Nastojanje predsjednika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine da se obrati na zajedničkoj sjednici Parlamentarne skupštine i Doma naroda Bosne i Hercegovine, kako bi ukazao na neprovođenje odluka Ustavnog suda uz navodno odbacivanje političkih utjecaja ima za cilj da potakne provedba samo odluke u predmetu „Božo Ljubić“ koja se odnosi na izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

Gospodin Knežević, predsjednik Ustavnog suda BiH uz nevješto obrazloženje da u toj najvišoj sudskoj instanci nema političkih pritisaka, veoma vještom igrom odlaže i neće da stavi na razmatranje predmet Borjane Krišto, kojim je apelantica faktički priznala da je predmet „Božo Ljubić“ više nije upotrebljiv za političke ciljeve HDZ-a.

Upravo HDZ traži takve izmjene Izbornog zakona BiH kojim bi Bosna i Hercegovina bila miljama udaljenija od kandidatskog statusa za Europsku uniju. Radi se o prijedlogu sa elementima dodatne diskriminacije u potpunoj suprotnosti sa europskim normama i vrijednostima.

Razloge zašto Knežević odlaže odlučivanje po apelaciji Borjane Krišto skidajući taj predmet sa plenarnih sjednica Ustavnog suda BiH u decembru 2018. godine, zatim u martu i junu 2019 godine, mogu se sagledati u njegovom eventualnom neslaganju sa onim što je sudija izvjestilac sačinio kao prijedlog odluke.

Tu se vidno naziru i konture političkih utjecaja na Ustavni sud BiH, koje Knežević nevješto pokušava odbaciti, ali je činjenica da je u medijima bilo prikazano kako se članovi HDZ-a sastaju sa jednim od sudaca Ustavnog suda BiH, gospodinom Matom Tadićem, koji je bio nekadašnji ministar iz reda HDZ-a, pa čak i suoptuženik sa Draganom Čovićem u jednom davnom predmetu.

Ako to nije vršenje političkog utjecaja, šta onda jeste. Kada tome pridodamo da HDZ ima i historijat u tajnim sastancima sa članovima Centralne izborne komisije, onda je sasvim jasno odakle ti politički utjecaji zapravo dolaze.