Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Komentari


U NAPULJU SAM OSJETIO DUH SARAJEVA
Procitaj komentar

Autor: Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012)
Objavljeno: 05. May 2019. 03:05:40

Dr. Mustafa Cerić obraća se na konferenciji u Napulju


U subotu, 4. maja t.g., pod pokroviteljstvom UNESCO-a i Europskog Parlamenta u Napulju, Italija, zavšena je dvodnevna konferencija o temi: "Umjetnost i kultura za ekonomiju - ekonomija za umjetnost i kulturu".

Konferencija


Cilj ove konferencije bio je zahtjev za priznanje latinskog i grčkog jezika, kao klasične kulture kao "nematerijalne kulturne baštine" UNESCO-a. Pored italijanskih stručnjaka iz oblasti lingvistike, kulture i ekonomije, na konferenciji, koja je održana u Areheološkom nacionalnom muzeju u Napulju, prisutvovali su i religijski velikodostojnici, kao baštinici judeo-kršćansko-islamskog nasljeđa na Mediteranu.

Ideja vodilja konferencije u Napulju bila je da se istakne da mediteranska kultura predstavlja korijene naše humanističke civilizacije pa je, stoga, moćno sredstvo za suživot i toleranciju, što osigurava mir i sigurnost ne samo u ovoj regiji, već i u svijetu. Posebno je naglašena interakcija islamske i zapadne civilizacije, interakcija, koja je oduvijek značila nova saznanja i napredak. Bila je to prilika da se ukaže na interkulturnu komunikaciju između imperatora Frederika II Hohenstaufena (1215-1250) i muslimanskog filozofa i sufiju Abū Moḥammeda Abd-l-ḥaqa Ibn Sabʿīna (1217-1271). Naime, imperator Frederik je imao potrebu da traži objašnjenje od muslimanskog uma Ibn Sabʿīna za tri važna i velika pitanja: 1) kako je nastao svijet; 2) šta je Božja narav; 3) šta znače Aristotelove kategorije. To se smatra jedna od najzanimljivijih i najplodniji interakcija između islamske i zapadne kulture u duhu opće mediteranske kulture i civilizacije. Jer, kao što primjećuje Samuel Johnson: "Sve naše religije, gotovo svo naše pravo, gotovo sva naša umjetnost, gotovo sve što nas izdiže iznad divljaka, došlo nam je sa obale Mediterana".

Religije, kulture i civilizacije – Mediteran i naša Bosna




Naravno, u toj ukupnosti religije, kulture i civilizacije Mediterana ubraja se i naša Bosna - naša bosanska religija, kultura i civilizacija. I, naravnom, imao sam i dokaz za to. Pokazao sam im s ponosom u Napulju monografiju o bosanskom svjetlopiscu Aliji Akšamiji, monografiju koju je uradio njegov sin Mehmed Akšamija, likovni grafičar. U ovoj monografiji oslikani su svjetlopismom, kao olovkom, bosanski likovi i bosanske panorame, u kojima se može vidjeti sve što predstavlja bosanska religija, kultura i civilizacija. Jer, duh civilizacije je kultura, a duh kulture je religija. U monografiji o Aliji Akšamiji u periodu od sto godina Mehmed Akšamija je na najuvjerljivi nači sve to prikazao. Otuda je moj posao u Napulju jučer bio lahak, jer sam imao šta pokazati i ostaviti da se čuva u Arheološkom nacionalnom muzeju u Napulju.



Dakako, imao sam lijep osjećaj što pripadam bosanskoj religiji, kulturi i civilizaciji, koju je rahmetli Alija Akšamija pažljivo bilježio, a njegov sin Mehmed uredno dokumentirao za oči onih koji razumiju i cijene svjetlopismo, jer u biti svjetlo je ta neizmjerna energija, koja nas grije, osvjetljava i duh nam oživljava. Jer, Allah Svevišnji je svjetlost nebesa i Zemlje. - Allah je svjetlost nebesa i Zemlje! Primjer svjetlosti Njegove je udubina u zidu u kojoj je svjetiljka, svjetiljka je u kandilju, a kandilj je kao zvijezda blistava koja se užiže blagoslovljenim drvetom maslinovim, ni istočnim ni zapadnim, čije ulje gotovo da sija kad ga Vatra i ne dotakne; sama svjetlost nad svjetlošću! Allah vodi ka svjetlosti Svojoj onoga koga On hoće. Allah navodi primjere ljudima, Allah sve dobro zna. (Kur'an: Al-Nur, 35).

Džuma u Napulju i potreba za europskog muftiju



Naravno, iskoristio sam moj boravak u Napulju da se upoznam sa položajem islama i muslimana u ovom gradu. Saznao sam da u Napulju trenutno živi oko trideset hiljada (30.000) muslimana, doseljenika iz mnogo muslimanskih zemalja te da ima sedam islamskih centara, gdje se obavljaju vjerske dužnost. Pošto je bio petak, ponuđeno mi je da imamim i hatibim džumu-namaz u centru, kojeg vodi Palestinac Abdullah Abu Haris Eʿameri.

Više stotina muslimana bilo je prisutno na džuma-namazu. Hutbu sam održao na arapskom, koju je Haris sin Eʿamerija preveo na italijanski. Sa improviziranog minbera posmatrao sam lica ljudi, koji su pažljivo slušali i osjetio, kao nikad ranije, blizinu s njima, koju samo vjera može da pruži. Također, osjetio sam i potrebu da muslimani u Europi treba da imaju simbol u liku i djelu čovjeka, koji može da ih adekvatno vodi i predstavlja; osjetio sam potrebu da muslimani u Europi imaju "europskog muftiju".



Nije ništa novo ako kažem da su muslimani u Europi zagledani u Sarajevo, kao njihov uzor i vodič u ovim turbulentnim vremenima. Ni sâm nemam jasan odgovior na ovaj izazov, koji se nama u Sarajevu nudi ili nameće. Međutim, niko nas za to nije pripremao, jer o tome nismo nikad ozbiljno razmišljali. A nismo, nekad iz straha od prevelike odgovornosti, nekad iz skromnosti da nas ne bi optužili za europski panislamizam, nekad iz skućenog znanja za komunikaciju na europskim jezicima, a nekad i zbog nesposobnosti da izađemo iz naše uske pameti, koja ponekad liči kao da je zaleđena u frižideru nedavne prošlosti, u kojoj nije bilo ni intelektualne ni duhovne kreativnosti zbog nedostatka sloboda. Sad kad imamo slobodu i kad se od nas očekuje da budemo uzor i vodić za muslimane u Europi mi nismo kadri da odgovorimo tom izazovu na adekvatan način.

"Eurospski muftija" ne može imati nacionalnu boju, koja ga isključuje iz komunikacije sa svim muslimanima u Europi bez obzira na njihovu nacionalnu ili etničku pozadinu. "Europski muftija" mora biti ličnost, koja je u stanju da integrira muslimane u Europi sa idejom o kosmopolitenskom islamu u kontekstu kosmopolitenske Europe bez nacionalnog navijanja ili etničkog izoliranja. Put do tog cilja je dug, ali mora se napraviti prvi korak na tum putu da se cilj ostvari. Hoće li i kad će biti napravljen taj prvi korak ne znam, ali znam da će to morati biti kad-tad. Vjerovatno neće za moga života, ali za života mojih unuka, vjerujem da hoće, ako Bog da.

Prijem kod načelnika Napulja




Nakon džume-namaza, imali smo prijem kod načelnika Napulja Luigi de Magistris, koji nas je toplo primio u svom kabinetu. Visok i stasit načelnik Napulja ima široke političke poglede, ni ksenofobičan ni islamofobičan. Naprotiv, muslimani u Napulju o njemu pričaju sve najljepše, jer je s njima otvoren za svaki razgovor. Imajući to na umu rekao sam mu da bi lahko pobjedio na izborima u nekoj od muslimanskih zemalja. Njegova pomoćnica me, međutim, upozorila da to nije moguće, jer načelnik Luigi de Magistris je spreman za novog premijera Italije. Moglo se to primjetiti i iz njegove priče o tome da Napulj treba da bude centar za vjerski i kulturni dijalog. Zbog toga sam mu predložio da razmisli o mogućnosti da se Napulj i Sarajevo zbratime upravu na toj ideji dijaloga i suživota među vjerama i kulturama.



Pošto mi je rečeno da će papa Franjo uskoro posjetiti Napulj, bilo mi je drago da kažem da je papa Franjo već posjetio Sarajevo i zasigurno je zapamtio sarajevski miris i osjetio studen sarajevske vode. Osim toga, papa Franjo i Šejh Al-Azhara dr. Ahmed Tajjib su potpisali Povelju o "Ljudskom bratstvu". Sve to i mnogo drugoga može biti razloga da Sarajevo i Napulj pronose duh mira, suživota i tolerancije na Mediteranu, Europi i u svijetu. čini mi se da je ova ideja legla na srce načelnika Napulja. Nadam se da je ona prijemćljiva i za srce našeg gradonačelnika Abdulaha Skake. Mislim da bi to bilo jako dobro. Siguran sam da bi to podržao i Milorad Dodik nakon njegove posjete Vatikanu, gdje je na Veliki petak doživio svojevrsno produhovljenje, a potom i u Istanbulu doživio svojevrsno proživljenje pred turskim askerom.

Čudna ti je ova naša zemlja - država Bosna. Za sve prilike i neprilike ima igrače. Neki pogode u pravi gol, a neki i promaše.
Ali, opet Bosna uvjek vodi i kad igra nerješeno.

VRH



Ostali prilozi:
» KAPIJE SVJETLOSTI UMJETNIČKI I NAUČNI UNIVERZIM DR PUPOVIĆA (I)
Božidar Proročić, književnik i publicista | 18. March 2024 14:46
» ŠTO NE STIGOŠE KAMOM, POSTIŽU GUMICOM!
Esad Krcić | 22. February 2024 01:24
» NE TREBA ODUSTAJATI OD ČINJENJA DOBRIH DIJELA
Mensud Alićušić | 19. February 2024 16:47
» ISMET HADŽIĆ PETODECENIJSKI TRAG U LIKOVNOJ UMJETNOSTI CRNE GORE (I)
Božidar Proročić, književnik i publicista | 15. February 2024 15:40
» DEMOKRATE RUŠE DEMOKRATIJU U NJEMAČKOJ
Nihat Bećirović | 09. February 2024 22:48
» ULOGA I ZNAČAJ DR. NAKE NIKŠIĆ U PROMOCIJI MUZIČKE KULTURE SANDŽAKA
Božidar Proročić, književnik i publicista | 07. February 2024 14:51
» UMRLI PRIJE SMRTI?
Midhat Hajrović | 04. February 2024 14:47
» POLITIČKI INFLUENSERI U SANDŽAKU
Dino Bašović | 02. February 2024 17:24
» KO „PEVA“ ZLO MISLI
Dino Bašović | 29. January 2024 15:47
» OD BAHA DO SEVDAHA
Mensud Alićušić | 29. January 2024 13:38
Ostali prilozi istog autora:
» MOJ SEDAMDESET DRUGI ROĐENDAN
05. February 2024 14:32
» APEL SAVJESTI
29. January 2024 20:45
» GAZA - HRONIKA DANA 100
14. January 2024 15:40
» OSTAVITE SREBRENICU NA MIRU
26. November 2023 16:06
» GLAS ZA BOSANSKU NEUTRALNOST
25. November 2023 12:44
» NEKA SVE VAŠE SVAĐE PRESTANU
20. November 2023 01:34
» NIČIJA NIJE DO ZORE GORJELA
12. November 2023 14:44
» WĀ ISLĀMĀ
24. October 2023 14:37
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EsmirBasic2312.jpg
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif