Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
ICTY analiza
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Vijesti

Genocid u Prijedoru i regiji
ŽUPNIK MARKO VIDOVIĆ: U PRIJEDORU SE DESILO VELIKO ZLO, NE ZNAM IMA LI NORMALAN UM KOJI ĆE TO ZANIJEKATI
Autor: AA
Objavljeno: 30. May 2018. 13:05:01


Činjenica je, istina je, da je u ovim krajevima oko Prijedora bilo velikoga zla i ne znam ima li normalan um koji će to zanijekati, poručio je velečasni Marko Vidović, župnik Župe Prijedor, uoči 31. maja, obilježavanja Dana bijelih traka u tom krajiškom gradu.

Vidović je naglasio da vjerski službenici moraju gledati na sve žrtve.

"Teško onima koji su izgubili svoje i teško onima koji su prošli sve te ratne muke, a danas žive. Često se ne znamo uživjeti, ne znamo dosege te patnje i što to sa sobom nosi", naveo je velečasni Vidović dodavši kako se treba čuvati manipulacija.

Mali broj negatora dešavanja u Prijedoru


"Netko bi sve nijekao, a to je mislim, ipak, vrlo mali broj. To su uglavnom ekstremi koji kažu: e, neka, trebalo je i više, trebalo je i gore. To je onaj prkos, to je ono iživljavanje na patnji, na boli. To je za osudu. Imamo i druge strane gdje se pokušava nametnuti i ljudima koji nisu krivi odgovornost sa stajalištem: svi ste takvi ili generalizirati sve. Nekako sam pristaša istinoljubivosti i da se stvarno sa tih pozicija nastupi. Ljudi su nastradali. Zlo se dogodilo. Posljedice se snose i danas", stava je velečasni Vidović.

Ne zna kakav će, kaže, ove godine biti i da li će biti službeni odaziv vlasti tokom obilježavanja Dana bijelih traka u Prijedoru.

"Ali, znam, kontaktiram ovdje sa ljudima, jer sam dio ovoga podneblja, u gradu sam svećenik i, koliko mi je poznato u posljednje vrijeme, recimo na obilježavanju žrtava Briševa dolazio je bivši gradonačelnik Prijedora Marko Pavić. Išao je polagati vijence, odao je počast svim žrtvama", kaže Vidović.

Ono što je, veli, malo naslutio i primjetio kod lokalnih vlasti, jeste da oni svoj stav spram dešavanja u Prijedoru pravdaju.

"Ne hoće li ići ove godine na obilježavanje, nisam vidio protokol, ne znam ko će se odazvati i ko će biti. Ali, imate zamjerku vlasti koje navode da se ovdje nameće da se dogodio genocid, a da nikakav sud nije to presudio. I onda, to iritira što netko nameće. Možemo govoriti o dimenzijama, je li gore u Prijedoru nego u Srebrenici, iako je to možda nekada loše uspoređivati. Te neke stvari, gdje se negdje izaziva možda kako ne treba, a onda s druge strane djeluje se kao da se negira", cijeni Vidović.

Lokalnim vlastima sporan termin genocid


Misli da sadašnja vlast, na čelu sa gradonačelnikom Prijedora Milenkom Đakovićem u biti neće reći "ovdje se ništa nije loše dogodilo".

"Gledao sam i analizirao njegove nastupe. On uvijek poručuje: ovdje se dogodilo zlo, ali ne smijemo biti robovi te prošlosti, idemo se sada otvarati nadalje. On navodi da se govori o genocidu u Prijedoru, a niti jedan ni lokalni, ni međunarodni sud to nije potvrdio. Mislim da tu negdje leži ključ onoga prividnoga ili stvarnog negiranja i onoga što se stvarno dogodilo", smatra velečasni Vidović.

Dan bijelih traka, 31. maj, obilježava se u znak sjećanja na 3.176 ubijenih Prijedorčana. Srpske snage su 31. maja 1992. godine naredile putem javnog glasila da svo nesrpsko stanovništvo okači na svoje kuće bijele čaršafe, a da na ruke vežu bijele trake.

Iz Prijedora je od 1992. do 1995. godine protjerano oko 50.000 osoba, a kroz logore Keraterm, Trnopolje i Omarska, te još 54 mjesta zatočenja prošlo je oko 30.000 muškaraca, djece i žena nesrpske nacionalnosti.

Među stradalim je bio i značajan broj Hravata Bosanske krajine, odnosno šire prijedorske regije.

"Ako me pitate osobno i kao svećenika, reći ću, ne, kada je u pitanju odgovor da li smo zadovoljili pravdu. I bit ću direktan i reći zašto, ne. Ja ne znam je li sve ovo istina što ću reći, ali ako jeste onda će me svi dobro razumjeti. Ludo je da Banja Luka odlučuje, da nekakav sud u Banjoj Luci odlučuje o zločinima koji su se dogodili oko tog grada ili u RS-u. Ludo je da Sarajevo odlučuje o zločinima koji su se dogodili tu. Ludo je da narod, konkretno da Srbi istražuju srpske zločine, Bošnjaci istražuju bošnjačke zločine, a Hrvati istražuju hrvatske zločine. Tu će uvijek biti prostora za manipulacije", cijeni velečasni Vidović.

Na prostoru Bosanske Krajine, odnosno Banjalučke biskupije stradalo je sedam svećenika i jedna redovnica tokom proteklog rata. To su velečasni Ivan Grgić, ubijen 8. novembra 1992. u Gornjoj Ravskoj, velečasni Petar Jurendić, koji je umro od posljedica zlostavljanja novembra 1992. godine, velečasni Marko Šalić, koji je umro od posljedica zlostavljanja 21. januara 1993, fra Alojzije Atlija, koji je umro 7. maja 1995. od posljedica zlostavljanja prilikom miniranja franjevačkog samostana na Petrićevcu, kao i velečasni Tomislav Matanović, koji je odveden 19. septembra 1995. skupa s roditeljima, pronađen je ubijen i pokopan.

U župnoj kući u Presnačama 12. maja 1995. zapaljen je i izgorio velečasni Filip Lukenda, kao i sestra Cecilija Grgić, koji su proglašeni Presnačkim mučenicima. Velečasni Ratko Grgić odveden je 23. juna 1992. iz župnog ureda u Novoj Topoli i od tada mu se gubi svaki trag.

Brojni svećenici bili su i u logorima na prostoru Prijedora.

"Svećenici sigurno nisu bili nacionalisti, nego je bilo dato u nalog onim koji su to provodili - obilježi ga, on je tamo vođa te zajednice on je najkrivlji, makar nije. Ja znam svećenike, to su bili ljudi otvoreni prema svima, imali su prijatelje u svim narodima, družili su se, nisu imali ni dozu nekakvog prekomjernog nacionalnog naboja. Sigurno. A, ne znam da je još itko do sada odgovarao. I neće odgovarati dokle god, Banja Luka sudi ovdje, Sarajevo tamo, a Mostar dole. Dakle, ko će to istražiti, kada uvijek prostora za prikrivanje ili možda upozori se, nemoj da bi slučajno progovorili jer ćete morati sada nastradati. Mislim da je to ključ problema", naveo je velečasni Vidović.

Ubice svećenika se znaju imenom i prezimenom


To što nitko nije odgovarao za slučajeve zvjerskog ubistva svećenika na području Prijedora i Bosanske krajine velečasni Vidović smatra veoma lošim.

"Koliko znam, nitko nije odgovarao. Ne mogu za sve slučajeve reći. Ali imam ovdje u prijedorskom kraju gdje znam situaciju, da je velečasni Ivan Grgić, koji je ubijen u župi gdje sam ja bio 11 godina, Ravska, da cijelo selo zna imenom i prezimenom osobe koje su njega izvele iz župne kuće koje su sudjelovale u tomu ubistvu. Jedan od stanovnika kada je pijan govori drugima sa kojima sjedi: onaj mi katolički svećenik stalno dolazi u snove i progoni me. Ljudi znaju imenom i prezimenom sve, samo ne znaju oni koji bi trebali to procesirati i okončati stvar", rekao je velečasni.

Vidović je 16 godina svećenik u općini Prijedor, a pet u gradu. Govorio je i o razlozima zašto se Hrvati ne vraćaju na te prostore.

"Mi nemamo u posljednje vrijeme, i uistinu to treba istaknuti pozitivno, da je nekoga policija progonila ili vlast lokalna. Nemamo slučaj da je netko premlaćen zbog toga što je on Hrvat. Mi govorimo ovdje o ljudima koji su povjereni mom stadu, Hrvatima-katolicima. Ne možemo reći zato što se netko vratio, pa će ga netko premlatiti. Razlozi izostanka povratka su drugačiji. Neće nitko doći tko ima posao u Hrvatskoj, bilo u kom dijelu, ako je otišao kao prognanik, tamo se snašao, djeca se iškolovala, našli nekakav posao, i doći ovdje. A, ovdje niti ima posla, niti zna kako bi riješio zdravstveno osiguranje i niz drugih stvari. Problemi su mislim više ekonomske naravi nego ove sigurnosne, odnosno političke", poručio je velečasni Marko Vidović, župnik Župe Prijedor.



Ostali prilozi:
Ostali prilozi istog autora:
» ŽENSKA DŽAMIJA
11. June 2018 18:02