Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
ICTY analiza
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Intervjui

Nermina Mujagić, profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu
KAMPANJA JE AGRESIVNA I SIROVA
Autor: AA
Objavljeno: 26. September 2018. 14:09:33


Poruke koje imamo u predizbornoj kampanji u Bosni i Hercegovini ne korespondiraju sa biračima, rekla je dr. Nermina Mujagić, profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Tu ocjenu je iznijela, navodi, ako definiramo šta je poruka, kakva je struktura poruke i kako bi ona trebala da izgleda. Ako to posmatramo, kaže prof. dr. Mujagić, onda bi mogli da donesemo takav zaključak.

"To su u principu poruke koje bismo mogli svrstati u jedan tip poruka koje mi u političkoj teoriji zovemo intrapersonalne. To su poruke u kojima je subjekt komunikacije istovremeno i pošiljalac i primalac poruke. Onda imamo tako poruke - moćna BiH, BiH pobjeđuje i niz drugih slogana gdje bi mogli u principu da zaključimo da te poruke korespondiraju sa nekim ličnim karakteristikama lidera koji predstavljaju određene opcije", smatra profesorica Mujagić.

Zloupotreba naziva BiH

S druge strane, ono što je primijetila jeste da su te poruke prilično apstraktne, široko postavljene i naglašava da je primijetila i zloupotrebu jednog prekrasnog naziva, a to je Bosna i Hercegovina.

"Bosna i Hercegovina je politička zajednica. Bosna i Hercegovina može biti ideja. Bosna i Hercegovina može biti misao. I vi ako hoćete da formirate bilo koje udruženje ili neku organizaciju ili fondaciju, i ako hoćete da upotrebljavate termin Bosna i Hercegovina, Ministarstvo pravde će vam dati tačno uputstva u kom kontekstu vi to možete da spominjete. Ne možete da koristite taj prefiks bosanskohercegovačko udruženje nego kažete udruženje u BiH. Tako da ono što ja primjećujem jeste da je BiH na određeni način, kao termin, kao pojam, kao politička zajednica izložena, da je zarobljena, da joj je diginitet doveden u pitanje od onih koji koriste taj termin u predizborne svrhe", stava je profesorica Mujagić.

Smatra da se za te iste slogane i poruke također može reći da su agresivni.

"Pa su nam onda te poruke vrlo subjektivne. Igraju na naše emocije, a ne na naš racio. Efekat moći u principu najavljuje ko će da pobijedi. Pa, onda nije ni čudo što imamo ovo što imamo, krađu identiteta, već neke projekcije. Imamo osjećaj da nemamo stvarne izbore nego da imamo simulakrum izbornog procesa u BiH", cijeni profesorica Mujagić.

Prema njenim riječima, vizuelni identitet plakata i bilborda zapravo je ugrozio vizuelni identitet države, entiteta, kantona, grada, mjesne zajednice zato što se plakati postavljaju na mjestima na kojima ne bi trebali biti.

"Ugrozili su javnu površinu, ugrozili su izgled grada, vizuelni identitet mjesta u BiH. S druge strane, ako govorimo o vizuelnom identitetu, ono što meni smeta jeste to isticanje, odnosno ta personalizacija politike. Tu je puno likova koji su slikani kao za lične karte, kao za neke lične dokumente. U nekim situacijama se pojavljuje da je lider zajedno, pored nekog kandidata koji je anoniman. Imamo isto tako da se personalizacija politike ogleda u tome da vi pored stranke morate i da stavite ime i prezime lidera, odnosno predsjednika stranke, da slučajno birač ne bi zalutao", kaže profesorica Mujagić.

Ističe kako, nažalost, birači biraju na osnovu uvida, a ne na osnovu razumijevanja.

"Gdje imate dominaciju, gdje imate ritualizaciju slogana, poruka, to vam je već prvi znak da nemate demokratsko društvo. Znači, lideri jednostavno koriste ono što je najslabije u izbornoj političkoj kampanji i zapravo na taj način oni žele da potvrde postojeći politički poredak", kaže profesorica Mujagić.

Navodi da je bilo nekih manjih inovacija u smislu da se neki plakati urade na način da su političari spontani, prijateljski nastrojeni, porodični, ležerni:

"Ali, s obzirom na našu realnost kakva jeste, onda vi zapravo vidite da je taj vizuelni identitet potpuno u suprotnosti sa stvarnim, realnim životom kojeg građani žive."

Sa prof. Mujagić smo razgovarali i o tome kako je moguće da birači i dalje vjeruju istim ili sličnim sloganima i porukama kao u prethodnim izbornim procesima, ako znamo da te poruke i slogani nisu uopšte ispoštovani.

"Ono što mene brine jeste da se građanstvo već naučilo na jednu frazu: pa dobro, izborna je kampanja, naravno da oni lažu. Naravno da oni nude lažna obećanja ili obećanja koja ne mogu da ispune. To je vrlo opasno sa stajališta političke kulture", upozorava profesorica Mujagić.

Korak unazad u političkoj kulturi

Kada govorimo o političkoj kulturi, kaže profesorica Mujagić, ona se temelji u tri kategorije - parohijalnu političku kulturu koja u principu polazi od toga da su građani ili narodi neka vrsta stoke koju treba usmjeravati i govoriti im šta da rade, podanička u principu podrazumijeva da vi znate kako politički sistem funkcioniše i participatorna podrazumijeva da vi tražite od svojih lidera, od vlasti, države da ispuni neka vaša očekivanja.

"Ta, nažalost, ne tako lijepa činjenica da građani ponovno glasaju za iste ili jednostavno da su se navikli na njihove takve poruke govori o tome da smo mi kao bosanskohercegovačko društvo otišli u regresiju. Sa nekog nivoa podaničke političke kulture, gdje smo bili 90-ih godina, mi smo otišli unazad umjesto unaprijed. Tako da imamo sada kombinaciju parohijalno-podaničke kulture što opet govori da mi imamo građanstvo koje je potpuno dezorjentisano. Dezorjentisano znači nije u stanju da razumijeva politički proces, nije u stanju da se hakerski ponaša prema njemu. Kada kažem hakerski, mislim na to da pokuša da detektira koji su to problemi i da na te probleme ukazuje u javnom prostoru i, naravno, da poveže sa onim koji ih predstavljaju da ne koriste takve stvari", ističe profesorica Mujagić.

Slogane i poruke, kaže, ne prave birači, nego prave izborni štabovi, oni ljudi koji su zaduženi u političkim strankama za izbore.

"U ovom kontekstu ne bih rekla da su birači spustili svoje kriterije. Građani su jednostavno potpali pod sve to. Mi smo potrošačko društvo, uzimamo ono što se nudi. Problem je u tome što je naš izborni sistem postao kao buvlja pijaca gdje se svaka ideja prodaje kao roba. Pri tome, mi znamo da je ta roba nekvalitetna, da ona nema neku upotrebnu vrijednost, da je ona samo tu kratkoročno. Kada kažem kratkoročno, znači da osigura nekome način da dođe, da vrši vlast", navodi profesorica Mujagić.

Bezidejan prostor

Kaže kako mehanizmi za reagovanje, za aktiviranje, za neku promjenu, utjecaj na formiranje konkretno političkih poruka nisu u rukama građanstva nego su u rukama političkih subjekata.

"Građanstvo, naravno, može da ignoriše neke političke opcije, može da im ne da glas, može da izabere nekoga drugoga, ali čini mi se da mi u principu imamo jedan prostor bezidejan. U principu svi oni manje-više jedni na druge liče. Tu nema nekog velikog iskoraka, nema nekih velikih ideja, nema nekog velikog odstupanja. Pa, čak, među tim liderima neku osobu koja je spremna da se žrtvuje, mada ne volim taj termin žrtvovanja, ali da kaže da će zbog neke političke ideje zaista da učini sve ono što treba", kaže profesorica Mujagić.

Smatra da je kampanja toliko agresiva i toliko sirova da više i oni koji se kandidiraju ne kriju već otvoreno govore da je njima samo novac, moć to što ih motiviše da uđu u politiku.

"To je strašno", poručuje profesorica Mujagić.

Sa prof. dr. Nerminom Mujagić razgovarali smo i o tome da li stoje ocjene da mnoge poruke i slogani političkih partija vrijeđaju ljudsku inteligenciju.

"Naravno da nam vrijeđaju inteligenciju, jer ja hoću da vjerujem i mislim da svako od nas ima neke demokratske potencijale. Na kraju, svako, bez obzira na obrazovanje, može da razloči šta je dobro, a šta loše. Možda nema neko stručno znanje da objasni nivo poruke. Ali, u svakom slučaju, vrijeđaju život, kao jednu formu koja treba da bude zaštićena u svakoj zemlji, pa tako i u BiH", ističe profesorica Mujagić.

Kaže da govorimo o manipulacijama od početka višestranačke demokratije.

"Mi jednostavno ne znamo ni za jednu drugu formu. Od 90-ih pa do sada mi imamo taj proces manipulacije i biračima, i ne samo biračima, nego čak institucijama. Imam tezu da su institucije BiH potpuno zarobljene od političkih subjekata. Institucije treba depolitizirati u smislu toga jer su one jedine koje štite i nude neki mehanizam zaštite građanima, njihovih individualnih prava, kolektivnih prava i slično", cijeni profesorica Mujagić.

Manje kvalitete, više potrebe za javnom prezentacijom


Kaže da nije dovoljno reći da mi imamo samo manipulaciju. Pored te manipulacije dogodilo se, kaže, i pojava da imamo tu i spektakularizaciju, imamo proizvodnju...

"Živimo u jednom postmodernom trenutku u kojem jednostavno imamo veliku pozornicu gdje su političari zapravo glumci. Oni ne kriju da su glumci i onda pokušavaju da se pretvore u neku vrstu zvijezda. Oni se ponašaju kao u reality showu. Kao zvijezda je misteriozna, moramo da otkrijemo njihov ili njen uspjeh, ona je tako malo zamagljena. Kada dobijete dovoljno znanja, informacija o njihovim životima, njihovim aktivnostima, o njihovom djelovanju u političkom prostoru onda vi dođete do zaključka da se radi i o osobama i o političkim subjektima koji su zaista minimalizirani u sadržinskom smislu. Što je manje kvalitete, potreba za javnom prezentacijom je veća. Veći su plakati, više je uloženo u izbornu kampanju", stava je profesorica Mujagić.

To su, kaže, jednostavno neke stvari o kojima treba javno govoriti. Smatra da mi kao društvo nismo imali priliku zbog nekih drugih poteškoća koje su nam se dogodile, da otvoreno govorimo o ovim temama i da jednostavno ukazujemo na to da je naše društvo potpuno dehumanizirano i da moramo raditi na toj humanizaciji.

"Moramo raditi na tome da se politika, da se političko vrati unutar političkog polja, da se dostojanstvo riječima vrati. Jer, mi trenutno imamo jednu vulgarizaciju javne sfere. Kada kažem vulgarizaciju, znači da svako može da govori bez ikakve odgovornosti, pravo na kritičko mišljenje se svelo na pravo da pljujemo onog drugoga i da mu ugrozimo dostojanstvo i da mu ugrozimo integritet bez ikakve društvene i moralne odgovornosti. To su stvari koje su krucijalne i zato nije samo dovoljna medijska pismenost. Za to je potrebna i politička pismenost. Kada to kažem, to znači da nije dovoljno da samo birači znaju da se njima manipulira, nego oni moraju biti educirani o načinima kako da se spriječi politička i svaka druga manipulacija", poručila je profesorica Mujagić.



Ostali prilozi:
» KAMPANJA JE AGRESIVNA I SIROVA
AA | 26. September 2018 14:30
» GRADITI MIR KORAK PO KORAK
BIRN | 25. September 2018 14:50
» BIH JE TALENTIRANA NACIJA OPĆENITO, U SPORTU POSEBNO
Haris Hojkurić | 04. September 2018 03:00
» LJEPOTICA U MUŠKIM VODAMA
Eset Muračević | 31. July 2018 17:00
Ostali prilozi istog autora:
» ZATVORENA BIRALIŠTA U BIH
07. October 2018 19:37