Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Sahovici 1924. godine
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Intervjui

Safet SOFTIĆ, zamjenik predsjedavajućeg Kluba zastupnika SDA u Predstavničkom domu PSBiH i potpredsjednik SDA
VELIKODRŽAVNE AMBICIJE I POLITIKE PREMA BIH JOŠ UVIJEK SU NA SCENI
Autor: AA
Objavljeno: 01. March 2019. 14:03:55

SAFET SOFTIĆ: Učinjeno je sve da se ova zemlja sačuva, da se sačuvaju porodice i integritet i identitet ovih ljudi ovdje, uključujući u to sva tri naroda koji žive na ovom prostoru, naravno, ne u istom obimu i intenzitetu. Dakle, ti nadljudski napori pokazuju da je ova zemlja stekla pravo da živi i da se na toj krvi šehida, poginulih boraca, na nevolji mnogih muhadžira, izbjeglica, zaista stvara jedna obaveza nas koji smo ostali da ovu zemlju čuvamo kao svoj dom, kao svoju kuću, i da, ova zemlja je stekla pravo građanstva, pravo života još jedan milenij ili, kažem, onoliko koliko to Bog dragi bude odredio za sve nas


Posmatrano sa ove distance, još smo uvjereniji da je ono što se dogodilo 1. marta, odnosno 29. februara i 1. marta 1992. godine - referendum o nezavisnosti, bilo neizbježno i da je to sasvim sigurno jedan od najznačajnijih datuma u milenijskoj istoriji Bosne i Hercegovine, poručio je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Safet Softić, zamjenik predsjedavajućeg Kluba zastupnika SDA u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i potpredsjednik SDA.

"Kada pogledamo sa ove distance i kada pogledamo kako i na koji način je tekla disolucija bivše države Jugoslavije, kada pogledamo na koji način su Slovenija i Hrvatska obezbijedile svoju samostalnost i državnost, BiH je slijedila ispravan put. Kada pogledamo kakva bi ustvari sudbina čekala BiH u nekoj vrsti krnje Jugoslavije kakva se u to vrijeme zagovarala, potpuno je jasno i izvjesno da je to bila opravdana odluka. To je bila neizbježna odluka koja, da se nije dogodila, vjerovatno danas ne bi postojala niti ova zemlja, niti bi ovdje na Balkanu bile na stolu poredane karte ovako kako danas jesu. Uz niz problema koji prate ovo područje, kao što je jedno od globalnih kriznih pitanja, a to je pitanje Kosova, odnosno Kosova i Srbije, BiH u takvom razvoju stanja u kojem, da nije dobila svoju državnost, bila bi danas nešto što ne bi postojalo na geografskoj karti", stava je Softić.

BiH je sačuvana

Porukama i negiranjem 1. marta kao Dana nezavisnosti, koje se dešava i sada u pojedinim dijelovima BiH, kako navodi Softić, šalje se, nažalost, negativna poruka za BiH.

"I, sada, kada je u pitanju osporavanje 1. marta, to je ustvari osporavanje državnosti BiH i njenog suvereniteta i njenog pravnog kontinuiteta u istorijskom smislu te riječi. To samo potvrđuje da politike koje su nakon referenduma, 1. marta 1992, dovele do strašnih razaranja na ovim prostorima; do ogromnog broja ljudskih žrtava, više od 100.000, ogromnog broja raseljenih ljudi, više od milion ljudi je iselilo sa ovih prostora, usljed posljedica jedne takve politike i posljednica jedne takve odluke, ustvari, potvrđuje da BiH i sada na djelu ima iste probleme kakve je imala u to vrijeme. To su te velikodržavne politike koje na neki način BiH smatraju plijenom koji treba u određenom trenutku zgrabiti i prisvojiti za sebe. To je ono što ustvari prati sudbinu ove zemlje i ovih naroda tokom cijele cijele njene historije", ističe Softić.

U vrijeme kada je međunarodna zajednica 1992. "pogasila svjetla" nad ovom zemljom i na neki način dala prećutnu saglasnost da ona nestane i da oni koji su bili neprijatelji ove zemlje završe svoj posao, patriote ove zemlje su pokazale nadljudske, nadčovječanske napore, kaže Softić, i pružile otpor takvoj politici.

"Učinjeno je sve da se ova zemlja sačuva, da se sačuvaju porodice i integritet i identitet ovih ljudi ovdje, uključujući u to sva tri naroda koji žive na ovom prostoru, naravno, ne u istom obimu i intenzitetu. Dakle, ti nadljudski napori pokazuju da je ova zemlja stekla pravo da živi i da se na toj krvi šehida, poginulih boraca, na nevolji mnogih muhadžira, izbjeglica, zaista stvara jedna obaveza nas koji smo ostali da ovu zemlju čuvamo kao svoj dom, kao svoju kuću, i da, ova zemlja je stekla pravo građanstva, pravo života još jedan milenij ili, kažem, onoliko koliko to Bog dragi bude odredio za sve nas", kaže Softić.

On dodaje kako 1. mart u srcima patriota ove zemlje uvijek izaziva tu vrstu emocija da nas podsjeti šta se događalo na ovim prostorima, kolika se planetarna, historijska nepravda dogodila prema narodima ili narodu BiH i da nam to na neki način bude putokaz ili opomena da nikada to ne smijemo izgubiti iz vida.

"Ono što je važno posebno u ovim prilikama je da naše mlađe naraštaje, našu mlađu generaciju, naše osnovce, srednjoškolce, studente podsjećamo na ono što je bilo. Jer, vrlo brzo će doći vrijeme kada će oni preuzeti sudbinu ove zemlje u svoje ruke i na neki način i dalje se imati potrebu boriti se sa ovim, da kažem, velikodržavnim ambicijama, velikodržavnim politikama koje su još uvijek na sceni i koje su sada možda malo prikrivene ili prikrivenije nekim drugim oblandama nego je to bilo 1992. godine kada su primijenili brutalnu silu i pokušali pregaziti ili zgnječiti narod koji je živio ovdje i ime ove zemlje", navodi Softić.

Neiskreni odnosi susjeda

Sva neriješena, krupna pitanja između Srbije i Bosne i Hercegovine i Hrvatske i Bosne i Hercegovine, kao što su granica, mostovi, naplate sredstava od akumulacija, naglašava Softić, pokazuje da ne postoji iskren odnos prema BiH.

"To pokazuje da na neki način, još uvijek te velikodržavne težnje se provlače i kroz razne vrste ekonomskog porobljavanja BiH. Da postoji iskren odnos da se pomogne BiH na evropskom putu, da ona čim prije postane dio evropske porodice, onda bi sasvim sigurno ova pitanja, kao što su granice i ostala, bila brže rješavana, više bi se uvažavao suverenitet ove zemlje i više bi se pridavalo pažnje našim međusobnim odnosima. Naravno, treba biti suptilan u odgovorima na ova pitanja, s obzirom na to da srbijanska politika i hrvatska politika prema BiH nisu u cjelosti jednoznačne. Dakle, i u Srbiji i u Hrvatskoj postoje snage koje su zaista naklonjene dobrim odnosima, iskrenim odnosnima sa BiH, i postoje ove snage čija je politika kao rezultat imala sva ova stradanja o kojim smo govorili", smatra Softić.

Postoji jedno unutrašnje vrenje ili unutrašnja borba i unutar tih zemalja, navodi Softić, kako i na koji način odrediti sudbinu i Srbije i Hrvatske kada je odnos prema BiH u pitanju i kada je odnos prema vrijednostima unutar tih zemalja u pitanju.

"Vidi se, nažalost, da u Hrvatskoj, bez obzira na to što je ta zemlja postala punopravna članica EU i evropskih naroda, još uvijek ili da kažemo, u posljednje vrijeme, intenzivno raste taj desničarski pokret, taj ustaški pokret koji se na neki način relativizira po raznim osnovama. Čak smo imali i neke izjave za koje se i predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović nedavno morala izvinjavati (vezano za pozdrav "za dom spremni"), da je pogrešno informisana. Postoji jedan rast desnice koji vjerovatno prati te evropske trendove. O Srbiji da i ne govorimo. U Srbiji su apsolutnu vlast u ruke uzeli ljudi koji su do prije deset, petnaest, dvadeset godina bili proklamovani, deklarisani četnici. Koji su slijedili četničku ideologiju i koji se toga nisu stidjeli, nego, naprotiv, isticali su to kao svoje vrijednosti. Sada su svoju politiku zamijenili nekim evropskim vrijednostima, ali treba biti vrlo oprezan u tim tumačenjima šta je zvanična politika, a šta je politika koja se vodi ispod stola", stava je Softić.

U tom smislu, naglašava, postoje ta vrenja unutar Srbije i Hrvatske i taj odnos prema BiH u jednoj značajnoj mjeri zavisi i od unutrašnje snage koja se može naći u tim društvima kao što je srbijansko, kao što je hrvatsko, da bi ova zemlja, BiH, na neki način prodisala punim plućama.

"Politike koje se naslanjaju na takve vrste politika u susjednim zemljama, u BiH konačno treba da shvate da im je puno važnije da razvijaju svoju avliju, svoju kuću, svoju državu nego da raznim blokadama osporavaju nešto što će na kraju krajeva itekako imati uticaja i na njih same i na njihovu djecu koja će ovdje u budućnosti živjeti i naseljavati ove prostore", rekao je Softić.

Zamjenik predsjedavajućeg Kluba zastupnika SDA u Predstavničkom domu PSBiH i potpredsjednik SDA govorio je i o uspostavi vlasti u BiH.

"Ništa se specijalno ne događa. Kod nas je izborno zakonodavstvo tako koncipirano da mi zaista imamo jedan dug vremenski period koji je potreban za konstituisanje vlasti u BiH. Prvo je anomalija to što čekamo mjesec dana zvanične izborne rezultate, što taj proces dugo traje. Drugo je pitanje indirektnih izbora koji popunjavaju domove naroda. Treba uvažiti činjenicu da je složeno izborno zakonodavstvo. Treba također uvažiti činjenicu da svi izborni ciklusi koji su do sada bili nisu prije februara ili marta nikada uspjeli donijeti konstituisanje vlasti na razini FBiH i institucija BiH. Pa to ni ovaj put nije slučaj. Iskreno se nadam da će doći do formiranja vlasti u toku marta i da ćemo imati Vijeće ministara BiH i federalnu vlast. Ono što je različito u ovom izbornom ciklusu u odnosu na dosadašnje jeste što mi ni u ovom trenutku nemamo jasno definisanu parlamentarnu većinu koja bi trebala da dogovori tu raspodjelu vlasti. Mislim da se to upravo ovih dana raspliće", cijeni Softić.

Evropski i NATO put prioritet buduće vlasti

Navodi da je u BiH vođena jako velika politička polemika i politička diskusija u posljednjih godinu dana o tome kako i na koji način će se izborni ciklus odigrati, kako će se popuniti Dom naroda Parlamenta FBiH, kako će se riješiti to pitanje koje je Ustavni sud BiH dokinuo u Izbornom zakonu BiH, dva člana koja su se ticala popune Doma naroda Parlamenta FBiH.

"Vidimo da su se spustile tenzije i da je formiran Dom naroda Parlamenta FBiH. Konstituisan je Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Vjerujem da će poslije tog događaja vrlo brzo doći do razgovora o formiranju Vijeća ministara BiH i razgovora za formiranje federalne vlasti, odnosno izbora predsjednika i potpredsjednika FBiH iz čega proističe i formiranje Vlade FBiH. Vjerujem da je mjesec mart vrijeme kada će to, kao i do sada, biti realizirano. Ali, u svakom slučaju postoje još uvijek neke nedoumice u političkim odnosima koje stvaraju određenu vrstu zabrinutosti ili zebnji da to može duže trajati. Zašto smo u takvoj poziciji, vjerovatno zato što je i takozvani bh. blok zaista dugo premišljao šta da uradi poslije izbora, kako i na koji način da istupi, da li da uđe u vlast ili bude opozicija. Vidjeli smo sve te situacije koje su pratile sudbinu te tri političke stranke, i to je ono što se ovih dana raspliće. Na toj matrici smo izgubili dosta vremena", navodi Softić.

SDA je, kaže, kao pobjednička stranka od prvog dana tražila široke, stabilne koalicije.

"Nudili smo to, prije svega, bh. bloku. Sada smo došli u poziciju da se polako raščišćavaju ti odnosi. Vidjet ćemo. Za nekoliko dana ćemo imati potpuno jasnu sliku ko će činiti parlamentarnu većinu na nivou BiH i na entitetskom nivou u FBiH", kaže Softić.

Naglašava da se u prošlom mandatu, odnosno dosadašnjem mandatu otkočio evropski put i primicanje kandidatskom statusu BiH u EU.

"Znamo za zastoj od 2008. do 2015. godine. Pokrenuli smo stvari sa mrtve tačke i došli na korak do kandidatskog statusa BiH u EU. Upravo ovih dana su finalizirani odgovori na dodatna pitanja iz Upitnika Evropske komisije. Uvažavajući tu činjenicu da su u prošlom mandatu odblokirao taj put, vjerujem da je prva i glavna obaveza buduće vlasti koja bude formirana, prije svega, na nivou BiH, a uvažavajući nadležnosti koje državni nivo ima da je to daljnji nastavak na evropskom putu i ovo pomalno intrigantno, sporno pitanje našeg priključenja NATO-u i akcijskog plana, odnosno MAP-a. To su čini mi se dva suštinska, dva glavna zadatka buduće vlasti. U tom smislu, mi smo vidjeli šta jedan odlazak u Brisel tri člana Predsjedništva BiH znači, kao i na koji način se brzo ta vrata otvaraju i kako kada postignemo neku vrstu unutrašnjeg jedinstva ili saglasnosti oko pojedinih pitanja, kako brzo dobijemo suport međunarodne zajednice, prije svega, iz Brisela i Strasbourga", poručio je Softić.

Uvažavajući nadležnosti državnih organa, prvenstveno Vijeća ministara BiH, koje su, kako kaže Softić, omeđene ovakvim ustavnim ustrojem zemlje u koordinaciji sa entitetskim vladama, smatra da treba napraviti jednu vrstu reformske agende kakva je bila i u prošlom mandatu, koja bi na neki način označila pravce djelovanja entiteskih vlada i državnog Vijeća ministara BiH i koja bi bila okvir u kojem bi se kretala buduća vlast.

"A, ta reformska agenda bi, sasvim sigurno, kao i u dosadašnjem mandatu, trebala akcenat da stavi na ekonomske reforme, kao i na bolno pitanje koje opterećuje cijelu državu, cijelu zemlju, sva tri naroda i sve građane ove zemlje, a to je odlazak ljudi iz BiH. To sve s ciljem kako bi se osigurali uslovi da se postigne, prije svega, veća sigurnost i stabilnost u BiH, a onda i bolji ekonomski poredak u zemlji u kojem bi ljudi mogli naći posao, u kojem ne bi bilo važno iz koje ste političke stranke, nego šta znate raditi, koliko ste stručni. Ekonomske reforme, kao i regionalne integracije su sasvim sigurno važne. Regionalna saradnja i integracije sasvim sigurno nešto su što će biti prioritet, prije svega, državne vlasti, Predsjedništva BiH, Parlamentarne skupštine BiH i Vijeća ministara BiH", navodi Softić.

Autoput i brza cesta Beograd - Sarajevo vrhunska inicijativa

Softić smatra da su, paralelno s navedenim, bitni i poslovi na infrastrukturi u Bosni i Hercegovini.

"Sjećamo se svega onoga što je pratilo situaciju oko akciza. Treba da se vidi gdje su ta sredstva završila, da se krene sa jednom vrstom ozbiljnijeg pristupa kada je u pitanju izgradnja velikih infrastrukturnih projekata u BiH. U tom smislu, naziru se i u domenu Vlade FBiH i Vijeća ministara BiH projekti koji bi trebali da budu glavna zadaća ovoga što je pred nama. Iskreno se nadam, bez obzira koliko smo mi u ovom trenutku zaglavili u ovom procesu formiranja vlasti, da će se ovo brzo raspetljati i da će se sva ova velika, teška, pa možda u ovom trenutku i nerješiva politička pitanja staviti u stranu. Nadam se da ćemo naprosto svi shvatiti da nemamo baš previše vremena za nadmudrivanje i gubljenje nego da krenemo sa evropskim, NATO putem, putem regionalne saradnje i ono što je unutar zemlje važno, a to je, prije svega, taj ekonomski momenat koji se podjednako tiče sviju nas", rekao je Softić.

Govorio je i o utvrđenoj trasi autoputa i brze ceste koja će povezati Beograd i Sarajevo, odnosno BiH i Srbiju.

"Kao i sve u ovoj zemlji. Svaka stvar bude podvrgnuta prvo nekom političkom testu, pa se onda krene sa realizacijom. Ovo je vrhunska inicijativa turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i turske Vlade, koja je spremna da uđe u projekat zajedno sa vlastima BiH i Srbije, i koja može imati dalekosežne posljedice za razvoj ove dvije zemlje. Prvo se ta ideja ili projekat stavi na test javnosti time što ona uđe u političke sfere, pa se godinu dana razgovara o trasi, o tome kuda treba da prođe. Mislim da je od prvog trenutka bilo potpuno jasno svakome ko razumije išta o ekonomiji da je Tuzlanski bazen, bazen koji je najbrojniji u BiH, najnaseljeniji u BiH, koji ima zaista jaku industriju i privredu, i da je iluzorno razgovarati o tome da to može negdje izvan Tuzle. Što se tiče Tuzle, dovoljno je samo da sjednete u auto i pređete Karaulu. Za dva i po sata dođete do Tuzle. Vidite kako je taj najmnogoljudniji bazen u BiH povezan sa glavnim gradom, Sarajevom. Ovo što je ovih dana dobilo i neke već operativne realizacije kada je u pitanju ta trasa i sve ostalo što bi dalje trebalo, već se nagovještavaju i prvi termini kada bi i radovi trebali početi u Srbiji", kaže Softić.

Ono što je važno jeste da bi autoput Beograd - Sarajevo, kaže, zaista Tuzlu i tuzlansko područje, pa i Brčko i Bijeljinu, cjelokupan dio sjeveroistočne Bosne na značajan način unaprijedio.

"To bi bio jedan zamajac koji bi potpuno preporodio taj kraj. Vjerujem da je u tom smislu odluka potpuno ispravna, potpuno opravdana i sa ekonomskog, političkog, socijalnog, demografskog i svakog drugog aspekta. U tom smislu, zaista pozdravljam i najnoviji dogovor koji je napravljen između entitetskih vlada uz asistenciju predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika da ta trasa autoputa ide preko tuzlanskog bazena. U tom smislu, mogu i vlastito zadovoljstvo izraziti tom činjenicom zbog toga što sam rođen u tom kraju i zato što znam šta to može značiti u budućnosti za razvoj Tuzle i okoline", kaže Softić.

Navodi da su se pitanjem izmjena izbornog zakonodavstva jako dugo bavili, te da je bilo asistencije međunardone zajednice iz najviših svjetskih centara koji se zanimaju za politiku u BiH, prije svega, američke administracije, ali i EU. Bili su razgovori, navodi, i sa evropskim komesarom Štefanom Fileom.

"Jako puno napora se uložilo u jedno teško pitanje kroz čije se rješavanje rješava karakter ove zemlje, građanski, nacionalčni pristup... To je zaista, kada uđemo u suštinu tog cjelokupnog problema, pitanje koje nadilazi samo ono čega se tiče, nego ustvari uređuje puno veću sliku i puno drugačiji osnov za cjelokupno uređenje BiH. Ova, 2019. godina, je godina bez izbora, prva praktično nakon općih izbora i preuzimanja mandata i to je čini mi se pravo vrijeme kada ova teška politička pitanja treba bez strasti, bez političkog pritiska, rješavati. Vjerujem kada se ova vlast konstituiše, obzirom na potrebu njene što ranije realizacije, da će ta pitanja doći na dnevni red. A, mi u ovoj zemlji imamo zaista nekoliko pitanja koja su se nakupila i koja su do sada zamrznuta u smislu rješavanja", kaže Softić.

Izbor članova Predsjedništva BiH u Parlamentu BiH

To su, navodi, pitanje Izbornog zakona BiH, popune članova Predsjedništva BiH, rješavanje pitanja diksriminacije ostalih, inače, društvenog uređenja i pravnog uređenja koje je prepoznalo konstitutivnost naroda, pojam koji je, kaže Softić, u pravnom smislu pomalo i upitan, pitanje Mostara...

"Sve su to pitanja koja treba u jednom paketu riješiti. Vjerujem, ako se konkretno govori o izboru članova Predsjedništva BiH, da mi trebamo težiti ka lakšim rješenjima koja zadovoljavaju suštinu, a ne težiti perfekcionizmu i postavljati visoke zahtjeve. Vjerujem da je u tom smislu pitanje indirektonog izbora članova Predsjedništva BiH jedno od jednostavnijih rješenja koja mogu riješiti to pitanje, a da manje-više svi budu zadovoljni time. Jer, uvažavajući nadležnosti Predsjedništva BiH, ono što je u opisu njihovog posla u skladu sa Ustavom i Dejtonskim mirovnim sporazumom je ustvari nešto što može biti povezano sa indirektnim izborom u Parlamentarnoj skupštini BiH gdje dolaze direktno izabrani predstavnici naroda. Ne vidim neki preveliki problem u toj stvari. Imali smo do sada otpor iz RS-a prema tom pitanju. Ali, kada se sjedne za sto i kada se otvori čitav paket, onda je moguće tražiti rješenja", smatra Softić.

Treba se, navodi, sjetiti rješenja iz Aprilskog paketa ustavnih amandmana koja su na neki način u ogromnoj mjeri bila usaglašena između političkih faktora.

"Zbog svega onoga što je pratilo usvajanje tog Aprilskog paketa izgubili smo jedan zamah, jednu dinamiku u rješavanju ovih problema, ali čini mi se da je 2019. prava godina za to", podcrtava Softić.

Kaže kako 2020. godina ne smije biti godina bez izbora u Mostaru.

"Mislim da je u pitanju i biološka granica ljudi u Mostaru koji su dobili mandate bez izbora. Mislim da je vrijeme da se pitanje Mostara ozbiljno stavi na sto i da se u koordinaciji sa drugim pitanjima, jer se samo tako, čini mi se, može doći do rješenja, da se i pitanje Mostara konačno riješi i da građani Mostara konačno imaju demokratske izbore kao što to imaju i svi ostali u BiH. Pitanje Mostara je kao i pitanje presude Sejdić - Finici isto tako pitanje koje se tiče karaktera ove zemlje i ono se može riješiti jednim jakim međunarodnim učešćem u svemu tome, obezbjeđivanjem, prije svega, naših susjeda i naših komšija sa pozitivnim pristupom tom rješavanju i onda bi unutar BiH sve to moglo ići i daleko lakše i daleko brže", zaključio je Softić. (Almir Terzić, AA)



Ostali prilozi:
» MOJ UZOR U ŽIVOTU JE OTAC RAHMETLI ZAMO
Esad Krcić | 29. September 2019 18:14
» NEGIRANJE BOSANSKOG JEZIKA JE NEGIRANJE BIH I BOŠNJAKA
Vijesti.ba | 24. September 2019 15:15
» PRIHVATIĆU KANDIDATURU ZA REISA
Vijesti.ba | 09. September 2019 15:06
» SENADIN LAVIĆ – NAŠ VIZIONAR I REVOLUCIONAR
Šemso Agović | 17. August 2019 08:53
» DRUŠTVO MORA BITI PROAKTIVNO
AA | 04. August 2019 11:15
» ŽELIM OSTAVITI PISANE TRAGOVE IZA SEBE
Asmir Bihorac | 23. July 2019 10:49
Ostali prilozi istog autora: