Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
ICTY analiza
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Vijesti

ĐONLAGIĆ: ZVANIČNICI RS-A ĆE MORATI PRIHVATITI NATO PUT BIH, TO JE GOTOVA STVAR
Autor: AA
Objavljeno: 17. January 2019. 13:01:21


Ono što, prije svega u Hrvatskoj i Srbiji, moraju shvatiti i uraditi u odnosima s Bosnom i Hercegovinom je da prihvate da se radi o tri suverene države, poručio je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Dženan Đonlagić, predsjednik Kluba zastupnika DF-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i potpredsjednik DF-a.

"Iz Hrvatske i Srbije moraju prihvatiti da razgovaraju s predstavnicima izabranih zvaničnika u institucijama BiH i da se moraju obraćati državnim institucijama kada dolaze u BiH i kada žele da razgovaraju s BiH", stava je Đonlagić.

Istakao je da treba biti iskren i kazati da odnosi BiH s Hrvatskom i Srbijom nisu dobri.

"Čini mi se da nikada nisu bili na tako niskim osnovama. Treba biti iskren pa kazati da se tu radi o aktuelnoj vlasti u Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji. Ne možemo reći da su države Hrvatska i Srbija u lošim odnosima s državom BiH. Nego naprosto aktuelne vlasti u tim zemljama čine takve korake i poteze koji nisu dobrosusjedski", kazao je Đonlagić.

Raščišćavanje stvari na Balkanu za tri do pet godina

Drugim riječima, kazao je Đonlagić, naprosto treba da se iz Srbije i Hrvatske prestanu miješati u unutrašnja pitanja BiH.

"Trebaju pustiti nas u BiH da riješimo sva goruća pitanja. Samo tako možemo imati koristi i BiH i Srbija i Hrvatska. Samo tako u konačnici možemo graditi dobrosusjedske odnose i biti punopravne članice EU. Jer, ovo što smo imali u posljednje vrijeme naprosto se ne može nazvati dobrosusjedskim odnosima. Ukoliko vi ne poštujete suverenitet BiH to se ne može nazvati dobrosusjedski odnosi. Ne možete vi u najvišim zakonodavnim tijelima druge države, kao što je ilustracije radi Hrvatski sabor, donositi deklaracije u kojima piše da treba mijenjati Izborni zakon i Ustav BiH. To je naprosto nešto što je nedopustivo i nadam se da će takva praksa prestati u dogledno vrijeme", istakao je Đonlagić.

Podcrtao je da, ukoliko želimo da gradimo dobrosusjedske odnose, a oni su nam, naglašava Đonlagić, prijeko potrebni, jer smo naprosto oslonjeni jedni na druge, živimo tu skupa, blizu smo jedni drugim, dijelimo stotine i hiljade kilometara zajedničkih granica, vlasti u Srbiji i Hrvatskoj moraju prihvatiti da je BiH suverena država i da su izabrani zvaničnici u BiH njihova adresa.

"Ponekad se čini da je BiH moneta za potkusurivanje nekih drugih neriješenih pitanja na Balkanu. Ponekad se čini da smo mi najslabija karika u lancu i da se sva zapravo koplja lome preko interesa BiH. Zato je važno da ovoga puta iskoristimo pruženu ruku, priliku koju smo dobili od NATO saveza i taj poziv da konačno državu BiH stavimo pod taj sigurnosni kišobran NATO-a", rekao je Đonlagić.

Istakao je da smatra da će se u narednom srednjoročnom periodu, u nekih tri do pet godina konačno raščistiti i ova neriješena pitanja na Balkanu.

"Tu prije svega mislim na relacije Beograd - Priština, posljednji trzaj i pokušaj utjecaja Rusije na Balkanu. Mislim da će se u konačnici, a evo sada imamo zapravo vrlo jasan, trasiran put Makedonije ka članstvu u NATO savezu i otvaranje poglavlja u pregovorima s EU o članstvu u ovoj godini, ta pitanja razriješiti. Tako da u narednom periodu, u tih tri do pet godina, nema nikakve dileme da će ovaj kompletan region s aspekta vanjskopolitičkih ciljeva i vanjskopolitičkih prilika sve države u regionu završiti kao punopravne članice NATO saveza i konačnici EU", rekao je Đonlagić.

On je kazao da će to biti kraj potencijalnih sukoba na ovom području.

"Nadam se i živim za taj trenutak kada će puno više generacija na ovom podneblju, na ovom području nego što je to bilo u ranijem periodu živjeti u miru i prosperittetu i baviti se onim osnovnim životnim pitanjima. A, to su, prije svega, šta se radi i od čega se živi. Kada konačno ovo sigurnosno pitanje stavimo po strani onda ćemo se definitivno početi baviti ključnim životnim pitanjima", istakao je Đonlagić.

Okupljanje parlamentarne većine oko aktivnosti članstva za NATO

Naglasio je da, s obzirom da se država Bosna i Hercegovina zaista nalazi u žiži preklapanja geopolitičkih i geostrateških interesa i Evropi i u svijetu, vidljivo je, kaže Đonlagić, da se i sada situacija na Zapadnom Balkanu polako raščišćava.

"Gdje je BiH trenutno u svemu tome? Definitivno ostaje na posljednjem nekom hodogramu. Ali, zapravo sada imamo novi momenat, novu situaciju kada smo dobili pruženu ruku iz NATO saveza i kada smo dobili poziv da dostavimo Godišnji državni plan koji bi zapravo bio i posljednji formalni uslov za aktiviranje Akcionog plana za članstvo BiH u NATO savezu. To je novi momenat koji nismo imali prije oktobarskih izbora", ističe Đonlagić.

Đonlagić računa da će NATO ostati pri ranijem stavu da je potrebno završiti proces uknjižbe kompletne perspektivne vojne imovine na državu BiH.

"Ali, s obzirom na sve veći utjecaj Rusije na Balkanu i sve veći prodor ruskog utjecaja i kroz jugoistočnu Evropu, a pogotovo na Zapadni Balkan uključujući i BiH mislim da je to predodredilo NATO da ubrza taj poziv BiH. S obzirom da sada imamo situaciju za koju cijenim da je generacijsko pitanje, za nas koji živimo u BiH, za našu djecu i buduća pokoljenja, a to je da konačno pitanje mira i sigurnosti na ovom prostoru stavimo Ad acta, tako što ćemo BiH kao državu staviti pod jedan sigurnosni kišobran kakav je NATO savez. Mislim da je to generacijska prilika koju ne smijemo propustiti", kaže Đonlagić.

Zato se sada situacija u BiH, naglašava, kada je u pitanju formiranje vlasti na državnom nivou, zapravo svela na to koja će se parlamentarna većina okupiti oko ispunjavanja svih onih odluka i zakonskih rješenja koja su državne institucije već donijele u smislu puta BiH ka NATO savezu, odnosno u ovom konkretnom slučaju aktiviranje Akcionog plana za članstvo.

"S obzirom da su i Predsjedništvo BiH i Parlamentarna skupština BiH donijele sve odgovarajuće odluke, zakonska rješenja, dokument Pregled odbrane, strategiju, odnosno sve neophodne pravne akte za aktiviranje MAP-a cijenimo da je sada potrebno formirati parlamentarnu većinu koja će jednostavno kazati da želi implementirati ranije donesene odluke. S tim u vezi je zapravo i stav BH bloka, odnosno stranaka okupljenih u tu grupaciju DF-a, SDP-a i Naše stranke da insistiramo na tome da buduća parlamentarna većina na državnom nivou se kroz programsku koaliciju ili programsko partnerstvo obaveže da će sprovesti sve te odgovorajuće odluke", rekao je Đonlagić.

Ukoliko uspiju uspostaviti takvu parlamentarnu većinu, on smatra da će BiH dobiti državnu vlast i takvu konstalaciju odnosa koja će trasirati put BiH pod taj sigurnosni kišobran.

"To će zapravo otvoriti nove perspektive BiH i ka članstvu u EU. Jer, nema nikakve dileme da su dva glavna vanjskopolitička cilja BiH članstvo u NATO savezu i članstvo u EU. Ukoliko BiH riješi sigurnosno pitanje i konačno to višedecenijsko, višegeneracijsko pitanje mira i stabilnosti stavimo Ad acta onda sam potpuno siguran da će sve druge vrste reformi koje treba ova zemlja ići mnogo brže", poručio je Đonlagić.

Vanjska politika u nadležnopsti BiH

Tu prije svega, kaže, misli na reforme koje će osigurati vladavinu prava, odnosno reformu pravosudnog sistema BiH i prije svega ekonomskog sistema BiH.

"Posljednji potez koji će aktivirati MAP je zapravo pitanje svih pitanja. Ovo je sada najkrupnije političko, strateško pitanje BiH, a to je trasirati BiH ka članstvu u NATO savez, jer mislim da je ovo istorijska prilika koju država BiH ovoga puta ne smije propustiti", ističe Đonlagić.

U konačnici je, veli, siguran da zvaničnici, odnosno politika RS-a ne može utjecati na put ka članstvu BiH u NATO-u.

"Mislim da će još neko vrijeme trajati tenzije koje dolaze od predstavnika vlasti iz entiteta RS. Prevnstveno dok se završi posjeta predsjednika Rusije Vladimira Putina Srbiji i Beogradu. Još malo će biti galame oko toga. Ali, mislim da je i njima potpuno jasno da su odluke već zapravo donesene. Trebamo se podsjetiti da je politička partija koja je sada na vlasti u RS-u, govorim o SNSD-u u vremenu mandata Nebojše Radmanovića kao predsjedavajućeg Predsjedništva BiH 2009., donijela odluku i on je u ime kolektivnog šefa države podnio zahtjev NATO savez za članstvo BiH. Ovdje je vrlo važno napomenuti da u NATO ulaze države kao članice. I s obzirom da je i Paralmentarna skupština BiH izglasala Zakon o odbrani koji u članu 84. vrlo eksplicitno traži od državnih institucija sprovede taj proces i put BiH ka NATO savezu. Mislim da u konačnici s obzirom da nikada takva odluka nije izmijenjena, niti je donesena neka drugačija odluka, svima će morati biti jasno u BiH da se odluke, zakoni koje su donijele državne institucije moraju sprovesti", cijeni Đonlagić.

Ne možete sada, kaže, doći i reći to više ne važi ili promijenile su se okolnosti i mi više ne želimo takvu odluku.

"S obzirom da nikada državne institucije nisu promijenile tu odluku ona će se u konačnici morati i implementirati. Mislim da je vrlo važno naglasiti da čak i u izvornom Dejtonskom mirovnom sporazumu, na koji se često poziva aktuelni predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, vrlo eksplicitno stoji da vanjsku politiku u BiH vode državne institucije, a ne entiteti. Dakle, i u izvornom Daytonu vanjska politika je u punoj nadležnosti državnih institucija i entitetski zakonodavni organi kao što su Narodna skupština RS-a ili Parlament FBiH ne mogu donositi nikakve rezolucije, nikakve odluke koje zadiru u vanjskopolitičke ciljeve BiH i u njenu vanjsku politiku. Argument predstavnika RS-a da njihovi predstavnici u institucijama BiH moraju poštivati rezoluciju koju je Narodna skupština RS-a donijela o takozvanoj vojnoj neutralnosti entiteta RS je pravno neutemeljena. Ona u potpunosti ne može biti na snazi na nivou državnih institucija s obzirom da je članstvo BiH u NATO savezu i u EU vrsta međunarodnog ugovora", ističe Đonlagić.

Dakle, članstvo države u nekoj međunarodnoj organizaciji, međunarodnoj alijansi, ističe Đonlagić definiraju državni organi.

"S obzirom na to da se radi o vrsti međunarodnog sporazuma i međunarodnog ugovora koji država BiH potpisuje sa EU i NATO savezom nema nikakve dileme, da je to u nadelžnosti institucija BiH. A, s obzirom da su sve relevantne institucije BiH donijele odgovarajuće odluke sada samo tražimo da buduća parlamentarna većina na nivou BiH sprovede ono što su već državne institucije donijele u ranijem periodu", stava je Đonlagić.

Vijeće ministraa BiH s federalnom vlasti

Naglašava da BH blok ima politički stav da novi saziv Vijeća ministara BiH ne treba formirati prije nego što se raščisti ova trenutna ustavna kriza koju imamo na nivou FBiH. Podsjetio je da je CIK BiH donio izmjenu Uputstva oko popunjavanja Doma naroda Paralmenta FBiH za koje, ističe u BH bloku, cijene da u dobrom dijelu sadrži neustavne odredbe i da nije u skladu s Ustavom FBiH.

"S obzirom da se pred Ustavnim sudom BiH već nalaze zahtjevi za ocjenu ustavnosti tog Uputstva mišljenja smo i stava da formiranje novog saziva Vijeća ministara BiH treba sačekati dok se ne razjasni ova situacija u FBiH. Vjerujemo da će Ustavni sud BiH u nekom razumnom roku to staviti na svoj dnevni red i donijeti konačnu odluku. Kakva god ona bude mi ćemo je poštovati. Cijenit ćemo da je to krajnja instanca koja će dati svoj sud oko ustavnosti ili neustavnosti popune federalnog Doma naroda po Uputstvu CIK-a BiH. Tako da bi taj proces formiranja novog saziva Vijeća ministara BiH i federalne vlasti treba teći paralelno. Cijenimo da bi se u nekom datumu ili nekom mjesecu ili danu to trebalo spojiti, da bi se formiranje novog saziva Vijeća ministara BiH i nove federalne vlasti desilo paralelno", smatra Đonlagić.

Zapravo, kaže, cijene da ukoliko bi se Vijeće ministara BiH formiralo prije uspostave nove federalne vlasti, prije svega izbora predsjednika i potpredsjednika FBiH i nove Vlade FBiH te konstituisanja novog saziva Doma naroda Parlamenta FBiH, siguran je da bi se onda FBiH "valjala u političkom blatu mjesecima".

"Onda bi sigurno politike HDZ-a BiH i Dragana Čovića insistirale i ucjenjivale i držale FBiH u nekom političkom vakumu, dok se na dnevni red državne vlasti ne bi stavile izmjene Izbornog zakona BiH. Tako da cijenimo da novi saziv Vijeća ministara BiH treba malo da sačeka dok se ne riješi ova ustavna kriza u FBiH", ističe Đonlagić.

Na optužbe da je BH blok pristao da učestvuje u izboru delegata u Dom naroda Parlamenta FBIH i prije odluke Ustavnog suda BiH po apelacijama, Đonlagić, navodi da "taj proces nije ni blizu okončan".

"Radi se samo o potencijalnim kandidatima koji će se birati, odnosno o kojima će se izjašnjavati kantonalne skupštine. Tako da proces dovršetka formiranja konačnih listi i sazivanja kantonalnih skupština na kojima će se izjašnjavati kantonalni zastupnici o delegiranju predstavnika u federalni Dom naroda, siguran sam da ćemo sačekati konačanu odluku Ustavnog suda BiH po tom pitanju. Tek onda će se krenuti u proces delegiranja kandidata, odnosno izbora delegata u federalni Dom naroda u konačnici", poručio je Đonlagić.

Rasteretiti privredu

Kao zastupnik u ranijem sazivu Predstavničkog doma Parlamenta FBIH i doktor ekonomskih nauka naglašava da federalna vlast ima najveća ovlaštenja s aspekta kreiranja i vođenja ekonomske politike, odnosno sva ona važna životna, ekonomska pitanja koja zapravo znače životni standard građana su na entitetskom nivou.

"Najkrupnije ekonomsko pitanje koje je ostalo neriješeno iz prethodnog mandata jeste reforma poreskog sistema FBiH. Da budem vrlo konretan, ključna ekonomska mjera koja je bila predviđena u Akcionom planu Reformske agende Vlade FBiH koja se pojednostavljeno zove rasterećenje privrede nije realizovana. To je nešto što je ostalo, a moralo je biti u vrhu prioriteta. Tada to nije nažalost urađeno i to bi trebalo da bude ključni prioritet nove federalne vlasti. Rasteretiti troškove rada na strani realnog sektora kako bi napravili jedan pozitivni impuls koji je potreban domaćoj ekonomiji, a to je da kroz to rasterećenje troškova rada zapravo poslodavce motiviramo da učine dvije stvari: da uposle novu radnu snagu i da povećaju realni lični dohodak radnika u realnom sektoru", rekao je Đonlagić.

Krupno ekonomsko pitanje u državi, navodi Đonlagić, je zapravo odlazak radne snage iz BiH. Poslodavci se, kaže, već žale da ne mogu naći kvalitetnu radnu snagu jer ljudi neće naprosto da rade za mizerni lični dohodak, jer idu tamo gdje su uslovi rada bolji i gdje je lični dohodak viši.

"Pozitivan efekat u FBiH će se proizvesti tako što će se rasteretiti poslodavci troškova rada, omogućiti im da uposle novu radnu snagu, da se poveća minimalna plaća i nadnica... Tada dolazi do rasta ličnog dohotka i u konačnici jedna trećina te potrošnje koja će se dodatno generisati rastom ličnog dohotka će se ponovno vratiti u budžete i fondove. Tako da će u konačnici doći do rasta prihoda u budžetima i doći će do rasta prihoda u vanbudžetskim fondovima. Tu prije svega mislim na Federalni zavod PIO/MIO i na zavode zdravstvenih osiguranja. Na taj način će se stvoriti realna osnova i za rast minimalnih penzija u FBiH. Samo kroz nova zapošljavanja, kroz rast dohotka će se stvoriti realna osnova za rast penzija i za unapređenje zdravstvenih usluga", cijeni Đonlagić.



Ostali prilozi:
Ostali prilozi istog autora:
» U BIH POSTOJE VELIKA BOGATSTVA
26. January 2019 15:11