Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Teme


Obavljena dženaza i ukopan Mustafa Smajlović, novinar, pisac, književnik, publicista
PISCI NE ŽIVE OD POEZIJE VEĆ ŽIVE ZA POEZIJU
Procitaj komentar

Autor: Eset Muračević
Objavljeno: 28. May 2019. 13:05:51
Bosanskohercegovačka književna i novinarska scena, prijatelji i poznanici, svi oni kojima je on svojim sugestijama, savjetima, recenzijama pomogao da naprave prve novinarske i književne korake izgubili su istinskog prijatelja, saradnika, nekoga sa kim su lakše savladavali ovozemaljske prepreke.


Na sarajevskom nezarju Vlakovo, u ponedjeljak, 27. maja ve godine ukopan je Mustafa Smajlovoć, bosanskohercegovački pisac, pjesnik, književni kritičar i publicista. Mustafa Smajlovoć je umro 22. maja u Sarajevu u 66. godini. Prije ukopa, u prostorijama Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ održana je komemoracja na kojoj su se o Smajlovića oprostili njegovi brojni prijatelji, članovi porodice i kolege novinari i književnici.

Na posljednjem ispraćaju jednog od naših prijatelja, slušajući govornika nad njegovim odrom, komentarisali smo to kako bi bilo najbolje da svako od nas, za svaki slučaj, sam napiše oproštajni govor kako se oni koji se od nas budu opraštali nebi mučili da kažu bilo šta, ne znajući kako smo koračali ovom životnom stazom i kakav smo to trag ostavili iza sebe.

Hod po životnoj stazi nerijetko je za Mustafu Smajlovića bio težak. No, on nikada nije prestao da korača. Krasila ga je skromnost, drugarstvo, iskrenost, dobrota, požrtvovanost prema porodici, prijateljima, saradnicima.

Druge nikada nije opterećavao sa problemima koje je imao. Naprotiv, svima si otvarao vrata svog srca, svoje duše i nesebično nudio pomoć koja je oko njega širila dobre vibracije koje su pokazivale kako, uistinu, čovjek može biti čovjek, ljudina u svakom pogledu. Bio je istinski rasadnik ideja. Prihvatao se svakog posla. Bio je dobar novinar, pisac, književni kritičar, publicista.


Detalj sa komemoracije


Bosanskohercegovačka književna i novinarska scena, prijatelji i poznanici, svi oni kojima je on svojim sugestijama, savjetima, recenzijama pomogao da naprave prve novinarske i književne korake izgubili su istinskog prijatelja, saradnika, nekoga sa kim su lakše savladavali ovozemaljske prepreke.

Tokom njegovog života mnogi nisu znali kakva je on ljudina i veličina bio, koliko su vrijedna djela koja je, toplinom svoje duše, ispisivao po bijeloj hartiji. Nadati se da će, u vremenu pred nama, biti onih koji neće dozvoliti da te vrijednosti padnu u zaborav i da će se bar neka od književnih nagrada, kojima si se on i sam kitio za svog života, zvati njegovim imenom.

Mnogima od prijatelja grijao je srca i bistrio misli. Prosto ih je tjerao da iz sebe izbace ono što su stvarali i to stvaralaštvo prepuste sudu javnosti. Bio je primjer za poštenje, za skromnost i odanost. Mnogi će, u vremenu pred nama, svjedčiti o njegovim vrijednostima, drugarstvu, optimizmu, vedrini i zajedničkom radovanju kad bi se bilo čiji rukopis od kolega pojavio iz štampe i bivao promovisan.

Zahvaljujući novinarstvu obišao je Svijet. Putujući, uvjerio se kako je bolje jednom vidjeti okom, nego hiljadu puta nešto čuti ili pročitati. Ostali su iza njega putopisi iz Malezije, sa Tajlanda, Turske, Bliskog istoka, Afrike, Evrope...

Pripadao je onima koji su bili uvjereni, kako novinar piscu nije ništa uzeo što mu nije i dao. Dakle, kad bi bivo nad književnim djelom, bio je samo pisac i obratno. Ponekad mu se činilo kako ih ima dvojica. Jedan koji se isključivo bavi novinarstvom, a drugi isključivo književnošću.



Uvijek je sa radošću govorio o svojim Lasicama kod Višegrada u kojim je 1953. godine rođen te o svojoj višegradskoj stazi na kojoj je, još kao osnovac, počeo da piše, o svojoj prvoj zbirci pjesama u kojoj je, kao sedamnaestogodišnjak, štampao svoje radove nagrađene po različitim literarnim konkursima, o knjigama „Djetinjstvo u brdima“ i „Najljepši stihovi“, te svom, kako je govorio, pravom književnom opusu satkanom od knjiga pripovijedaka: „Sehara“, „Žena sa slikarevog platna“, „Ćuprija pod vodom“, „Čovjek iz sna“, „Potop“...

Spadao je među bosanskohercegovačke pisce koji su na književnim konkursima dobili najviše nagrada. Sudeći po njihovom broju dalo bi se reći da se od književnog rada dobro živi.

- U nekim normalnim uslovima sigurno bi i moglo, govori je, te kako je prikladnije reći da pisci ne žive od poezije već žive za poeziju.

Rijetki su, kao on, koji su uspjevali napraviti dobar spoj novinarstva i književnosti.

Radeći u novinarstvu napisao je prikaze za više od 400 knjiga. U više od 150 njih potpisan je kao uredniki ili recenzent. Neumorno je pomagao onima koji su htjeli da žive životom književnika. Pripadao je rijetkim recenzentima koji su revnosno iščitavali djelo za koje je pisao recenzije. U odnosu na one „profesionalne“ pisce recenzija kojima je bio važniji novac od duhovnog bogatstva.



Važio je za pisca koji kod sebe nije imao ni jednu svoju knjigu. Za svakog književnika u sličnoj situaciji to je dobro. Značilo je to da se te knjige čitaju i da ih ljudi traže.

U šali je znao reći kako su se neki od njegovih kolega „ubijali“ sa pričama o potražnji za njihovim knjigama a kod kuće su ih držali u paketima.

Pamtimo, također, njegovu uzrečicu o dobrim knjigama. Onima koji su ga „davili“ pričama o ljepoti svog stvaralaštva ima je običaj reći da kad hoće nešto lijepo da pročita sjedne za sto i to sam napiše.

Kao rijetko ko, svojim perom baratao je tako dobro da je čitaoca, prosto, plijenio ljepotom i bogatstvom svog kazivanja. Njegove priče pune su života, onih svakodnevnih situacija u kojima se prepoznjemo ali istovremeno pune obrta tako da jedva čekamo da stignemo do kraja neke od njih da vidimo čime nas je to planirao iznenaditi.

Pisati pripovjedke zahtjevan je posao. Međutim, on se nije plašio izazova. Upornojei tesao ono što je želio reći i savladati, ponekad, nepremostive prepreke. Njegova upornost slična je upornosti Merzuka Torohana, junaka njegove priče „Put pod vodom“ koji je sve podredio tome da sa puta ukloni ogromnu stijenu koja je, svojevremeno, došla glave njegovom ocu i njegovom dedi.



U svakoj priči tražio je nešto novo, neku nit koja će zaintrigirati čitaoca i ne dopusti mu da njegovo kazivanje ostavi za kasnije čitanje. Kao njegov „Kopač bunara“ i on je, ponekad, tražio vodu i tamo gdje je nema. Tražo i nalazio je.

Našao je i zadovoljstvo kao Ahmed Huruz nakon obavljenog posla u priči „Kamen međaš“ a potom ponovo kretao u svoj bajkoviti svijet, da piše i čara, jer, jednostavno, on nije imao mira da sjedi skrštenih ruku. I kada je šetao, i kada je ljudovao sa prijateljima rađale su se nove priče koje su ga uzimale pod svoje ko „Šejtansko kolo“ ili „Nezarasle rane“, „Otrovnica“, „Usnula ljepotica“ ko „Čovjeka iz sna“. Motivisale ga ko priče „Kako naslikati ljubav“ koja zrači svojom ljepotom i ko „Zagonetni smiješak sa slikarevog platna“.

Ko je, uistinu, bio najbolje ilustruju dijelovi njegove pripojedke „Grijeh“ u kojoj kao da odslikava sebe te kaže:

"..ja sam se poput travke otimao olujama, savijao se i uspravljao pod ovim nebom bosanskim, u kome se oblaci žešće sudaraju nego drugdje, u kome i munje drugačije sijevaju i gromovi drugačije grme."



"Griješio sam, možda, u uzmicanju, ali sigurno više u čekanju. Nisam smio čekati da moje stanje drugi mijenjaju. Hodeći suđenim drumom kroz tamni bosanski vilajet, sa vjerom u Svevišnjeg, koja mi je bila jedino svjetlo, gledao sam da nogom ne povrijedim zemlju, da rukom ne odgurnem drugog, da oštrim riječima ne porežem čovjeka... Uzmicao sam od onih koji su me gurali. Čekao sam da me prođu oni koji su bili laki u sjenci tuđih leđa. Sklanjao sam se ukraj da kome ne zasmetam i udisao sam zrak sa strepnjom da ne udišem tuđi... Glas opomene nisam slušao, a taj glas Meleka je kazivao ovo: Grijeh je povrijediti i sebe! Taj dobri glas je stizao odnekad i odnekud, a stizao je, nije prije ni kasnije, već tačno u minutu kada su se u meni poklapale kazaljke srca i razuma."

"Moj dobitak je moja spoznaja da sam dijelio. Takvo zadovoljstvo je moje umiranje."

VRH



Ostali prilozi:
» GENERAL MEHMED ALAGIĆ – SMRT OD NEPRAVDE
B.net | 07. March 2024 14:06
» IZLET DJECE IZ MEKTEBA HIDAJE U POSJETI DŽAMIJI U PENZBERGU
Damir ef. Babajić | 28. February 2024 16:04
» SEDMOGODIŠNJI MAHIR JEDINI ĐAK U SELU PETROVIĆI KOD OLOVA
Anadolu Agency (AA) | 24. February 2024 12:40
» "BEST MOSTAR" OTVARA PRIJAVE ZA HACKATHON!
Bošnjaci.Net | 18. February 2024 13:06
» PLEMENITOST, HRABROST I ODLUČNOST
Ferhat Korajac | 12. February 2024 02:08
» ČETIRI DECENIJE OD ZOI U SARAJEVU: OLIMPIJSKI DUH I DALJE ŽIVI
Anadolu Agency (AA) | 08. February 2024 20:04
» AZERBEJDŽAN NA GLOBALNOJ SCENI-EKONOMSKI RAST I DOPRINOS DIJASPORE
Božidar Proročić, književnik i publicista | 07. February 2024 14:37
» OJ NERMINEEEEEE, ŠTA KAŽE SV. SAVO O ISLAMU I NJEGOVIM SVETINJAMA
Dr. Muharem Štulanović | 06. February 2024 19:56
» MOJ SEDAMDESET DRUGI ROĐENDAN
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 05. February 2024 14:32
» VEČER BOŠNJAČKE KULTURE, UMJETNOSTI, ILAHIJA I KASIDA
Bošnjaci.Net | 28. January 2024 16:38
» INDIRA JELESKOVIĆ – „MAJKA TEREZA“ ZA ULIČNE „INDY ŠAPICE“ SARAJEVA
Dr. Bisera Suljić-Boškailo | 21. January 2024 13:04
Ostali prilozi istog autora:
» PUBLICI TREBA NAMETATI KVALITET
08. February 2024 20:24
» VOGOŠĆA: OTVORENA SENZORNA SOBA
31. January 2024 21:45
» SVJETLOST KALJAVIH SOKAKA
22. January 2024 21:58
» DA SI MOJA SEVDAH PJESMA
21. January 2024 16:15
» REZULTATI SU PLOD TIMSKOG RADA
12. January 2024 14:33
» NA KRILIMA SEVDAHA
19. December 2023 17:39
» I PJESMOM SE BOSNA BRANILA
12. December 2023 14:19
» LIJEPI ERDŽAN I AMELA
13. November 2023 19:45
» JA ŽIVIM DVA ŽIVOTA
07. November 2023 20:52
» BALKANKA
27. October 2023 16:20
» SEVDAHOM SE MOSTAR OKITIO
23. October 2023 18:10
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EsmirBasic2312.jpg
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif