Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
ICTY analiza
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Komentari

IZBORI 2018: Zdravi koncept VII
POLITIKA KAO NAUKA
Autor: Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012)
Objavljeno: 01. October 2018. 00:10:43
Naime, veliki umovi u Bošnjaka/Bosanaca nisu se bavili nacionalnim pitanjem Bošnjaka/Bosanaca u Bosni, već su se (prvi) bavili univerzalnim pitanjem svijeta, misleći, pa i vjerujući, da će doći do obnove univerzalne države-carevine, u kojoj su nekad živjeli, a (drugi) su, pak, mislili, pa i vjerovali, da je komunistička internacionala (Kominterna) najbolja nadoknada za gubitak univerzalne države-carevine, u kojoj su nekad živjeli.


TAČKA ŠESTA: Dragi moji,
Znam, pritisak raste. Ostalo je još osam dana do izbora. Nema se ni vremana ni "sabura" za velike ideje. Nema se vremena ni za priču o događajima. Ostalo je samo da se priča o ljudima. Ali, to ne rade velki umovi. Znam, kažeš, ali gdje su bili ti veliki umovi ranije da nam objasne šta je to politika, preciznije "šta je to bosanska politika"? Kakva nam je korist od velikih ideja sada kada moramo birati ljude, koje znamo i ne znamo, u koje vjerujemo i ne vejerujemo. Ili, da uopće ne glasamo, jer nemamo za koga?

Znam, u pravu ste. Od vremena Hasana Kafije Pruščaka (umro 1616) nije se u Bošnjaka/Bosanaca pojavio veliki politički um, poput velikog političkog uma u Francuza Žan Žak Ruso (umro 1778) i u Engleza Džon Lok (umro 1704). Nije se pojavio veliki bosanski um koji bi nam objasnio šta je to politika, preciznije "šta je to bosanska politika" od Kulina Bana do naših dana. Nije da nije bilo velikih umova u Bošnjaka/Bosanaca poput Hasana Kafije Pruščaka i nakon Pruščaka i nije da nije bilo u Bošnjaka/Bosanaca velikih umova poput Žan Žak Rusoa i Džon Loka. Bilo ih je, ali oni su se uglavnom bavili univerzalnim pitanjima uređenja svijeta ili uređenja univerzalne države, gdje je pitanje uređenja bosanske države bilo uglavnom u fusnoti.

Razumljivo je da je preokupacija velikog uma Hasana Kafije Pruščaka bila oko univerzalne države-carevine, jer je on živio i djelovao u toj osmanskoj univerzalnoj državi-carevini. Ali, nije skroz razumljivo što se veliki umovi u Bošnjaka/Bosanaca nisu našli, odnosno nisu se snašli u povijesnom metežu od univerzalne do nacionalne države nakon ukidanja univerzalnih država-carevina opo završetku Prvog svjetskog rata pa do nastanaka partikularnih, tj., nacionalnih država širom Balkana i Europe. U svojoj podsvjesti, pa i supersvjesti, Bošnjaci/Bosanci su bili i ostali, u političkom smislu, univerzalci i to na dva načina: (1) na način panislamizma i (2) na način kominternizma. U moralno-etičkom smislu te dvije ideje su suprotne, ali u smislu političke misli, kao univerzalne kategorije, one su slične. Naime, veliki umovi u Bošnjaka/Bosanaca nisu se bavili nacionalnim pitanjem Bošnjaka/Bosanaca u Bosni, već su se (prvi) bavili univerzalnim pitanjem svijeta, misleći, pa i vjerujući, da će doći do obnove univerzalne države-carevine, u kojoj su nekad živjeli, a (drugi) su, pak, mislili, pa i vjerovali, da je komunistička internacionala (Kominterna) najbolja nadoknada za gubitak univerzalne države-carevine, u kojoj su nekad živjeli.

I tako, dok su jedni, "veliki umovi", u Bošnjaka/Bosanaca bili utopljeni u nostalgiji za univerzalnom državom-carevinom, a drugi, "veliki umovi", dok su utopijski sanjali o Kominterni od Urala do Beograda, bosanski susjedi su kovali plan kako da osvoje, podjele i pripoje bosnsko nacionalno, državno i kulturno blago. Radili su to podmuklo, sistematično i permanentno. I u nekoliko su u tome uspjeli, posebno nakon neuspjelog pokušaja Husejn kapetan Gradašćevića (umro 1834) da jasno redefinira nacionalni identitet Bošnjaka/Bosanaca i da obnovi suverenitet nezavisnoj bosanskoj državni u odnosu kako na univerzalnu državu-carevinu, kojoj je bio isteka rok trajanja, tako i u odnosu na susjedne nacionalne države u nastajanju, prije svih Srbiju i Hrvatsku, ali i Crnu Goru.

Ako su nam jasne navedene činjenice iz naše bosanske političke povijesti, onda će nam biti jasno koliko je važno da shvatimo da je politika nauka. Politika nije usputna djelatnost, kojom se bave besposleni i slučajno nađeni ljudi na putu. Ustvari, politika je jedan od najtežih poslova u državi i društvo, posao za kojeg se valja dobro obučiti, te fizički i psihički dobro pripremiti. To što nas ovih dana hvata panika zato što ne znamo za koga ćemo glasati je posljedica naše neupučenosti u politiku. Jer, politika, prije svega, znači tačna informacija pod uvjetom da je znamo pravilno čitati. A znat ćemo ako smo politički obrazovani, tj., ako su nam jasno i pravilno poredane moralne i političke ideje u glavi šta je to naš duhovni, nacionalni i državni interes.

Narode moj,
Nekima može izgledati da ovo što pišem je besmisleno i bespotrebno. Možda se neki od vas pitaju: A kome ovo uopće treba? Razumijem te koji tako misle. Ali, bih volio da i oni mene razumiju ako im kažem da ovo radim iz potrebe moje duše. Duša mi ne dâ mira, već me tjera da ovo kažem kao moj dug prema mom narodu. A narod može biti jedan čovjek, poput Ibrahima, a.s. Tjera me da kažem mom narodu da je glas svake pojedine osobe, muškarca i žene, na narednim izborima veoma važan, više nego što smo i sami toga svjesni.

Ne zaboravimo, narode moj, da od Kulina bana u Bosni nije bilo više Bošnjaka/Bosanaca, koji su aktivno svjesni svog bosansko-nacionalnog i bosansko-državnog identiteta kao što su to danas zahvaljujući požrtvovnoj borbi najboljih bosanskih sinova, šehida. Prvi puta u bosanskoj povijesti, bosanski sinovi su hrabro ustali da se bore za svoju hižu, ustali su da pokažu cijelome svijetu ko si i šta su. U toj borbi je spontano nastali i autentična politička misao, utemeljena na moralnim vrlinama: istina, pravda, mudrost, hrabrost i sabur. Dakle, politička misoa, koja danas živi u nama, nije rezultat mišljenja velikih bosanskih umova u Bošnjaka/Bosanaca, već je to rezultat prolivene krvi bosanskih šehida.

Dakako, u tome je mudrost, koju bosanska mladost treba da ima na umu, a to je da umjesto bosanskom krvlju, bosansku slobodu i čast treba braniti bosanskim umom. A to će biti moguće ako se sačuva sjeme zrdavog moralnog i političkog koncepta u Bošnjaka/Bosanaca. Neću spominjati ni jedno ime od ljudi za koje mislim da imaju u sebi i čuvaju za sve nas to zdravo sjeme zato što imam povjerenje u vaš zdrav razum, koji najbolje znao ko su ti ljudi, koji baštine zrav moralni i politički koncept u ime Bošnjaka/Bosanaca.

Pametnom je dovoljan išaret!

U sljedećim nastavcima bit će još išareta, koji pokazuju put do našeg cilja, ako Bog da.



Ostali prilozi:
» SRAM TE BILO SENADE HADŽIFEJZOVIĆU
Dr. Rešad ef. Plojović | 11. June 2019 13:32
» PROF. DR. SAFET ĆATOVIĆ - ČOVJEK BOSNE I SVIJETA
Dr. Aras Konjhodžić | 04. June 2019 03:44
» ODAKLE OVA NEČUVENA MRŽNJA "REDAKCIJE STAVA" PREMA ISLAMU, MUSLIMANIMA I BOSNI, I TO BAŠ U RAMAZANU?
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 02. June 2019 16:27
» SAMRA, OSTANI USPRAVNA BOŠNJAKINJA SA STAVOM
Elmedina Muftić | 30. May 2019 13:20
» PRIJEDOR PONOVO POD VODOM
Samir Hadzalić | 19. May 2019 14:45
» DRUGI MEMORANDUM SANU-A: UPUTE ZA UDAR NA BIH
Al Jazeera | 18. May 2019 22:34
» SRBI, NATO I REALPOLITIKA
Nezavisne | 15. May 2019 12:43
» NEDORASLOST ŠEFIKA DŽAFEROVIĆA
Bošnjaci.Net | 13. May 2019 00:05
» JA SAM ATABOSNIK - OTAC BOSNE
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 12. May 2019 15:03
» MLADOST I ZNANJE OSVAJAJU SVIJET
Prof. Habib Mandžić | 09. May 2019 20:54
» UPOZNAJ BOSNU DA BI I NJU I SEBE VIŠE VOLIO
Dr. Bisera Suljić-Boškailo | 05. May 2019 12:17
» U NAPULJU SAM OSJETIO DUH SARAJEVA
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 05. May 2019 03:00
» ALADŽA DŽAMIJA U FOČI - OPET BLISTA UNIKATNI BISER NA DRINI
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 01. May 2019 16:46
» JE LI NA REDU JOŠ JEDNO HISTORIJSKI - PORAZNO SRPSKO "NJET" U BERLINU?
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 29. April 2019 19:27
» ČITAJTE I UČITE ZNAKOVI NA PUTU... UOČI SUTRAŠNJEG “DRUGOG BERLINSKOG KONGRESA”!
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 29. April 2019 02:11
Ostali prilozi istog autora:
» TANASKOVIĆEV ĐON-OBRAZ
18. April 2019 14:14