Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
ICTY analiza
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Teme

Univerzitet u Sarajevu u saradnji sa Univerzitetom Yildirim Beyazit u Ankari
NAUČNA KONFERENCIJA O ALIJI IZETBEGOVIĆU: NAJVEĆA POLITIČKA LIČNOST U NOVIJOJ HISTORIJI BIH
Autor: AA
Objavljeno: 19. October 2018. 14:10:25


Univerzitet u Sarajevu u saradnji sa Univerzitetom Yildirim Beyazit u Ankari organizovao je naučnu konferenciju čiji je cilj sagledavanje načina na koji je Alija Izetbegović razumijevao pravo i državu u svojim djelima i državničkom angažmanu

Učesnici jednodnevne naučne konferencije "Alija Izetbegović i njegovo shvatanje prava i države", organizovane povodom obilježavanja 15. godišnjice od smrti prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića, poručili su ”da je rahmetli predsjednik bio odlučan borben čovjek, hrabar komandant, fer i mudar predsjednik”, javlja Anadolu Agency (AA).

Univerzitet u Sarajevu u saradnji sa Univerzitetom Yildirim Beyazit u Ankari organizovao je naučnu konferenciju čiji je cilj sagledavanje načina na koji je Alija Izetbegović razumijevao pravo i državu u svojim djelima i državničkom angažmanu.

Prof. dr. Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu, u obraćanju prisutnima izrazio je zadovoljstvo naučnim skupom, organizovanim u spomen na velikog državnika i mislioca, prvog predsjednika Predsjedništva nezavisne Republike Bosne i Hercegovine rahmetli Aliju Izetbegovića.



"I petnaest godina nakon smrti Izetbegovića njegov lik i djelo kao i njegov značaj i uloga u kreiranju politike i vođenju tada tek stvorene države su jako aktuelni i sadrže fakte koji su važni ne samo historičarima nego plijene pažnju šire političke i naučne javnosti. Predsjednik Alija Izetbegović je bez sumnje najveća politička ličnost u novijoj i najznačajnija pojava u ukupnoj historiji Bosne i Hercegovine, jedan od rijetkih državnika svijeta koji je u međunarodnim diplomatskim vodama bio jednako omiljen i cijenjen i na Istoku i na Zapadu, čovjek koji nije gradio kult ličnosti poput drugih predsjednika, nego je svojim dostojanstvom, svojim ogromnim strpljenjem, vjerom i mudrošću plijenio sve ljude kojima je stalo do dobra kao univerzalne vrijednosti", poručio je Škrijelj.

Za njega, istakao je, možemo slobodno kazati da je pripadao plejadi pravnika i filozofa koji su pravu dali jednu duhovnu dimenziju.

Škrijelj je podsjetio da je to najbolje vidljivo iz njegovog izlaganja na svečanosti dodjele titule počasnog doktora prava na Istanbulskom univerzitetu Marmara, kada je rekao: "Pravo nikada za mene nije bila samo profesija. Ono je bilo moje opredjeljenje, moja vjera, neka vrsta moje životne filozofije. Uvijek sam vjerovao da tzv. pravo jačeg nije pravo, nego činjenica, da su pravo i zakon nastali da bi zaštitili slabije i da je sloboda mišljenja prvenstveno sloboda da se drugačije misli".

"Državu Bosnu i Hercegovinu i njeno političko i pravno uređenje je, prije svega, vidio kao građansku državu u kojoj je čovjek-građanin glavna vrijednost koja se afirmira, pored ostalog, pravom ispoljavanja svojih kulturoloških, etničkih i nacionalnih posebnosti. Drugačije kazano, zalagao se za principe moderne demokratije u kojoj će svako imati pravo da bude to što jeste. Njegova politička filozofija je bila utemeljena upravo na principima patriotizma, a ne nacionalizma, kako mu se neosnovano pokušavalo spočitati. Znajući da je nacionalizam statičan, zatvoren i nekomunikativan i kao takav nepogodan za izgradnju moderne, multietničke Bosne i Hercegovine, predsjednik Izetbegović je svoje političko djelovanje usmjerio upravo ka jačanju osjećaja pripadnosti državi Bosni i Hercegovini, što je vidljivo iz bezbroj njegovih izjava i načina na koji je politički djelovao", rekao je Škrijelj.

Podsjetio je da su njegov život i njegova borba za Bosnu i Hercegovinu i simbolički bili međusobno povezani. U nastavku obraćanja Škrijelj je govorio i o nekim historijskim činjenicama poput prvog marta 1946. godine kada biva prvi put uhapšen.

"Komunisti ga neosnovano kao 21-godišnjaka osuđuju na tri godine zatvora za navodnu promociju mržnje u komunističkom društvu koje nije toleriralo vjerske slobode, da bi 1. marta 1992. godine bio raspisan referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Na Dan državnosti Bosne i Hercegovine 25. novembra 1988. godine Alija Izetbegović je pušten na slobodu iz zatvora, da bi na isti dan 1990. ušao u Predsjedništvo BiH kao njen predsjednik. Iz gore kazanog se vidi da su svi datumi važni za Bosnu i Hercegovinu bili presudni i u životu predsjednika Izetbegovića. Također, ovdje valja napomenuti jednu važnu činjenicu, a to je da predsjednik Izetbegović poslije pada komunizma nije dozvolio nikakav revanšizam prema akterima koji su direktno učestvovali u njegovom progonu i hapšenju, objasnivši to da su i oni bili žrtve sistema radeći za njega", podsjetio je Škrijelj.

Ukazao je i na čvrste prijateljske veze između Bosne i Hercegovine i Republike Turske koje učvršćuje, između ostalog, i jedna simbolička nit, a to su počasni doktorat predsjednika Izetbegovića na Istanbulskom univerzitetu Marmara i počasni doktorat predsjednika Republike Turske Recepa Tayiba Erdogana na Univerzitetu u Sarajevu.



Izlaganje prof. dr. Zuhtu Arslana, predsjednika Ustavnog suda Republike Turske, imalo je za cilj da ukaže na značaj pravne misli Alije Izetbegovića i njeno viđenje izvan granica Bosne i Hercegovine. U uvodnom govoru poručio je da ime Alije Izetbegovića predstavlja višedimenzionalnu osobu.

"Odlučni borbeni čovjek, hrabar komandant, fer i mudar predsjednik... Po mom mišljenju, pored svih ovih karakteristika ono što prije svega ovoga čini Aliju jedinstvenim i trajnim, jeste da je on veliki mislilac. Okupili smo se ovdje da obilježimo 15. godišnjicu smrti mislioca koji je doprinio mnogima da formiraju svoje mišljenje i prosvijetlio umove svijeta", rekao je Arslan.

Alija je, prema njegovim riječima, stajao između Istoka i Zapada i želio ih je spojiti.

"Ovdje govorimo o misliocu koji veoma dobro poznaje istočnu i zapadnu civilizaciju i koji je do najmanjeg detalja analizirao dušu i razmišljanja obje civilizacije. Čak i kada pročitamo knjigu 'Islam između Istoka i Zapada', moguće je s jedne strane vidjeti dominaciju od drevne grčke do današnje zapadne misli, s druge strane dominaciju misli iz prvog perioda islama do današnje istočne misli. Ova knjiga vas vodi na mentalno putovanje od Aristotela do Heideggera, od Sofokla do Ničea, od stoika do škole u Frankfurtu, od zapadnih klasika do ruske književnosti, u kojima se obrađuju pojmovi kao što je mišljenje, umjetnost, historija, civilizacija, tehnologija i pravo. Međutim, ovo Alijino djelo nije misao niti historija filozofije, da bi informisala čitaoca. On ima tezu. Po mom mišljenju, glavna teza koju je Alija branio u svim svojim djelima je: 'Da, istok je istok, a zapad je zapad. A Onaj koji će ovo dvoje sastaviti, jeste njihov gospodar Allah'. Prema Aliji, stvoritelj je taj koji daje smisao i čini historijskim moralno ponašanje kao što su dobro i loše, odgovornost i, u posljednjoj instanci ljudsko postojanje", istakao je Arslan u obraćanju prisutnima.

Zapravo, naglasio je, ovo je odraz mosta koji spaja Istok i Zapad.

"Alija to vidi kao pitanje identiteta za Bosnu i Hercegovinu. To s jedne strane zahtijeva da bude Evropljanin, a s druge strane da štiti svoje vrijednosti. Može se reći da misao koju Alija brani tokom cijelog svog života, jeste uspostavljanje pravednog političkog, pravnog poretka u kojem će razlike moći da žive zajedno, na osnovu jednakosti i slobode. Zaista, je Alija, kao i mnogi mislioci prije njega, ulagao napore da stvori pravedan svijet u kojem će razlike koegzistirati", rekao je Arslan.

Kako je kazao, postoje dvije osnovne osobine po kojima se Alija razlikuje od "drugih" modernističkih i postmodernističkih mislioca kao što su Kant, Rawls, Derrida i Foucault koji tvrde da zdrava ontološka veza ima životnu važnost.



"Kao prvo, u srži Alijinih stavova po ovom pitanju, koji određuju njegov identitet i vladaju njegovim razmišljanjem, jeste postojanje islamskog shvatanja. Drugo je da je Alija, za razliku od drugih mislilaca, u određenoj mjeri primijenio svoje misli kao državnik. Alija Izetbegović vidi manifestaciju pravde u uspostavljenom odnosu sa 'drugim'. Nesumnjivo, tolerancija nije vrlina koja je od rođenja u fokusu ovog odnosa, već način ponašanja koji je kasnije naučen i teško se razvija. Sa druge strane, Alija je izrazio osnovnu filozofiju pravednog društvenog i političkog poretka, kroz princip 'biti čovjek i ostati čovjek'. Ovaj princip s jedne strane nudi ključ za smislen i individualan život, a s druge strane ključ mirnog suživota sa onima koji sebe drugačije pozicioniraju i shvataju. Drugim riječima, 'biti čovjek i ostati čovjek', sadrži dva principa, jedan moralni/etički i drugi pravni/politički", rekao je Arslan.

Jasno je, nastavio je, da moralni i politički princip "biti čovjek i ostati čovjek", zahtijeva demokratsku državu zasnovanu na vladavini prava i osnovnim pravima i slobodama pojedinaca.

"Alijina razmišljanja i praksa su put za izlaz iz mentalne blokade u koju je zapala ne samo Evropa nego i cijeli svijet. Mentalnu blokadu prepoznajemo u shvatanju da se 'drugi' isključuje iz svih političkih i pravnih sfera. Činjenica da se ova blokada proširila na sve političke institucije i pravosuđe također pokazuje težinu situacije. U tom smislu, Alija smatra da je rat u Bosni sukob između 'zdravog razuma' koji proizvodi toleranciju i 'mentalne blokade' koja ima za cilj njeno uklanjanje. U ovom sukobu, džamija, katedrala, crkva i sinagoga koje se nalaze na istom trgu u Sarajevu su simbol tolerancije, pa time i zdravog razuma, dok višestruko bombardovanje vojne bolnice i nacionalne biblioteke u istom gradu predstavljaju 'mentalnu blokadu'", dodao je Arslan.

Univerzitet "Yildirim Beyazit" u Ankari, jedan je od organizatora skupa, a prorektor prof. dr. M. Fatih Usan izjavio je da "Aliju poznaju kao velikog državnika, prije svega, po tome što je bio veliki pravnik".



"Kod nas poznaje jedan pojam koji se može prevesti kao 'baviti se nečim, ali unoseći se u to pitanje'. Ova ličnost nije živjela gledajući svoj interes nego se uvijek vodila kolektivnim intereseom. Alija Izetbegović je bio takav i to je ono što ga karakteriše", rekao je Usan.

Uvijek se, kako je kazao, borio za sve ljude, bez obzira na vjeru, etničku ili neku drugu pripadnost.

"Ta njegova briga za sve ljude u Turskoj je našla odjeka, zbog toga ga mi cijenimo", dodao je Usan.

Konferencija je organizovana uz podršku Ambasade Republike Turske u BiH i Ziraat banke.

Ambasador Republike Turske u BiH Haldun Koc u obraćanju je kazao da su BiH i Turska dvije prijateljske zemlje i zahvalio se organizatorima ovog skupa. Podsjetio je da rahmetli Alija nije bio samo političar i mislilac, bio je više od toga.

"On je u jednom dijelu srca imao Bosnu, a u drugom cijeli islamski svijet. U vrijeme rata, obilazeći frontove, pokazao je kako je bio hrabar", rekao je Koc.

Podsjetio je na Alijine riječi: "Nikad ne tražite osvetu, tražite pravdu".

"Želio je da se Bošnjaci osjećaju slobodno u svojoj zemlji. Teško je u nekoliko riječi opisati ovu multidimenzionalnu ličnost. Nikad nije odustao od svog vjerskog i nacionalnog identiteta. Nikada nije izgubio dostojanstvo. Mir, stabilnost je ono za šta se on borio i nikada nije oko toga pravio kompromis", rekao je Koc.

I prof. dr. Fikret Karčić, predsjednik naučnog odbora konferencije, bio je jedan od izlagača.

"Izazov za naučnike je da identifikuju izvore, glavne teze i karakteristike državno-pravne misli predsjednika Alije Izetbegovića. Predmet mog istraživanja jeste bilo analiziranje djela 'Islam izmeđi Istoka i Zapada'. Nastojao sam da utvrdim koji su to izvori misli Alije Izetbegovića. Zaključak do kojeg sam došao jeste da je Izetbegović ustvari po svom obrazovnom profilu bio sličan disidentima od socijalizma u centralnoj Evropi", pojasnio je Karčić.

Glavne referencije na koje se rahmetli predsjednik pozivao, dodao je, su evropska, humanistička misao.

Alija Izetbegović bio je prvi predsjednik međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine i vrhovni komandant Armije RBiH tokom agresije na BiH. Izetbegović je rođen 1925. godine u Bosanskom Šamcu. Odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Pravnom fakultetu.

Kao pravni savjetnik radio je u više sarajevskih preduzeća. Zbog svojih političkih opredjeljenja i djelovanja dva puta je zatvaran i osuđivan. U poznatom, politički montiranom “Sarajevskom procesu”, kao prvooptuženi u grupi od trinaest muslimanskih intelektualaca, osuđen je na 14 godina zatvora.

Pokrenuo je formiranje Stranke demokratske akcije i na prvoj osnivačkoj skupštini SDA 25. maja 1990. godine postao njen prvi predsjednik.

Nakon pobjede SDA na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima 1990. godine, Izetbegović je izabran za prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH. Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora 1996. godine izabran je za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

Nakon deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH. Autor je većeg broja publicističkih radova, studija i knjiga koje su prevedene na više svjetskih jezika.

Povodom njegove smrti večeras će u Narodnom pozorištu u Sarajevu biti održana Akademija.



Ostali prilozi:
» BUŽIM: U POHODE PJESNIKU I FOTOGRAFU NEDŽIBU VUČELJU
Dr. Bisera Suljić-Boškailo | 15. November 2018 18:03
» SPAS ZA RIJEKE OD HIDROELEKTRANA
RFE | 08. November 2018 19:58
» SIMPOZIJ O IMAMU AL-MĀTURĪDIJU NA UNIVERZITETU MARMARA U ISTANBOLU
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 04. November 2018 12:48
» U BRISELU ODRŽANA RASPRAVA O IZVJEŠTAJU: "ČOVJEČANSTVO U RIZIKU"
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 25. October 2018 15:18
» U BIHAĆU OBILJEŽENA 26. GODIŠNJICA 5. KORPUSA ARBIH
Zijad Bećirević | 24. October 2018 17:38
» NEKE BOŠNJAČKE ZABLUDE O SVOJOJ PROŠLOSTI
Fikret Hafizović | 23. October 2018 15:10
» STAZAMA LEGENDARNIH HEROJA TEOČAKA
Prof. Amira Fejzić | 21. October 2018 00:14
» OSTVAREN AMERIČKI SAN
Bošnjaci.Net | 15. October 2018 16:40
» PRAHISTORIJSKI CRTEŽI NA PROSTORU NACIONALNOG PARKA PROKLETIJE
Boban Redžepagić | 11. October 2018 19:34
» DR. SILAJDŽIĆ: ZAŠTO PREPORUČUJEM KNJIGU "GOTI U BOSNI"?
Tim Bošnjaci.Net | 08. October 2018 12:56
» PENZBERG: „DANI OTVORENIH VRATA DŽAMIJA“
Damir ef. Babajić | 05. October 2018 17:19
» 100 GODINA PRVE DEMOKRATSKE REPUBLIKE GRUZIJE
B.net | 04. October 2018 17:59
» BOLESNO ZDRAVSTVO TREBA LIJEČITI
Eset Muračević | 01. October 2018 20:00
» BUDIMO BOLJI I DRUŠTVENO KORISNIJI
Mensud Alićušić | 19. September 2018 14:31
Ostali prilozi istog autora: