijesni čin, koji je označio prekretnicu u razvijanju i očuvanju posljednje Božanske poruke svjetovima. Bilo je i drugih važnih trenutaka u ranoj povijesti islama, ali pravedni halifa Omer ibn Khattab je 638. godine ustanovio da muslimani uzmu datum hidžre Božjeg Poslanika Muhammeda, alejhisselama, i prvih muslimana iz Mekke u Medinu kao trenutak za računanje muslimanske povijesti po lunarnom sistemu, počevši od prvog (1) muharrema, prve hidžretske godine, što odgovara petnaestom (15) julu, šesto dvadeset i drugoj (622) miladskoj godini.

Dvanaest je lunarnih mjeseci po arapskim imenima: (1) muharrem, (2) safer, (3) rabīu-l-evvel, (4) rabīu-l-ākhir, (5) džumade-l-ūlā, (6) džumade-l-ākhir, (7) redžeb, (8) ša'bān, (9) ramadān, (10) ševvāl, (11) zu-l-qa'de i (12) zu-l-hidže. Ovih dvanaest mjeseci čine jednu lunarnu godinu, koja je kraća od solarne godine od 10 do 11 dana. I kao što postoje sveta ili pobožna mjesta, tako isto postoje i sveta ili pobožna vremena. Mekka, Medina i Quds (Jerusalem) su sveta mjesta: Mekka je orjentacija u prostoru - Kibla; Medina je orjentacija u povijesti - Hidžra; Kuds (Jeruslalem) je orjentacija ka nebu - Mīrādž. Sveta ili pobožna vremana je definirao Kur'an (9:36): - Broj mjeseci u Allaha je dvanaest, zapisanih u Allahovoj Knjizi, od dana kada je stvorio nebesa i Zemlju, a četiri su sveta mjeseca... (muharrem, redžeb, zu-l-ka’de, zu-l-hidže)... U tim mjesecima nemojte sami sebi zulum činiti...

Povijesne činjenice same po sebi ne znače ništa. Mi im dajemo značenje, mi povijesne činjenice osmišljavamo i definiramo. Tako je i sa povijesnom činjenicom Alejhisselamove hidžre. Hazreti Omer se mogao sjetiti i nekog drugog događaja u ranoj povijesti islama pa prema njemu ustanoviti početak muslimanskog kalendara, ali nije. On je izabrao Hidžru i na taj način joj dao kako povijesni značaj tako i duhovni smisao. Čini mi se da se hem kod nas hem u muslimanskom svijetu posvećuje mnogo više pažnje povijesnom značaju nego duhovnom smislu Hidžre. Ponavljaju se iste priče svake godine na početku nove hidžretske godine. Hatibi petkom na džuma-namazu i vaizi u džamijama i tribinama prepričavaju ono što najbolje znaju iz školskih udžbenika bez značajne poruke i pouke ne samo iz događaje Hidžre, već i iz ukupne islamske povijesti od Hidžre do danas. A to je ono što je najbitnije kad govorimo o Hidžri, odnosno hidžretskim stoljećima od kojih su četrnest povijesno zatvorenih u dva prepoznatljiva sedamstoljetna ciklusa, poput Jusufovih, alejhisselam, sedam godina kad se sijalo, kupilo i u hambar slagalo i sedam godina kad se jelo, rasipalo i iz hambara raznosilo. Danas se nalazimo u prvoj polovini petnaestog stoljeća; nalazimo se u burnoj povijesti muslimana na Istoku; nalazimo se u dramatičnoj povijesti na Zapadu; nalazimo se u neizvjesnoj povijesti planete Zemlje, koja se sve više zagrijava zbog klimatskih promjena, koja se sve više trese od nuklearnog otpada, koja se sve više ježi od krvi, suza i gladi unesrećenih ljudi.

Nakon ciklusa od sedam prvih stoljeća kad su muslimani punili svoje i svjetske hambare kulturom i civilizacijom i sedam drugih stoljeća kad su muslimani praznili svoje hambare u korist drugih kultura i civilizacija, muslimani su danas na navom početku, kao u Hidžri, kao u Jesribu, kao u Medini, kao u vjeri da se vrate tamo gdje su bili, da iznova pune svoje kulturne i civilizacijske hambare sljedećih sedam stoljeća u ciklusu, koji ih sudbinski prati. Otuda mi danas možemo čitati četrnaest poruka i pouka iz četrnaest stoljeća po sedam stoljeća podjeljenih u dva ciklusa od kojih je prvi pun pobjeda a drugi pun poraza. Ne smiju ni pobjede da nas občaraju, niti smiju porazi da nas razočaraju. Moramo ostati uspravni u svakom slučaju. Moramo u zdravoj pameti i čistoj duši čitati i učiti iz duhovne povijesti, kao pouku i poruku za danas i za sutra, za novi ciklus od sedam sljedećih stoljeća kad treba da se sije uzastopno, pa ono što se požanje treba da u klasu ostane, osim ono malo što treba da se jede... (Kur'an, 12:49).

Četrnaesto stoljeće je bilo stoljeće u kojem su muslimani nastojali da se vrate u povijest, pozivajući se na svoju slavnu prošlost, ali bez jasne i snažne ideje kako vratiti zasluženu čast i poštovanje u svijetu, posebno u zapadnom, za njihov doprinost svjetskoj kulturi i civilizaciji. Da bi to postigli, muslimani su se okupljaju oko dvije ideje: ideja sekularizacije po zapadnom modelu; i, druga ideja: reislamizacija muslimana po vlastitom modelu. Muslimani su danas u sukobu sa ove dvije opcije. Opcija sekularizacije imala je predost cijelo jedno stoljeće. Trenutno reislamizacija ima incijativu. Petnaesto stoljeće, prvi korak od sedam za sijanje i žetvu klasova zelenih, bit će presudna za novi ciklus islamske povijesti po Hidži. Sedam mršavih stoljeća je pojelo sedam debelih stoljeća. Vrijeme je da se to nadoknadi po receptu iz prvih sedam stoljeća islama po Hidžri, a to znači da se muslimani moraju vratiti ovim vrijednostima:

1) Bratstvo i prijateljstvo;
2) Rad i trud;
3) Nauka i moral;
4) Red i poredak društva sa savjesnom i odgovornom glavom;
5) Širokogrudnost srca i otvorenost uma;
6) Briga za djecu i pažnja prema starijima;
7) Vjera i moral kao vodilja do plemenitog cilja.

Volio bih, dakle, da Nova 1441. hidžretska godina bude povod da muslimani manje troše vrijeme na puko sjećanje na slavnu prošlost, a više da misle kako da se oslobode neslavne sadašnjisti, a najviše da sanjaju o boljoj budućnosti u jedinstvu vjere koja blaži dušu, kulture koja prosvjetljava um i civilizacije koja osvjetljava svijet.

To bi bio moj san i moja želja, kao moja čestitka od srca svim muslimanima i muslimankama od Mašrika do Magriba da nam Svevišnji Allah čuva duh, snaži dušu, prosvjetli um i oplemeni srce za uspjeh na Ovome i spas na Drugome svijetu!
Amin!

Sretna vam Nova 1441. godina po Hidžri!



Ostali prilozi:
» ANALIZA MEKTEBSKE NASTAVE NA TERITORIJI SJEVERNE AMERIKE
Hfz. mr. Muriz ef. Mešić | 11. November 2019 14:18
» UČIMO ZAJEDNO DOVO PROTIV BOLESTI BRIGE I TUGE!
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 30. October 2019 12:23
» KUPOVINA ZEMLJIŠTA I IZGRADNJA DŽAMIJE
Damir ef. Babajić | 24. October 2019 20:53
» ZAVRŠENO „IV MEĐUNARODNO TAKMIČENJE U HIFZU ČASNOG KUR'ANA“
Islamskazajednica.ba | 21. October 2019 15:40
» POČELA MEKTEPSKA NASTAVE U DŽEMATU HIDAJE
Damir ef. Babajić | 24. September 2019 19:56
» SABAH - SVJETIONIK VJERE I RASADNIK ZNANJA U DALEKOJ AMERICI
Faruk Bogućanin | 09. September 2019 13:18
» HIDŽRA - PODSJEĆANJE NA POVJESNE DANE
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 30. August 2019 20:16
» ŽRTVUJMO SE RADI NAŠEG JEDINSTVA
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 09. August 2019 08:55
Ostali prilozi istog autora:
» OSVETA MUJKIJEVE MENTORICE
12. November 2019 14:38
» VLAST - ŠTA JE TO?
10. November 2019 03:35
» VLAST - ŠTA JE TO?
03. November 2019 11:42
» KAKO JE NIJE STID?
20. September 2019 12:57